Kada i kako je nastala Republika Srpska

Dan bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska obilježava se 9. januara zato što je na taj datum 1992. godine skupština srpskog naroda proglasila republiku srpskog naroda u Bosni i Hercegovini kao nezavisnu cjelinu unutar Bosne i Hercegovine, s ciljem da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada već raspadala.

Osnivanje nacionalnih autonomnih oblasti u Bosni i Hercegovini, srpskih i Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, počelo je u septembru 1991. godine. Međutim, do prvog stvarnog raskola unutar stranaka pobjednica na izborima iz 1090. godine dolazi 15. oktobra, nakon sjednice Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine o budućem statusu Bosne i Hercegovine unutar tadašnje Jugoslavije.

“Ovo je put na koji vi hoćete da izvedete Bosnu i Hercegovinu, ista je ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošli Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete Bosnu i Hercegovinu odvesti u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak. Jer, muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje”, kazao je tada bivši predsjednik Srspke demokratske stranke i haški optuženik Radovan Karadžić.

Aktuelni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić je do 1991. godine bio član Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Prisjeća se vremena izdvajanja većine srpskih zastupnika i formiranja jednonacionalnog parlamenta u sarajevskom hotelu “Holiday in”.

Plavi i žuti listići

“Tu odluku jesu donijeli predstavnici srpskog naroda u institucijama Bosne i Hercegovine i ona jeste definitivno značila nezadovoljstvo odnosom koji je tada vladao u strukturama i odnosom prema srpskom narodu”, kaže.

Članovi tadašnjeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Biljana Plavšić i Nikola Koljević tražili su međunarodnu arbitražu za, kako su tvrdili, problem preglasavanja Srba. Njihova apelacija Evropskoj komisiji je odbijena.

“Odbijen je zahtjev, ali je dodano. Pošto je, ipak, taj zahtjev istaknut, pošto postoji, pošto je tu, ne bi smjeli tek tako preći preko njega, nego ćemo raspisati jedan referendum svih građana. Ne naroda, već građana, pa da oni odluče, pa da imamo i to pokriče što su ova dva člana [Predsjedništva] osporavala taj cijeli proces priznavanja”, navodi Ćazim Sadiković koji je 1991. godine bio predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Suprotno evropskim preporukama, osnovana je jednonacionalna skupština srpskog naroda. Organiziran je plebiscit na nacionalnom principu – 9. i 10. novembra Srbi su ispunjavali plave listiće uz pitanje: “Da li ste za odluku koju je 24. oktobra 1991. donijela skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini po kojoj bi Srbi ostali u zajedničkoj državi Jugoslaviji, koja bi obuhvatala Srbiju, Crnu Goru, srpsku autonomnu oblast Krajinu, srpsku autonomnu oblast Slavoniju, Baranju i zapadni Srem te sve ostale koji žele ostati u takvoj državi?”

Sa druge strane, nesrbi bi dobili žuti listić i pitanje: “Da li ste za to da Bosna i Hercegovina ostane republika s ravnopravnim statusom u zajedničkoj državi Jugoslaviji, sa svim ostalim republikama koje se takođe izjasne tome u prilog?”

“Izuzimajući unutarbosanske aktere suprotstavljenih stavova, pet predsjednika ustavnih sudova Francuske, Njemačke, Španije, Italije i Belgije, pri izučavanju historijsko-pravnog pitanja Jugoslavije, potvrdili su državnost republika kao polaznu tačku jugoslovenske federacije, koja se tada raspadala, odnosno vraćala na prvobitno stanje suverenih republika”, iz Sarajeva javlja novinar Al Jazeere Sinan Šarić.

Badinterova komisija

Ivanić navodi kako je Badinterova komisija “velika i široka stva”.

“Ona je najprije počinjala sa pričom da samo republike imaju pravo da traže nezavisnost, a završilo se na tome da i pokrajine imaju to pravo. Badinterova komisija je mijenjala stavove od slučaja do slučaja”, dodaje.

Skupština republike srpskog naroda 9. januara 1992. godine donosi “Deklaraciju o proglašenju Srpske Republike”, prema kojoj ona ostaje u Jugoslaviji. Sadiković, dugogodišnji član Venecijanske komisije, karakterizira to protupravnim i jednostranim aktom secesije.

“Tu se radi o protupravnom i protuustavnom djelovanju i djelovanju koje je suprotno međunarodnom pravu. To je bila federacija i zna se da federacija nastaje udruživanjem država, i zaista jugoslovenska federacija je bila udruženje država”, ističe.

Postupak o ocjeni ustavnosti tih akata pred Ustavnim sudom Republike Bosne i Hercegovine pokrenut je 28. septembra 1992. godine i deklaracija od 9. januara, kao i “Ustav Srpske republike Bosne i Hercegovine”H, također iz februara iste godine, proglašeni su neustavnim 8. oktobra 1992. godine.

Izvor: Al Jazeera