Kako je Bosna i Hercegovina pobjegla sa ‘sive liste’ FATF-a

Sanel Halilbegović smatra da će skidanje sa liste FATF-a imati relativno slab ili nikakav utjecaj na količinu stranih ulaganja u BiH (Arhiva)

U periodu kada je Bosna i Hercegovina na udaru nekih evropskih i regionalnih političara koji tvrde da u njoj rastu “islamističke prijetnje”, zemlja je skinuta sa liste FATF-a (Financial Action Task Force) – organizacije koja se bori protiv pranja novca i finansiranja terorističkih organizacija. Dok je Srbija stavljena na tu listu, Bosna i Hercegovina je skinuta i isključena iz monitoringa globalnog usklađivanja sa AML/CFT standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu kaže da je za Bosnu i Hercegovinu jako važno što je skinuta sa liste FATF-a.

“Nećemo više biti u poziciji da moramo opravdavati ili po dva-tri puta prolaziti iste procedure za porijeklo novca, odnosno eventualno utvrđivanje ili sumnjičenje novca koji dolazi u nekoj formi koja se može povezati s terorizmom. Benefiti su veliki. Osim benefita koji su krucijalni za bh. privredu i građane, veoma je bitan taj status koji u i FATF-u i Moneyvalu ima jedna zemlja koja dosljedno ne samo prati i implementira procedure te dvije organizacije, nego čini i više od toga. Za nas je to posebno bitno, uzimajući u obzir šta smo sve uradili prilikom izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koji se odnosi na bh. državljane koji idu ili su išli na strana ratišta, pa i donošenja samog Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Nema džaba svaki zakon u regiji, ili lex specialis, koji se tiče financiranja terorizma ili posebno krivično djelo koje se odnosi na financiranje terorističkih organizacija. Većina stvari se može, pogotovo u operativnom, ali i dokaznom segmentu, crpiti iz podataka do kojih obavještajne ili policijske službe dođu”, ističe Ahić.

Ekspanzija kritpovaluta i prljavog novca

Veoma je dobra stvar, navodi Ahić, da je Bosna i Hercegovina uspjela otkloniti osnovne probleme koji su bili dio tih procedura.

“Jedan aspekt problema je bio financijsko obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu. [Entitet] Federacija Bosne i Hercegovine je, također, imala problema s utvrđivanjem spiska nevladinih organizacija. Važno da je taj problem riješen, pogotovo kada je u pitanju kontrola financijskih tokova tih organizacija. Tu može doći do zloupotreba, jer nevladine organizacije, osim svojih internih akata, nemaju posebne segmente unutrašnje kontrole i nadzora. Traženo je da se za početak napravi spisak tih organizacija i čime se one bave. Vidimo šta se u posljednje vrijeme pisalo o određenim sportskim udruženjima, odnosno za šta su optuživani. Imputacija ka određenim paravojnim organizacijama može poslužiti kao dobar primjer za to, da se većina stvari mora nadzirati, a da se određene stvari moraju i kontrolirati”, kaže Ahić.

Srbija svjetlosnim godinama daleko od organizirane države

Politolog Duško Radosavljević, profesor na Fakultetu za pravne i poslovne studije ‘Dr. Lazar Vrkatić’ u Novom Sadu, ističe da ovaj, ‘kao i mnogi drugi izvještaji, govori o tome da je stepen ostvarenja Srbije u društvenim reformama mnogo niži nego što to vlasti pokazuju i time se diče, posebno kada te reforme treba da osete i širi slojevi stanovništva’.

‘Tako da je to za ozbiljne anlitičare očekivano; tamo gde nema friziranja podataka, Srbija stoji dosta slabo. A nisam siguran da će neko, mislim na vlast, uopšte želeti da učini nešto da bi se ovaj problem rešavao. Jer, za to bi trebalo imati dobro organizovanu državu; Srbija je od toga svetlosnim godinama daleko’, smatra Radosavljević.

Sanel Halilbegović, profesor finansija sa Burch Univerziteta u Sarajevu, kaže da je lijepo čuti ovakve vijesti, ali da će to u stvarnosti vjerovatno imati relativno slab ili nikakav uticaj na količinu stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu ili poboljšanje integriteta privrednih subjekata u toj zemlji i vjere građana u njih.

“Bt iće jako interesanto vidjeti kako te u kolikoj mjeri će ova vijest imati utjecaja na poražavajući rejting Bosne i Hercegovine na rang listi Svjetske banke o jednostavnosti poslovanja (ease of doing business) te hoće li zaista biti parcijalno ili potpuno otklonjeni problemi s kojima se susreću privredni subjekti posebno u platnom prometu između banaka u Bosni i Hercegovini i banaka u inostranstvu. Prema mom mišljenju, proces pranja novca, kao i finansiranja terorizma, jednostavno je promijenio scenu. Sa lokalnih i regionalnih, pronašlo je novog partnera u kibernetičkom prostoru. U proteklih par godina je izuzetno zastupljena metoda pranja novca i finansiranja terorizma preko kupovine i trgovanja kriptovalutama (prevashodno BitCoinom). Svjedoci smo ogromne ekspanzije kritpovaluta i jedan od brojnih razloga za to je upravo enormna količina prljavog novca, koji biva relativno lako opran (gdje mu se gubi svaki prethodni trag i identitet) anonimnim kripto transakcijama”, ukazuje Halilbegović.

Pranje i mahinacije novcem je, nastavlja, procesno postalo lakše pojavom kriptovaluta, a “ono što je vrlo simptomatično je to da, recimo, u Srbiji postoje mnoge brokerske kuće koje olakšavaju put ka kupovini kriptovaluta te sam siguran da su mnoge od tih kupovina upravo inicirane da bi se nelegalnom novcu izbrisao trag, a što je donekle razlog zbog čega je Srbija na listi FATF-a… Siguran sam da će skoro vrijeme pokazati da li je skidanje Bosne i Hercegovine sa FATF liste praktički beneficijalno za ovu državu, ali lično nisam pretjerano optimističan”, navodi Halilbegović..

‘Pamet treba nadvladati glupost’

Ekonomski analitičar iz Banje Luke Zoran Pavlović kaže da je za bh. dijasporu i građane te zemlje, koji na osnovu stranih transakcija preživljavaju, jako važno da je Bosna i Hercegovina skinuta sa liste. Dodaje da su, kada je zemlja na listi FATF-a, svi transferi pod većom pažnjom i kontrolom.

“Time se usporava proces finansijskih transakcija između fizičkih i poslovnih subjekata. Jako je značajno za našu dijasporu i naše građane, koji na osnovu tih transakcija preživljavaju, da je Bosna i Hercegovina skinuta sa liste. Ono što je pretilo da idemo na crnu listu, to bi tek bio problem. Na svu sreću, naša birokratija je ipak prihvatila da izvrši u izvesnoj meri projekcije zakonskih normi, kako bi se ispoštovali zahtevi FATF-a”, navodi on.

Srbija, dodaje Pavlović, također ima veliki priliv svježeg novca iz inostranstva, ali se nada da će i tamo “pamet nadvladati glupost”. To se, zaključuje Pavlović, u regionalnim zemljama vrlo često dešava, da je administracija spora i da se te “gluposti” ne ispravljaju, a da one zaista nisu suštinski bitne nijednoj od tih zemalja.

Izvor: Al Jazeera