Kako pravilno postaviti zastavu BiH?

Piše: Sanel Kajan

Problem s isticanjem zastave Bosne i Hercegovine traje godinama. Brojne državne institucije, posebno u bh. entitetu Republika Srpska i u općinama zapadne Hercegovine u većini slučajeva uopće nemaju istaknuta državna obilježja.

Na ostalim područjima Bosne i Hercegovine državna zastava se ističe na način na koji pojedine institucije ili pojedinci misle da treba.

Pitanje državne zastave nije riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Dugo su politički predstavnici iznosili radikalno različite prijedloge zastave, oko čega se nisu mogli dogovoriti.

Početkom februara 1998. godine, tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp sam je donio odluku o zastavi BiH.

Godine 2001. Zakon je usvojio Parlament BiH. No, od tada, do danas, nije riješen problem kako pravilno istaknuti državnu bh. zastavu.

Prebacivanje odgovornosti

Iz Ureda visokog predstavnika, institucije koja je donijela odluku o državnoj zastavi, na molbu da daju tumačenje njenog pravilnog isticanja, odgovaraju:  ”U ovom je slučaju najbolje da se za odgovor obratite nadležnim državnim institucijama.”

Iz Parlamenta BiH kažu da oni nisu tu da daju službena tumačenja, u ovom slučaju, kako pravilno postaviti državnu zastavu. Pozivaju se na Zakon o zastavi, no u njemu nije definirano kako pravilno postaviti zastavu. Upućuju na Sud BiH.

Na molbu za tumačenje pravilnog isticanja zastave BiH, iz Suda Bosne i Hercegovine stiže kratki odgovor: „Sud Bosne i Hercegovine ne može Vam dati tumačenje ovog upita“.

Rješenje je da ovlašteni predlagači odnosno Vijeće ministara, svaki zastupnik u Parlamentu, oba doma, komisije… trebaju podnijeti Prijedlog amandmana na Zakon o državnim obilježjima kojim bi se propisalo kako pravilno postaviti državnu zastavu.

Nakon toga trebalo bi usvojiti dopunjeni zakon, odnosno izmjenu Zakona o državnim obilježjima u BiH, u čijem tekstu bi jasno bilo naznačeno postavljanje zastave. Ipak, kako se čini, niko od njih se nije sjetio to uraditi sve ove prethodne godine.

Mile Srdanović, autor obilježja Zenice, inžinjer koji se bavi proučavanjem zastava i grbova, kaže da je riješio ovaj problem, te poziva nadležne da ga primjene.

„Ono što je nedopustivo jeste položaj u kojem je prikaz naopako postavljene države! Upravo to imamo sada – kad se horizontalna zastava obori u vertikalan položaj!“ kaže Srdanović.

Žuti trougao predstavlja geografski izgled Bosne i Hercegovine. Zvijezde predstavljaju evropsko okruženje i stremljenje BiH. Najčešći problem je u tome kako postaviti zastavu u vertikalni položaj.

„U nedostatku takve instrukcije primjenjuje se nepisano pravilo o obaranju horizontalne zastave u vertikalni položaj tako što se obori jarbol. Čak i bez takve instrukcije jasno je da je položaj jarbola najčešće ukoso i prema tome to “pravilo o obaranju jarbola” je i neizbježno. To nadalje znači da je dopušten i položaj zastave “na bok”. I to doista vrijedi za mnogo zastava, mada se nikako ne može govoriti o obaveznom pravilu. Imamo slučajeva gdje se propisuje posebna vertikalna zastava jer neke države strogo insistiraju na uspravnom položaju, recimo njihovog grba (najčešće zbog krune u njemu) a pogotovo ako je riječ o konturi države, što je upravo slučaj sa bh. zastavom. Neke države imaju instrukciju da se tako oborena zastava ‘flipuje’ radi podudaranja sadržaja u horizontalnom i vertikalnom položaju. Naprimjer zastava SAD-a – zvjezdice uvijek gore lijevo. Stoga, ako ćemo slijediti taj princip, odnosno podudaranje horizontalne i vertikalne zastave, bh. zastavu uopće nije teško ispravno postaviti u horizontalnom i vertikalnom položaju, jer naša zastava tehnički to omogućava bez potrebe da se prave posebna horizontalna i posebna vertikalna zastava.“

Famozni trougao

Sve to, tvrdi Srdanović, ne bi bilo toliko komplikovano da se ne radi o famoznom trouglu.

“Naime, kod nas je pravougaoni istokračan trougao i kad se okrene samo za 90 stepeni izgleda kao naopačke postavljen. A on predstavlja konturu države. Da bi se to desilo mora se izdati nova jasna instrukcija o postavljanju zastave i, što je na kraju možda i najveći problem, to se mora ozakoniti, odnosno usvojiti na državnom parlamentu. Upravo tu ja vidim problem jer takve stvari teško prolaze. Da nije tako imali bismo himnu s tekstom! Dok se to ne desi imat ćemo situaciju kakva jeste – postavljanje bh. zastave kako ko hoće ili misli da treba ili ne treba!“, govori Srdanović.

Isticanje zastave naopako se u nekim zemljama smatra uvredljivim te je taj čin kažnjiv zakonom, a predstavlja i međunarodni znak za nevolju i poziv u pomoć.

U Austriji za skrnavljenje državne zastave prestupnici mogu biti kažnjeni kaznom zatvora do šest mjeseci. U Švicarskoj najviša kazna je trogodišnji zatvor.

U Portugalu najstrožija kazna je 240 dana zatvora, dok je u Italiji najveća moguća kazna za skrnavljenje zastave 10.000 eura.

Bliži se 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Datum je to na koji se posebno ističu državne zastave i to, najčešće, nažalost, nepravilno.

Izvor: Al Jazeera