Kako je pala ‘republika kanabisa’

Piše: Ben Andoni

Lazarat je naš ponos… Hoćemo Lazarat…

Ovakvim sloganima hvalili su se mladi iz ovog sela na jugu Albanije na društvenim mrežama, postavljajući slike svojih Rolex satova ili automobila kao što su BMW X6, Audi Q7, BMW M5…

Slike njihovog prosperiteta su naizgled privlačile i druge Albance da dođu na rad u Lazarat, ali i neki vid ljubomore. Njihov životni standard bio je daleko iznad prosječnog u Albaniji.

Kako?

Uzgajali su kanabis!

Upravo zato su, tokom sezone uzgoja, bar u posljednjih 10 godina, stotine ljudi iz cijele države dolazile da rade u Lazaratu.

Bojno polje u selu

Prošle nedjelje albanska policija pokrenula je najznačajniju akciju protiv proizvođača narkotika u posljednjih nekoliko godina, opkolivši selo Lazarat, 240 kilometara od Tirane, poznato i kao ”albanska republika kanabisa”.

U akciji je zaplijenjeno i kasnije zapaljeno 11 tona kanabisa, te je pronađeno i uništeno još 70.000 stabljika kanabisa. Ova količina droge pronađena je tokom pretresa svega 30 kuća u jednoj četvrti južno od sela Lazarat.

Nemiješanje policije stvorilo je mit pobunjeničkog sela, sela nesavladivih, koje je, da bi zaštitilo drogu, osnovalo i svoju „vojsku“, te stvorilo mišljenje kako je Lazarat spreman da se bori i da neće odustati od ovog biznisa. 

Policijski izvori su rekli da je u četvrti u koju policija još nije uspjela ući zapaljena još veća količina droge u pokušaju da se sakriju dokazi.

Policija je uništila drogu čija se vrijednost procjenjuje do 37 miliona eura.

Blizu 800 policajaca, članova interventne policije, te drugih specijalnih jedinica za podršku učestvovalo je u ovoj operaciji.

U proteklim danima borba između mještana i policije pretvorila je selo u pravo bojno polje.

Grupa od 18 mještana, koje je policija označila kao najtraženije, napala je policiju minobacačima, snajperima, teškim i lakim mitraljezima, te protivtenkovskim i protivoklopnim oružjem.

U međuvremenu policija se probila u selo oklopnim vozilima i počela vršiti pretrese od kuće do kuće, pri čemu je zaplijenila tone narkotika.

U akciji su povrijeđena dva lokalna stočara i jedan pripadnik interventne policije. Svi su van životne opasnosti.

Mnogi od onih koje je policija obilježila kao najtraženije javno su izjavljivali da nemaju nikakve veze sa policijskom listom. Štaviše, mnogi od njih bili su u direktnoj vezi sa medijima.

Policija je opravdala odluku o odgađanju intervencije u selu stvaranjem uslova da se minimizira šteta mještanima.

Odgađanje konačne odluke u ovoj policijskoj intervenciji opravdava se stvaranjem uslova da se minimizira šteta mještanima za vrijeme ove operacije.

Politički interes

Lazarat je nekad bio selo pod bremenom komunizma, jadno i beznadežno. U posljednje dvije decenije situacija se drastično promijenila zbog uzgoja narkotika. Lokalni hašiš, boje između zelene i smeđe, koji se proizvodi od cvjetova i lišća osušene biljke, kreirao je veoma veliko tržište.

Prvo je korišten u malim količinama, a kada su uspostavljeni pravi kanali počeo je izvoz. Tako je bilo dok im prije nekog vremena policija nije objavila hladni rat, zaustavivši dotok vode potrebne biljkama. No, zahvaljujući korupciji u policiji, ovaj problem je prevaziđen. Voda je dopremana u selo drugim putevima.

U 2013. godini uzgajane su velike količine kvalitetnog hašiša, zahvaljujući političkoj tranziciji koja je trajala duže od tri mjeseca.

Mještani Lazarata bili su veoma ”pragmatični”. Kilogram paradajza košta 80 leka (75 američkih centi), višestruko manje nego kilogram marihuane. Odlučili su se za proizvodnju marihuane.

Albanske vlade iz dvije stranke, SP-a i DP-a tolerisale su uzgoj narkotika u Lazaratu zbog političkih interesa.

Nemiješanje policije stvorilo je mit pobunjeničkog sela, sela nesavladivih, koje je, da bi zaštitilo drogu, osnovalo i svoju „vojsku“, te stvorilo mišljenje da je Lazarat spreman da se bori i da neće odustati od ovog biznisa.

