Kada će Sarajlije moći nazdraviti čašom vode

Ako biste danas natprosječno informisanog stanovnika bosanskohercegovačke prijestolnice upitali piju li građani Kantona Sarajevo higijenski i bakteriološki ispravnu vodu, najčešći i najtačniji odgovor bi bio – ne znam! Većina bi bez razmišljanja odgovorila potvrdno, ne vjerujući u podatke koje im prezentiraju nadležne institucije.

A poljuljano povjerenje u sistem je već posebna opasnost. Snabdijevanje pitkom vodom je jedno od osnovnih prava koja se ljudima mora omogućiti. Kada se doda da se na, praktično monopolističkom, tržištu kupuje i plaća kao pitka voda, sasvim je logično da se traži i maksimalna ispravnost i kvalitet. Zakonska regulativa postoji, ali je diskutabilno da li je i precizna? Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće iz 2010. godine je, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, 2012. godine dopunjen.

Na osnovu ovog dokumenta djeluju zavodi za javno zdravstvo u entitetima i provode kontrole i analize. Zavodi obavještavaju preduzeća nadležna za distribuciju, preduzeća javnost. No, to je samo za one koji su u gradskom sistemu. Za lokalne vodovode su odgovorne mjesne zajednice, i za privatne objekte pravna ili fizička lica. U Sarajevu je za kontolu i analizu nadležna Javna ustanova Zavod za javno zdravstvo KS-a, koja i vrši taj proces.

Zdravstveni rizik

“Nažalost, broj obavljenih kontrola na sistemu gradskog vodosnabdijevanja je nedovoljan. Kada bi sa sarajevskim vodovodom sve bilo u najboljem redu, odnosno ne bi bilo prekida u snabdijevanju uzrokovanih redukcijama, godišnje bi bilo potrebno obaviti 800 kontrola zdravstvene ispravnosti vode – 780 redovnih i 20 periodičnih, potrebnih na isporučenu količinu vode u sarajevskom vodovodu od 3.000 litara u sekundi, odnosno 259.200 kubnih metara dnevno, kako je definisano Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode. Zavod godišnje obavi tek 120 kontrola. S redukcijama, koje su stalna praksa u Sarajevu, taj broj bi morao biti i daleko veći od 800. Svaki pad pritiska vode u sistemu izazvan redukcijama je zdravstveni rizik, jer kao posljedicu može imati pojavu niza polutanata, od teških metala do nafte i patogena (bakterija, virusa i protozoa) unutar vodovoda”, kaže Anes Podić iz nevladine organizacije Eko akcija.

Situaciju o sve češćem postavljanju neugodnih pitanja građana, kao što je ono zastupnice u Skupštini KS-a Mersihe Mehmedagić o ispravnosti vode, “brane” preduzeća i zavodi. Iz Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija Sarajevo kažu da, “s obzirom na povećan broj poziva građana i upita o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u gradu Sarajevu, obavještavamo naše cijenjene potrošače da je voda iz sistema gradskog vodosnabdijevanja koje je u nadežnosti KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo zdravstveno ispravna. Rezultati mikrobioloških i fizičko-hemijskih analiza, koje se rade svakodnevno (uključujući vikende i praznike), pokazuju da je voda u gradu Sarajevu zdravstveno ispravna i svi analizirani parametri odgovaraju uslovima definisanim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.”

Lokalni vodovodi

Njima uz bok staje i Javna ustanova Zavod za javno zdravstvo KS-a, kao institucija koja po zakonu vrši kontrole vode za piće, ali i za rekreaciju. Oni su dostavili i odgovor pomenutoj zastupnici i Ministarstvu zdravstva KS-a u kojem su predstavili analize (ne)ispravnosti voda.

Dr. Zlatan Hamza, specijalista zdravstvene ekologije i higijene u Zavodu, objašnjava: “Voda iz sistema centralnog gradskog vodosnabdijevanja je, prema ispitanim parametrima, zdravstveno ispravna i odgovara uslovima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Što se tiče vode iz lokalnih vodovoda na području KS-a, pojedini uzorci koji su prikazani u ‘Izvještaju o rezultatima mikrobioloških analiza vode za piće’ nisu odgovarali uslovima iz Pravilnika i, shodno tome, odmah su obaviješteni vlasnici lokalnih vodovoda i sanitarna inspekcija. Preporuke koje dajemo u slučaju neodgovarajućeg nalaza se ispoštuju od osoba zaduženih za održavanje tih lokalnih vodovoda, i to je razlog zašto do sada nije zabilježena hidrična epidemija na području Kantona.”

U pitanju su bili lokalni vodovodi, koji uglavnom gravitiraju općinama Trnovo i Ilidža, uz konstataciju da Vogošća nije uključena u analize, jer je od početka godina, zbog finansijskih razloga, otkazala saradnju sa Zavodom, pa se ne vrše analize vode sa ovog područja.

