Kako je živjeti pod vlašću predsjednika Sisija?

Pod vlašću Abdel Fattaha al-Sisija javni prostor se kontinuirano smanjuje, a civilno društvo se sve više ograničava (Reuters)

Bivši egipatski predsjednik Mumamed Mursi je sam u augustu 2012. godine izabrao Abdel Fattaha al-Sisija, tadašnjeg feldmaršala Vrhovnog vijeća oružanih snaga, za ministra odbrane.

Ovo imenovanje uslijedilo je nedugo nakon što je Mursi, član Muslimanske braće, razriješio  dužnosti nekoliko visokih vojnih zvaničnika. Ovaj potez je napravljen s ciljem promocije mlađe generacije generala, bližih ideji demokratske tranzicije i idejama promoviranim narodnim ustankom iz januara 2011. godine, koji je okončao 30-godišnju vladavinu predsjednika Hosnija Mubaraka.

U vrijeme kada je imenovan, Sisi je bio poznat kao dugogodišnji vojni oficir i bivši šef vojne obavještajne službe. Godinu dana kasnije, 3. jula 2013. godine, Sisi je poveo vojni puč, kojim je uklonjen Mursi, nakon masovnih protesta zbog pogoršanja ekonomske situacije i stanja ljudskih prava.

Od kako je svrgnuo Mursija, Sisi je postao poznat kao “spasilac naroda”. Pobijedio je na predsjedničkim izborima 2014. godine sa 97 posto glasova, prema podacima državne izborne komisije.

Socijalna i građanska prava

Od kako je Sisi preuzeo vlast, u junu 2014. godine, situacija u vezi ljudskih prava nastavila se pogoršavati, a organizacije za ljudska prava su izvijestile da je blizu 60.000 ljudi zatvoreno tokom protekle četiri godine. Egipat je izgradio 19 novih zatvora u proteklih pet godina, 16 od kako je Sisi na vlasti.

Izvještaj Human Rights Watcha o zloglasnom kairskom zatvoru “Škorpion” otkrio je da su tamo uglavnom bili zatvoreni politički zatvorenici i da su “trpjeli zlostavljanja od zvaničnika Ministarstva unutrašnjih poslova, uključujući batine, prisilno hranjenje, zabranu kontakta s rodbinom i advokatima i uplitanje u medicinsku njegu”.

Broj takozvanih vansudskih ubistava je porastao sa 326 tokom 2015. na 754 u prvoj polovini 2016. godine, prema podacima Centra al-Nadeem, egipatske grupe za ljudska prava koja radi sa žrtvama mučenja.

U augustu 2016. godine grupa Egipatska koordinacija za ljudska prava i slobode izdala je izvještaj o uvjetima u zatvorima u Egiptu pod Sisijevom vlašću, zabilježivši 1.344 incidenta mučenja i namjernog medicinskog nemara u zatvorima između 2015. i 2016. godine.

Zakon donesen 2013. u praksi je zabranio proteste protiv vlade

Sisi je 2014. godine izdao uredbu kojom su date veće ovlasti vojsci i koja je odobrila vojsci da sudi civilima na vojnim sudovima. Na ovim suđenjima obično nema dokaza i zasnovana su isključivo na istragama koje provode državni sigurnosni oficiri. Prema podacima HRW-a, ovaj zakon je “formirao osnovu za 7.400 ili više vojnih suđenja civilima” do danas.

Postoje i izvještaji o nestancima. Amnesty International je zabilježio tri do četiri nestanka dnevno između 2015. i 2016. godine. Grupe za ljudska prava su priznale da bi ovaj broj mogao biti daleko veći, budući da se veliki broj porodica plaši posljedica ukoliko prijave nestanak.

U 2016. godini egipatski Vrhovni sud je podržao zakon iz 2013. godine koji je u praksi zabranio svako javno okupljanje više od deset osoba i odredio zatvorske kazne za počinioce do pet godina. Drugi zakon koji je Sisi ratificirao naložio je osnivanje Vrhovnog vijeća za administriranje medija, tijelo koje ima autoritet da oduzme licence medijima i novčano kazni ili suspendira listove ili emitere – potez koji je kritiziran kao udarac na slobodu medija u državi.

U junu 2017. godine 64 informativne internetske stranice koje nisu bile usklađene s narativom državnih medija blokirane su pred predsjedničke izbore 2018. godine.

U Egiptu je, također, i dalje na snazi vanredno stanje, koje je proglašeno u aprilu, nakon što je u napadu na crkvu ubijeno blizu 50 osoba. Vanredno stanje daje predsjedniku ovlasti da cenzurira, prati ili zaustavlja oblike komunikacije.

Pod Sisijevom vlašću javni prostor se i dalje smanjuje, a civilno društvo se dodatno ograničava. U 2016. godini egipatski Parlament je usvojio zakon koji strogo regulira rad više od 47.000 nevladinih i humanitarnih organizacija širom države, stavivši ih pod prismotru vladinog nadzornog tijela.

Prije ratifikacije ovog zakona, koji je Sisi potpisao u maju 2017. godine, nekoliko organizacija – uključujući Centar al-Nadeem – prisilno je zatvoreno u sklopu onoga što analitičari opisuju kao sve rašireniji nasrtaj na civilno društvo i glasove otpora.

Teška ekonomska slika

Pogoršala se i ekonomska situacija u Egiptu od kako je Sisi na vlasti. Politička nestabilnost i regionalna nesigurnost oštetili su turizam u ovoj državi, koji se nikada nije u potpunosti oporavio nakon globalne ekonomske krize iz 2008. godine.

Međunarodni monetarni fond je odobrio kredit u iznosu od 12 milijardi dolara nakon što je Egipat pristao na plan reforme, osmišljen da riješi ogromni budžetski deficit u ovoj državi, zvaničnu pretjeranu potrošnju, državne subvencije i fluktuaciju valute. Shodno tome, Egipat je devalvirao svoju valutu za 48 posto, što je – u kombinaciji sa strogim od Vlade nametnutim gornjim cjenovnim granicama – učinilo veliki broj medicinskih proizvoda neprofitabilnim za proizvodnju ili izvoz.

Ispod granice siromaštva u Egiptu živi 28 posto populacije, a stopa nezaposlenosti je dostigla 13 posto u 2016. godini. U maju 2017. godine inflacija je u Egiptu narasla na 30 posto, što je rekord u protekle tri decenije.

Siromaštvo i nezaposlenost i dalje su glavni problemi u Egiptu

U 2016. godini Vlada je pristala da kontrolu nad dva strateška otoka u Crvenom moru, Tiranu i Sanafiru, preda Saudijskoj Arabiji, što je izazvalo gnjevne reakcije i proteste. Iako je sud niže instance ranije presudio protiv ovog sporazuma, Vrhovni sud Egipta je kasnije poništio tu presudu. Ovi otoci na ulazu u zaljev Aqaba kontroliraju uske plovne puteve koji vode prema sjeveru do lučkih gradova u Crvenom moru Eilata i Aqabe, u Izraelu i Jordanu.

Stotine ljudi su protestirale protiv ovog poteza na ulicama Kaira, na prvim masovnim protestima pod Sisijevom vlašću. Ukupno 71 demonstrant je uhapšen i osuđen na dvije godine zatvora.

Uhapšeni su još deseci demonstranata u junu 2017. godine, kada je policija nastupila oštro na drugim demonstracijama. Novinari i aktivisti su kritizirali ovaj sporazum dok se o njemu raspravljalo u Parlamentu, optuživši Sisija da prodaje zemlju u zamjenu za saudijsku pomoć. Sporazum je u konačnici potpisan.

Utišana opozicija

Budući da se očekuje Sisijeva kandidatura za drugi mandat, vlada sve intenzivnije utišava opozicione kandidate. U maju 2017. godine bivši predsjednički kandidat i lider opozicije Khaled Ali uhapšen je i čeka istragu. Ali, advokat za ljudska prava koji je sugerirao kako bi se mogao kandidirati za predsjednika 2018. godine, bio je glavni advokat u slučaju protiv Vlade zbog potpisivanja sporazuma u vezi Tirana i Sanafira.

Egipat koči i sukob na Sinajskom poluotoku – nesigurnoj planinskoj regiji podijeljenoj na dvije pokrajine, sjevernu i južnu, koji je leglo za razne naoružane grupe. Borci utaboreni na Sinaju koji su povezani s oružanom grupom Islamska država Irak i Levant, obećali su da će povećati napade protiv koptske kršćanske manjine u Egiptu.

Samo u protekloj godini Egipat je pretrpio niz napada protiv koptske manjine i državne policije i vojnog osoblja.

U pokušaju da obuzda napade, Sisi je najavio da će “kontrateroristička” kampanja pomoći da se stabilizira država, ali lokalni aktivisti za ljudska prava kažu da su se Vladine mjere pokazale uglavnom neefikasnim.

Izvor: Al Jazeera