Izgledalo je da je policija u potpunosti odustala od slučaja Lazarat, nakon što je jedan od glavnih policijskih čelnika prije nekoliko sedmica posjetio selo i izjavio da tamo nije vidio drogu.

Policija je počela raditi kao da je nevladina organizacija, organizujući sastanke sa djecom iz Lazarata, kojima je savjetovala da kažu roditeljima da ne sade narkotike. Mladići su, pak, svojim vršnjacima pričali o ovom biznisu.

Da paradoks bude veći, održano je nekoliko sastanaka sa mještanima, posebno muškarcima iz sela, koji sade, beru, pakuju i prodaju drogu. Čak je policija, u sklopu projekta socijalizacije mještana, prije nekoliko sedmica odigrala fudbalsku utakmicu sa mladima iz sela.

Plantaže širom države

Tokom posljednjih nekoliko sedmica po medijima su kružile vijesti da će policija intervenisati i to možda baš u danima kada će biti donesena odluka o kandidatskom statusu Albanije za Evropsku uniju, koja se očekuje krajem juna. Dati su čak i detalji o operaciji, ali mještani Lazarata su to ignorisali i nisu željeli vjerovati u to.

U Lazaratu se više od dvije decenije uzgaja kanabis i ljudi su se navikli na zarađivanje novca ne poštenim radom, već uzgojem droge. Mladići iz Lazarata su smatrali da je to ispravan način da se zaradi novac. Lazarat je bio mit i vijest o ulasku policije u selo smatrana je čudnom.

U augustu 2013. je Stefano Bastoni, zvaničnik italijanske Finansijske garde, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa bivšim načelnikom albanske policije Hysnijom Burgajem rekao da se u Lazaratu godišnje proizvede do 900 tona droge, čija je tržišna vrijednost procijenjena na 4,5 milijardi eura.

Jačanje albanskih zakona, naprimjer onog koji kažnjava načelnike u općinama i selima u kojima se droga uzgaja, dovelo je do apsurdne scene hapšenja službenika u jednoj zajednici, jer je u njegovom selu zasađeno 20 stabljika kanabisa, dok je seoski starješina u Lazaratu učestvovao u obrazovnim seminarima, gdje je trgovcima pričao da je vrijeme da se uloži novac u čist posao!

Do policijske intervencije u Lazaratu su se širile plantaže narkotika, čak i na pašnjacima.

Dok je policija blokirala prolaz cisternama, hrabri strani turisti su ušli i snimali predjele na kojima je zasađen kanabis. Sada se na Googleu najbolje vidi ”poljoprivredni” razvoj sela.

Priča se ovdje ne završava, jer se fenomen Lazarata proširio na sela Vloru, Shkodru, Kruju, Tropoju i druga mjesta u Albaniji.

Kanabis iz Lazarata je posljednjih godina doveo albansku državu u neprilike u međunarodnim krugovima, iako pregovora sa mještanima nije nedostajalo. Međutim, prodaja kanabisa je mnogima u Lazaratu omogućila da se obogate, a siromašnima je olakšala preživljavanje.

U augustu 2013. je Stefano Bastoni, zvaničnik italijanske Finansijske garde, agencije za borbu protiv finansijskog kriminala i suzbijanje trgovine drogom, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa bivšim načelnikom albanske policije Hysnijom Burgajem rekao da se u Lazaratu godišnje proizvede do 900 tona droge, čija je tržišna vrijednost procijenjena na 4,5 milijardi eura i predstavlja blizu polovine ukupne količine narkotika zasađenih u cijeloj državi.

Praćenjem iz zraka definisana je mapa cijelog područja na kojem se uzgaja hašiš. I dalje su problematične ne samo Vlora, Skhodra i Gjirokastra, već i oblasti Tirane i Durresa.

Burgaj je u vrijeme svog mandata rekao da će se operacija protiv proizvođača nastaviti kroz detekciju i uništavanje narkotika. Albanske vlasti u saradnji sa italijanskim često su provodile takve operacije tokom ljetnog perioda, ali one nisu pomogle da se stane ukraj ovoj pojavi.

Međutim, svaka priča ima svoj kraj, pa tako izgleda da se i ova o selu poznatom i pod imenom „albanska republika kanabisa“ primiče kraju.

„Državna policija podržava sliku Albanije koja se šalje u Evropu sa zadnjom operacijom da se Lazarat ukloni sa mape područja na kojima se uzgaja droga! #Zahvalnost”, napisao je albanski premijer Rama na Twitteru. No, to nije dovoljno. Sada se hašiš sadi širom Albanije. 

Izvor: Al Jazeera