Iz tabelarnog prikaza broja i kvaliteta uzoraka vode koje je ispitao pomenuti Zavod u maju vidi se da je od 172 uzoraka mikrobiološki neispravno njih 17, ili devet posto. U pitanju je 14 lokalnih vodovoda, dva bazena za kupanje i rekreaciju i Vrelo Bosne.

Osnovna teza distributera vode je da u sistemu gradskog vodovoda nema zabilježenih bakterija. Tako skidaju odgovornost sa sebe, prebacujući je na druge: “Želimo ovom prilikom da upoznamo javnost da sporne lokacije iz Izvještaja JU Zavoda za javno zdravstvo KS-a nisu u nadležnosti KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo te samim tim ispravnost vode u sistemu KJKP VIK nije dovedena u pitanje”, navodi se u saopćenju za javnost iz ovog javnog preduzeća.

Krug bez krivca, pa onda i odgovornosti, zatvara se. Svjesni su toga i u Eko akciji, koji su Skupštini i Vladi KS-a još prije pola godine dostavili spisak zahtjeva, od kojih je jedan bio hitno zaustavljanje izgradnje na Igmanu, Bjelašnici i Treskavici.

“Ne samo da nismo nikada dobili odgovore. Naprotiv, najnovijim izmjenama prostornog plana Kantona je omogućena legalizacija i intenziviranje gradnje u vodozaštitnim zonama”, poručuje Podić.

‘Jako široka tema’

Ukoliko izvršna i zakonodavna vlast, pa zavodi i preduzeća rade po ustaljenom redoslijedu stvari i sve je uokvireno u zakonske norme, a ipak nema rješenja, logično se nameće uključivanje i trećeg stuba vlasti. Tužilaštvo KS-a nam nije moglo ponuditi preciznu informaciju. Glasnogovornica Azra Bavčić je telefonski poručila da “u svome Registraru nemamo niti jednu prijavu. Doduše, moralo bi se konkretizovati ili ime ili institucija protiv koje bi bio pokrenut postupak. Za sada ih nema, a tema je jako široka i ni Vi ni iko drugi još je nije adresirao na potencijalnog konkretnog izvršioca.”

Nedavno je poznati sarajevski ljekar Bakir Nakaš konstatovao da je ovo s vodom u Sarajevu krivično djelo. I zaista, u Članu 236 Krivičnog zakona entiteta Federacija Bosne i Hercegovine piše da “(1) Ko škodljivom ili kakvom drugom materijom zagadi vodu koja ljudima služi za piće ili živežne namirnice, pa time prouzrokuje opasnost za život ili zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri mjeseca.”

Dobro bi bilo usporediti broj zaraznih oboljenja i trendove. Opet ćemo se koristiti podacima Zavoda za javno zdravstvo KS-a, koji je u svom Biltenu o kretanju zaraznih bolesti od 12. juna ove godine publikovao da je u periodu od 2. januara do 11. juna bilo prijavljeno 1.770 zaraznih bolesti u ovom kantonu. U ovu brojku nisu uključeni oni koji nisu zatražili ljekarsku pomoć. Usporedbe radi, u 2016. godini je bilo 1.386 takvih slučajeva. Enterokolitis (akutni proljev) je zabilježen u 839 slučajeva, naspram 506 slučajeva iz istog perioda prošle godine.

Hamza pojašnjava da “konzumiranje zdravstveno neispravne vode svakako može dovesti do posljedica po organizam čovjeka. Voda za piće može biti kontaminirana raznim patogenim mikroorganizmima koji utječu na zdravlje čovjeka i izazivaju bolesti koje se uglavnom manifestiraju sljedećim simptomima: proljev, povraćanje, povišena temperatura, a zavisno o vrsti i broju uzročnika. Ukoliko navedeni simptomi potraju nekoliko dana, ili ako se jave iznenada i s burnim početkom, potrebno je da se takva osoba javi u zdravstvenu ustanovu na pregled.”

Da postoji sistemski problem u KS-u pokazuju i statistike zaraznih bolesti u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2015. godini. Kanton Sarajevo, u kojem stanuje manje od petine stanovništva Federacije, učestvovao je u ukupnom broju zaraženih od akutnog enterokolitisa s više od jedne trećine.

U situaciji kada svi djeluju u skladu sa svojim ovlaštenjima i propisanim normama, a brojevi oboljelih rapidno rastu, moglo bi se razmišljati o drugačijom organizaciji sistema. Pa da svi mogu čašom hladne vode iz česme nazdraviti, a ne samo nepopravljivi optimisti.

Izvor: Al Jazeera