Kako je selfi s Merkel promijenio život sirijskom izbjeglici

Piše: Stephanie Ott

Anas Modamani, izbjeglica iz Sirije, čekao je spreman na ulazu u sklonište u Berlinu 10. septembra 2015. godine, i kada se pojavila njemačka kancelarka Angela Merkel, napravio je selfi s njom.

Njegova je fotografija uskoro postala viralna i simbol Merkelove politike prema izbjeglicama, kada je otvorila njemačke granice hiljadama tražitelja azila. Modamani je preko noći postao jedan od najpoznatijih izbjeglica u Njemačkoj.

“Ta mi je fotografija promijenila život”, Modamani je kazao za Al Jazeeru.

Od tada se, međutim, ova fotografija, pojavila u brojnim lažnim pričama na društvenim medijima koje ga povezuju sa napadima širom Evrope, uključujući i napad na Božićnu tržnicu u Berlinu, u kojem je bilo mrtvih. On je također lažno identifikovan kao jedan od izbjeglica koji su zapalili usnulog beskućnika u Berlinu u decembru prošle godine.

Pobjegao od krvoprolića

Prva lažna objava na koju je Modamani mogao ukazati bila je iz marta 2016. kada je identifikovan kao Najim Laachraoui, jedan od terorista koji stoji iza bombaških napada na Brisel u martu 2016; u lažnoj su priči tvrdili da se Merkel „fotografirala sa teroristom“.

„Plakao sam kada sam je vidio“, rekao je Modamani koji ima 19 godina.

„Želim živjeti u miru u Njemačkoj. Pobjegao sam od rata i krvoprolića u Siriji da bih živio u sigurnom okruženju… Plašio sam se izaći iz kuće nakon što sam vidio šta su ljudi pisali o meni. Ovo nije samo moj problem. Ovo je problem našeg vremena.“

Mjeseci su prolazili, a na Facebooku je bilo sve više objava, te je Modamani pokrenuo sudski postupak protiv ovog giganta društvenih mreža, tvrdeći da Facebook nije poduzeo adekvatne mjere protiv neistinitih objava koje je on prijavio. Putem svoga advokata, Chan-jo Juna, zatražio je sudsku zabranu za evropsku ispostavu Facebooka, Facebook Ireland d.o.o. Prvo saslušanje je bilo u ovom mjesecu, u Wurzburgu, gradu na jugu Njemačke, a presuda se očekuje 7. marta.

„Mislimo da Facebook mora obrisati sav neistiniti sadržaj koji nekoga blati… Želimo da fotografija bude obrisana na svim mjestima na ovoj platformi i želimo da Facebook poduzme mjere kako ova fotografija ne bi bila ponovo postavljena“, kazao je Jun u videosnimku objavljenom na njegovoj web stranici.

„Facebook vidimo kao dobavljača sadržaja, kao novinarski medij koji kroz svoje smjernice, algoritme i robote-novinare, utječe na odabir sadržaja koji vidimo kao i na način na koji ga vidimo.“

Kritike Facebooku

Glasnogovornik Facebooka je rekao Al Jazeeri da je ova društvena mreža već onemogućila pristup uvredljivom sadržaju na koji je ukazao Modamanijev advokat, „tako da smatramo kako sudski postupak u ovom slučaju nije neophodan niti je najefikasniji način da se riješi problem“.

Ne postoji nama dostupna tehnologija koja bi nam omogućila da, kako je Jun zahtijevao, identifikujemo svaku potencijalno neistinitu objavu korištenjem originalne fotografije ili izmijenjene verzije, kazao je Facebookov advokat na saslušanju u Wurzburgu.

Facebook, koji ima blizu dvije milijarde aktivnih korisnika mjesečno na svjetskom nivou, kritikovan je zbog svoje uloge u širenju lažnih vijesti tokom američke predsjedničke kampanje.

„Mi ne želimo biti arbitri istine… Kada kažemo da ovo ne možemo uraditi sami ne znači da ne želimo preuzeti odgovornost“, kazala je Sheryl Sandberg, glavna operativna direktorica Facebooka, za njemački Bild. Ova kompanija testira filter za „lažne vijesti“ u Njemačkoj, radeći sa trećom stranom koja provjerava činjenice da bi se identifikovale prevare.

Thomas Noetzel, profesor politologije na Univerzitetu u Marburgu, istakao je da objave o Modamaniju predstavljaju i napad na Merkel. Ovaj slučaj je aktuelan sada kada njemačka Vlada razmatra donošenje zakona kojim bi se novčano kažnjavale društvene mreže koje nezakonit sadržaj ne izbrišu u kratkom roku.

„[Objave o Modamaniju] su upravo ono što treba populistima desničarima, tvrdeći da je ona pustila opasne ljude u državu“, Noetzel je rekao Al Jazeeri, dodavši da bi Facebook trebao više raditi na borbi protiv ovakvih incidenata.

„Čak i ako samo osigurava platformu, mora preuzeti odgovornost za to. Mislim da Facebook u ovom slučaju ne ispunjava svoje društvene i političke obaveze.“

Drugi dom

Modamani kaže kako jednostavno želi da ljudi prestanu koristiti njegovu fotografiju u zlonamjernim objavama.

„Želim izgraditi život ovdje“, kazao je on.

„Moje srce pripada Siriji, ali Njemačka mi je sada drugi dom. Godinama sam živio u Siriji u kojoj je rat. Postajalo je sve opasnije i došao sam do tačke kada više nisam mogao gledati više krvi.“

U Njemačku je došao u julu 2015. godine, a njegovi porodica i prijatelji su ostali u Darayyi, predgrađu Damaska. U trošnom brodu je prešao Egejsko more od Turske do Grčke, na opasnom i napornom putovanju. Odatle išao preko Balkana do centralne Evrope, krećući se od jednog krcatog izbjegličkog kampa do drugog.

„To je bio jedan od najtežih perioda u mom životu“, prisjeća se on. „Nisam imao dovoljno hrane, nisam znao engleski i moja porodica nije bila sa mnom.“

U Berlinu sada ima usvojiteljsku porodicu i prijatelje, radi za lanac restorana brze hrane i ide na časove njemačkog. Želi studirati i naći bolji posao u Njemačkoj, ali i dalje je nesiguran po pitanju svoje budućnosti, brine se kako bi njegova, sada neslavna fotografija, mogla biti upotrijebljena, ili kako bi neko ko ga potraži na internetu mogao pomisliti da je povezan sa „terorizmom“.

„Plašim se kada razmišljam o tome, čak i kada samo pošaljem prijavu za posao putem interneta“, rekao je. „To čini da se osjećam bespomoćno i nemoćno.“

Izvor: Al Jazeera