Kako je Konfučije zamijenio Maovu crvenu zvijezdu

Konfučije sve više predstavlja brend Kinu unutar Kine, piše autor (Reuters)

Pitajte bilo koju obrazovanu osobu u svijetu da kaže ime jednog velikog kineskog mislioca i uvijek ćete dobiti isti odgovor: Konfučije. Pitajte tu osobu zna li za nekog drugog mislioca i velike su šanse da neće znati odgovor.

Kina je domovina nekoliko najstarijih i najvećih filozofskih tradicija na svijetu, ali izvan istočne Azije njihovi predvodnici su uglavnom nepoznati. Qin Shi Huang, prvi vladar iz dinastije Qin, poznat je po svojoj vojsci od terakote, a Sun Tzu po drevnoj umjetnosti ratovanja. Ali, jedini kineski filozof koji postoji za ostatak svijeta je Konfučije.

Stoga ni ne čudi što se kineska vlada, kada je pokrenula inicijativu da promovira kineski jezik i kulturu u svijetu, okrenula jednoj ličnosti koja predstavlja početak i kraj brenda Kina: Konfučiju.

Brend Kina

Kineski Konfučijev institut je najveći javni diplomatski program na svijetu. Trenutno ima više od 1.000 Konfučijevih instituta i učionica u 120 država (a možda i više). Konfučijevi instituti su veliki obrazovni centri na univerzitetima, dok su Konfučijeve učionice manje jedinice za podršku učenju kineskog jezika u srednjim školama.

Konfučije također sve više predstavlja brend Kinu unutar Kine. Sa 4.000 godina historije na koju se može pozvati, Komunistička partija je izgleda odabrala Konfučija da zamijeni Maoa kao državnu ikonu. Mao se i dalje nalazi na novčanicama, ali Konfučije ovih dana dominira školskim planom i programom.

Davno je prošlo vrijeme Crvene knjižice, izbora Maovih maksima koje su studenti morali proučavati i znati napamet. Sada su to Konfučijevi Analekti. Prije više stoljeća, poznavanje Konfučijeve misli predstavljalo je ključ za prolazak na poznatim kineskim ispitima za javnu službu. Danas djeca elite u školama ponovo proučavaju Konfučija.

Jedno vrijeme je u 2011. Konfučijeva statua bila postavljena u blizini trga Tiananmen u srcu Pekinga; misteriozno je uklonjena i premještena na drugu, manje uočljivu lokaciju nakon svega četiri mjeseca. Postoje tenzije između istinskih sljedbenika Maoa i novih sljedbenika Konfučija. Konfučijeva žuta zvijezda se uzdiže, ali Maova crvena zvijezda nije sasvim zašla.

Dolje s Konfučijem

Moderna Kina nije uvijek bila tako ponosna na svoje konfučijevsko naslijeđe. Kineska Komunistička partija nastala je iz pokreta od 4. maja 1919, studentskog protestnog pokreta posvećenog iskorjenjivanju tradicionalnog društva kineske imperijalne prošlosti. Jedan od glavnih slogana protesta od 4. maja bio je „Dolje sa Konfučijem i sinovima“ – zahtjev za okončanje patrijarhata i diktatorske vlade.

Prvi vođa komunističke Kine Mao Zedung povezao je Konfučija sa potčinjavanjem žena. Krivio je konfučijanizam za promoviranje konzervativne ideologije porodice koja je sprečavala žene da se obrazuju i promovirala barbarsku praksu vezivanja stopala, gdje se stopala djevojčica povezuju čvrsto da se spriječi njihov rast.

Mao je tako gorljivo bio protiv Konfučija da je nakon njegove smrti 1976. bilo potrebno blizu 30 godina da se Konfučije prestane skrivati. Godine 2005. je kineski predsjednik Hu Jintao otkrio svoj konfučijanski slogan o „harmoničnom društvu“ bez pominjanja sage poimenično. Ostavljeno je Huovom nasljedniku Xi Jinpingu da zvanično rehabilitira Konfučija u svom govoru iz 2014., obilježivši njegov 2565. rođendan.

Konfučije je sada u središtu kineske političke retorike, kakva god bila sudbina njegove devet metara visoke statue. Maov portret će sigurno ostati na kineskim novčanicama do stoljetnice Komunističke partije 2021., ali nedugo potom bi moglo doći do promjene. Konfučije će postati novo lice zvanične Kine.

Govoreći istinu vlastima

Ime Konfučije zapravo je iskrivljeno kinesko ime Kong Fuzi, što doslovno znači Veliki majstor Kong. Sam Veliki majstor bi bio šokiran da otkrije kako ga u Kini 21. stoljeća poštuju kao izvor mudrosti. Dok je bio živ, lutao je od kraljevstva do kraljevstva, odakle su ga progonili jer je osuđivao korupciju i govorio istinu vlastima.

U osnovi Konfučijeve misli nalaze se tri principa: ren (dobrota ili ljubav prema čovječanstvu), li (pristojnost ili lijepo ponašanje) i yi (pravda ili pravednost). Mogli biste pomisliti da filozofija zasnovana na dobroti, lijepom ponašanju i pravdi nije primamljiva za vladu koja je isuviše korumpirana i koja guši svako neslaganje.

Zapravo mnogi Kinezi aktivni na društvenim mrežama ismijavaju ironiju poziva Komunističke partije na konfučijansku harmoniju. U današnjoj Kini, „harmonija“ izgleda znači neuzrokovanje problema neslaganjem s vladom.

Komunistička partija je prigrlila Konfučija jer je on učio da se poštuje autoritet – a Partija je na čelu, bar za sada. Ali Konfučijeva slika poštovanja autoriteta ogleda se u obavezi koju vladari imaju prema podanicima. Na tom polju Komunistička partija Kine sve više zakazuje.

Konfučije nije bio demokrata. Ali po svemu sudeći bio je oštri kritičar svih vlada svoga vremena. Teško je povjerovati da bi on odobrio današnju kinesku vladu. Ako veliki broj njenih pristalica zaista pročita Konfučijeva djela, kineska vlada bi jednog dana mogla zažaliti što je idolizirala svadljivog Velikog majstora.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera