Kad Španija i Mađarska glume ratnu BiH
Piše: Srđan Šarenac
Dvadeset i drugi Sarajevo Film Festival je počeo sa možda najvećom holivudskom zvijezdom ikada. Glumac, producent i reditelj Robert De Niro (Taksista, Razjareni Bik, Kum 2) dvostruki dobitnik nagrade Oscar, pet puta nominiran za Oscara, nagrađen priznanjima Zlatni globus, dobitnik je prvog Počasnog Srca Sarajeva za životno djelo za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti.
Iako je vrlo kratko boravio, samo 24 sata, iskreno se nadam da će mu boravak u Sarajevu ostati u dobrom sjećanju i da će možda poželjeti se vratiti, ali ne turistički, već da snimi novi film.
Posljednjih godina, mnoge holivudske zvijezde su pohodile Sarajevo Film Festival. Sjetimo se Angeline Jolie, Brad Pitta, Benicija del Tora – svi su oni dobitnici Počasnog Srca Sarajeva.
Nažalost, filmovi u kojima su glumili, čija se radnja događa u Bosni i Hercegovini, da apsurd bude veći, snimljeni su u inostranstvu.
Savršeni dan (A Perfect Day) iz 2015. sa Beniciom Del Torom, koji se događa u ratnoj BiH, govori o humanitarcima koji pokušavaju da izvuku tijelo iz bunara prije nego što zagadi pitku vodu susjednog sela. Ovaj cijeli film je sniman u Španjolskoj, koja je za te prilike glumila Bosnu i Hercegovinu.
Šta je to što druge zemlje nude i na taj način privlače strane filmske ekipe?
Isto se dogodilo sa filmom U zemlji krvi i meda (In the Land of Blood and Honey) Angeline Jolie, gdje je ovaj put Mađarska glumila ratnu Bosnu i Hercegovinu.
Odmah se postavlja racionalno pitanje: Zašto se strani filmovi u kojima se radnja događa u Bosni i Hercegovini zapravo ne snimaju u toj istoj Bosni i Hercegovini? Šta je to što druge zemlje nude i na taj način privlače strane filmske ekipe?
Za razliku od turističkog dolaska na Sarajevo Film Festival, prilikom snimanja filmova producenti gledaju koja zemlja im omogućuje povrat poreza na potrošen novac. Formula je jednostavna i tu ne treba da se izmišlja „topla voda“. Da bi se privukle strane filmske ekipe potrebno je da država omogućava povrat poreza na usluge i robe potrošene na domaće filmske radnike i proizvode.
Hrvatska – atraktivna destinacija
Hrvatska je još od 2012. godine uvela povrat poreza u iznosu od 20 posto za strane filmske ekipe i tim činom postala atraktivna destinacija za američku seriju Igra prijestolja koja se već dvije sezone snima u Dubrovniku, a od filmova koje su uspjeli dovesti, možda je najzvučnije ime Ratovi zvijezda – Epizoda 8 koji je američki Disney dijelom snimao u Dubrovniku.
Nevjerovatno zvuči da je ova mjera dovela do povećanja prihoda, te je na svaku uloženu jednu kunu povrata poreza vraćeno 2,3 kune.
Bosna i Hercegovina trenutno je jedina država u regionu koja nema povrat poreza za strane filmove i to je poprilično poražavajuće.
Na svakih stotinu zaposlenih domaćih filmskih radnika po jednom filmu zaposli se 200 – 300 ljudi iz pratećih industrija (ugostiteljstvo, transport, turizam). U samoj Hrvatskoj otvorena su dva fan shopa Game of Thrones, a uvedene su i turističke ture koje turiste odvode na lokacije gdje se snimala serija.
Za očekivati je da će veliki procvat snimanja filmova dogoditi i u Srbiji, koja je uvela 20 posto porezne olakšice prošle godine, dok su Crna Gora i Slovenija to uvele ove godine.
Nije teško zaključiti da je Bosna i Hercegovina trenutno jedina država u regionu koja nema povrat poreza za strane filmove i to je poprilično poražavajuće.
Iz upravo tog razloga Savršeni dan (A Perfect Day) iz 2015. sa Beniciom Del Torom je otišao u Španjolsku koja je producentima dala 30 posto povrata poreza, dok je isto učinila i Mađarska prilikom snimanja filma Angeline Jolie U zemlji krvi i meda.
Od 2012. godine u Hrvatskoj, međunarodne produkcije potrošile su oko 320 miliona kuna (više od 42 miliona eura), od toga samo u 2015. godine čak 160 miliona kuna (više od 21 miliona eura).
Hrvatska audiovizuelna industrija upravo iz ovih razloga raste i trenutno okuplja 358 preduzeća i zapošljava oko 1.000 djelatnika. Po evropskim standardima i to je malo, jer Irska zapošljava 10.000 filmskih radnika i to sve zahvaljujući svojim poreskim poticajima za strane filmske ekipe.
No, čini se da je Bosna i Hercegovina jako daleko od toga. Povrat poreza je na nivou BiH, pa je potrebno donošenje zakona u Parlamentu BiH na osnovu saglasnosti Uprave za indirektno oporezivanje, što opet povlači konsenzus vladajućih stranaka iz Federacije BiH, Republike Srpske kao i Distrikta Brčko.
Inicijativa ministra Kurića
Dok se to ne dogodi, potrebno je barem malim koracima raditi na unapređenju kinematografije i uslova. Toga se najprije prihvatio ministar kulture Mirvad Kurić, koji je krenuo da reformiše stari Zakon o kinematografiji na nivou Kantona Sarajevo iz 2001. godine.
Cilj promjena je da se što više uposle domaće producentske kuće i filmski radnici. Od sada će strani producenti morati sarađivati sa domaćima, jer će novi zakon definisati da samo domaći producenti mogu dobiti dozvole za snimanje na području Kantona Sarajevo.
Usvajanje ovog zakona će omogućiti veće zapošljavanje domaćih filmskih radnika na stranim projektima, kao i preživljavanje filmskih zanimanja koja su gotovo izumrla u današnjoj Bosni i Hercegovini, u kojoj se godišnje snima samo jedan domaći dugometražni igrani film i gdje se konstantno smanjuju budžeti Fondacije za kinematografiju Federacije BiH i Ministarstva kulture Republike Srpske.
Jasno je da filmski radnici ne mogu preživjeti u zemlji u kojoj se snima samo jedan domaći igrani film. Ako već ne možemo živjeti od domaćih filmova, potrebno je da privučemo strane filmske ekipe da snimaju kod nas.
Za nadati se da će potez ministra kulture Kantona Sarajevo biti okidač da se na nivou BiH donese zakon o povratu poreza, te da narednih godina Robert De Niro, Angelina Jolie, Brad Pitt i mnogi drugi ne budu samo gosti na festivalu, već i da malo duže budu kod nas, snimajući svoje nove filmove.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera