Oglasi

Kako turistima u Hrvatskoj objasniti Domovinski rat

Veteranska udruga i dio turističkih vodiča traže bolju edukaciju vodiča kako bi turiste tačno informirali o ratnim događanjima.
Hrvatska, Rat, Vojnik, Civili, Rat u HrvatskojInicijatori kažu da turisti ispituju vodiče o ratu, a oni često improviziraju ili iznose eventualna vlastita iskustvaAFP/Getty

Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata i dio hrvatskih turističkih vodiča smatraju da u program obrazovanja turističkih vodiča kao dio predmeta "Hrvatska povijest" u Pravilniku o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje, trebaju ući ratna događanja tijekom 90-ih.

Ukazuju kako se radi o tematici koja turiste zanima, a turistički vodiči često nemaju dovoljno informacija o tim događanjima, jer nema sustavne stručne literature putem koje bi se točno informirali i pružali točne informacije.

Stoga su nadležnim institucijama uputili prijedlog da se to promijeni. Ministar turizma Gari Cappelli prijedlog je, kažu, prihvatio te se složio da temu treba sustavno i stručno obraditi, a podrška je stigla i od ministra branitelja Tome Medveda.

Improviziranje i vlastita iskustva

Dva su, kažu, problema - nepostojanje teme Domovinskog rata u osposobljavanju turističkih vodiča te problem licenci za strane vodiče.

"Izmjenom Zakona o turističkim vodičima, došlo se do saznanja da se osposobljavanje za zaštićene lokalitete u Pravilniku o osposobljavanju turističkih vodiča niti jednom se riječju ne spominje Domovinski rat. Slijedom toga smo donijeli zaključak da idemo s planom i prijedlogom prema Ministarstvu branitelja i Ministarstvu turizma i Turističkoj zajednici da se Pravilnik izmijeni i da se u hrvatsku noviju povijest uključi i Domovinski rat kao tema za obrađivanje u osposobljavanju", kaže Zoran Maras iz Udruge specijalne policije.

Struka: Stvar kulture naroda, ne turizma

Inicijativom se predlaže da se u program uvrsti posebna priča prilagođena lokalitetima, mjestima i gradovima u županijama te da se u turističke karte ucrtaju sva mjesta gdje su se dogodili važni događaji, gdje postoje masovne grobnice i muzeji stalnog postava Domovinskog rata te da Ministarstvo turizma u prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu i Pravilnik o popisu turističkih cjelina kao zaštićene lokalitete unese i ta mjesta.

Maras ističe da su neke zemlje od ratne tragedije stvorili turistički proizvod te smatra da postoji potencijal te grane ponude i u Hrvatskoj.

Turistički stručnjak Miroslav Dragičević, pak, kaže da turiste danas ne zanimaju takvi sadržaji te da takvog trenda nema.

Smatra da nema potrebe stranim vodičima nametati posebne ispite, jer ih, kaže, nemaju ni hrvatski vodiči u inozemstvu, a ne slaže se ni s uvrštavanjem sadržaja iz rata u turističke karte.

"Ovčara u Vukovaru definitivno je 'monument per se', koje je - i zbog povijesti, i zbog priče, i zbog samog spomenika - stanica za vidjeti, Vukovar koji je nezaobilazan. No, koliko i kakvih takvih ima spomenika nije da netko arbitrarno odlučuje o tome, nego se to samo po sebi, po svojoj relevanciji, nameće i postaje dio kulture jednog naroda."

Turistički vodiči, kaže, imaju mnogo upita turista o toj tematici, no zbog nedovoljne upućenosti, često improviziraju, iznose eventualna vlastita iskustva, sjećanja...

Turistička voditeljica iz Splita Suzana Talijan slaže se da bi i taj dio hrvatske povijesti trebao biti uvršten, između ostalog i zbog podizanja kvalitete usluge.

Zanimanje za Jugoslaviju pa sve do danas

"Zaista je rijetko da nas gosti neće i o tome nešto pitati. Ja od toga mogu nešto kazati, s obzirom na svoje godine i da sam sudionik tih događanja. Ali, imamo mi i mladih vodiča."

Turistima su, kaže, teme novije hrvatske povijesti vrlo zanimljive, a najčešće su upućeni upravo na vodiča kao izvor informacije.

"Ako pričamo u Jugoslaviji i tom sistemu kako je bilo, o [dugogodišnjem jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu] Titu, strankama, kako je uređena Hrvatska danas, tko je predsjednik, tko je premijer, tko je gradonačelnik... to su sve aktualne teme, sve to goste zanima."

No, ističe i spomenuti drugi dio problema - dozvole za vođenje stranim turističkim vodičima na teritoriju Europske unije, u sklopu liberalizacije tržišta. Kaže kako Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja turizma nije u skladu sa Zakonom o pružanju usluga u turizmu.

Hrvatski turistički vodiči, objašnjava, imaju dva stupnja školovanja - opći dio ispita omogućuje im da budu turistički vodiči za cijeli teritorij Hrvatske. Ukoliko žele ostati na tome, imaju pravo pružati usluge svugdje, osim na turističkim cjelinama, odnosno zaštićenim lokalitetima po pojedinim županijama.

Turistički vodiči: U neravnopravnom smo položaju

No, ako žele pružati uslugu i na zaštićenim lokalitetima, onda moraju položiti i posebni dio ispita za županiju koja ih zanima. To ih, kaže, stavlja u neravnopravan položaj prema stranim vodičima.

"A stranim turističkim vodičima koji dolaze u Hrvatsku priznaje se diploma turističkog vodiča na način da oni mogu voditi po cijelom teritoriju Hrvatske i na ovim posebnim turističkim cjelinama. Znači, mi imamo posebni dio kao dodatnu, a njima se to daje u paketu. Mi kumulativno moramo imati i opći i posebni dio kako bi vodili lokalitete, a oni to ne moraju. To apsolutno nije u skladu niti s našim zakonom, a niti u skladu s načelima EU-a."

Stoga smatra da bi i strani turistički vodiči također morali proći program stručnog osposobljavanja i položiti posebni dio. To bi moglo pridonijeti i rješenju problema točnosti informacija koje prenose strani vodiči.

"Prenose svakakve informacije... On se može preko zime dobro pripremiti, putem raznoraznih medija, interneta... o toj zemlji, kulturi, spomeničkoj baštini, koja je europska, univerzalna, ali kako se može lokalno pripremiti? To ne može iščitati niti na internetu, niti iz nekakvih knjiga. To može samo netko tko je tu."

'Predrasude i iskrivljena povijest'

Ističući da turistički vodiči nisu protiv liberalizacije tržišta, već za zaštitu struke, Maras kaže kako se tu ponovno otvara problem ratne tematike.

"Dešava se da - ne namjerno- nego zato što nije sustavno obrađena ta tema - ispadne da strani turistički vodiči govore da je u Hrvatskoj bio građanski rat, pa imate u medijima puno negativnih članaka, gdje se govori da su osloboditeljske akcije 'Bljesak' i 'Oluja' bili udruženi zločinački pothvati i niz primjera. To znači da turisti dolaze u Hrvatsku s predrasudama i iskrivljenom povijesti."

Problem stranih turističkih vodiča, kaže, ne tiče se samo novije, već i starije hrvatske povijesti - pita se što bi, primjerice, mađarski vodiči mogli reći o banu Josipu Jelačiću, čiji je kip na središnjem zagrebačkom trgu.

Cilj je, kaže, da Hrvatski institut za povijest, Institut "Ivo Pilar" te Dokumentacijski centar Domovinskog rata obrade taj dio novije hrvatske povijesti kroz stručnu literaturu i da se načini program za polaganje stranih i domaćih vodiča.

Ministarstvo: Tražimo mogućnosti zaštite

Što se tiče stručne kvalifikacije turističkih vodiča, u Ministarstvu turizma ističu Direktivu Europskoga parlamenta i Vijeća iz 2005. godine, po kojoj državljani članica Europskog gospodarskog prostora i Švicarske poslovno nastanjeni u jednoj državi članici imaju pravo slobodno pružati usluge na privremenoj i povremenoj osnovi u drugoj državi članici pod izvornim stručnim nazivom, bez obveze traženja priznavanja stručne kvalifikacije.

Radi se o načelu slobode pružanja usluga, prema kojem članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga u drugoj državi članici, nametati obvezu polaganja stručnog ispita ili bilo koje obveze koja se odnosi na stručnu kvalifikaciju.

Ta problematika riješena je Pravilnikom o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja turizma, a njegovo ukidanje značilo bi, kažu, povredu prava EU-a.

"Ministarstvo turizma ima otvoreni dijalog s turističkim vodičima i razmatraju se sve opcije u pripremi novoga zakona o pružanju usluga u turizmu, koji definira i pružanju usluga turističkih vodiča, a treba sadržavati odredbe u skladu s propisima EU-a i uvažavati specifičnost profesije turističkih vodiča. Plan je da se zakon donese do kraja ove godine. U odnosu na spomenuti Pravilnik, u ovom trenutku Ministarstvo turizma prikuplja dodatne informacije o praksi drugih zemalja EU-a, osobito turistički receptivnih zemalja poput Italije, Francuske, Španjolske, tražeći mogućnosti da se zaštiti profesija domaćih turističkih vodiča, a da se istovremeno ne dovedemo ponovo u situaciju povrede prava EU-a i plaćanje kazni."

'Mitologizacija' i netačne informacije

To bi se radilo tako, objašnjava Jakša Raguž s Hrvatskog instituta za povijest, da se prezentiraju meritorne i neosporne činjenice - kao takve utvrđene dosadašnjim znanstvenim istraživanjima - o broju poginulih, ranjenih i nestalih te materijalnih šteta, a da se izbjegne "mitologizacija" i prezentiranje netočnih i neobjektivnih informacija.

"Druga stvar, imamo danas 'poplavu' literature o Domovinskom ratu, koju piše svatko - i znanstvenici, i neznanstvenici, i publicisti - gdje se prezentiraju činjenice čak i kronološki netočne, piše se napamet. Svjedok sam da se pojavljuju memoari čak i visokih dužnosnika koji miješaju stvari - prije par godina sam radio recenziju knjige jednog pomoćnika ministra iz Domovinskog rata, koji je operaciju 'Maslenica' stavio da se dogodila u rujnu 1993. godine, umjesto u siječnju 1993. godine".

Također, kaže kako je važno inzistirati na karakteru rata, jer neke grupacije u regiji nastoje agresiju na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju prezentirati kao građanski rat.

"Moramo inzistirati na povijesno utvrđenoj činjenici da se radi o velikosrpskoj agresiji, koja ima vrlo duboke korijene, i, kao takvu, istinu trebamo prezentirati i preko turističkih vodiča široj svjetskoj javnosti. Mi smo prošle godine bili svjedoci tome kako je recimo Srbija štampala brošure gdje je prezentirala 'Oluju' kao zločinački pothvat, a velikosrpsku agresiju kao građanski rat, i onda te brošure dijelila na naplatnim kućicama na autoputu na ulasku u Hrvatsku turistima."

Iako svjestan da i u samoj Hrvatskoj postoje neslaganja među stručnjacima i povjesničarima o pojedinim pitanjima iz ratnog razdoblja, ukazuje kako je normalno da postoje različita mišljenja i tumačenja te da unisonog razmišljanja o određenim tematikama nema ni u jednoj nacionalnoj historiografiji. No, neke su činjenice, ističe, ipak nesporne.

Raguž: Neke činjenice su neosporne

"Imamo Dubrovnik, koji je 6. prosinca 1991. godine bio napadnut sa svih strana - iz zraka, s brodova, s kopna, minobacača, tenkova i topova JNA [bivša Jugoslavenska narodna armija] - gdje je stara gradska jezgra bombardirana osam sati, ubijeno 19 građana, i svaka priča koju je JNA plasirala da se radi o paljenju guma i borbi ZNG-a [Zbor narodne garde] i HOS-a [Hrvatske obrambene snage] u Dubrovniku je čista laž. To nitko normalan i objektivan ne može osporiti. Isto tako, ne možemo osporiti da je odvedeno 260 ranjenika iz vukovarske bolnice, da je nađeno 200 leševa na Ovčari, da su ti ranjenici žene, djeca, invalidi, stranci, novinari, odvedeni kao ranjenici i da su strijeljani."

U Ministarstvu turizma ističu da, prema sadašnjem Pravilniku program stručnog ispita, u okviru predmeta "Politički sustav Republike Hrvatske", sadrži cjelinu u kojoj su teme "Agresija na Hrvatsku" te "Domovinski rat". Pokrenut je, kažu, proces izrade novog zakona o pružanju usluga u turizmu, koji je u planu donošenja do kraja godine. Nakon toga kreće izrada novog pravilnika o stručnom ispitu te programa edukacije.

"Koji će se izrađivati u suradnji sa svim zainteresiranim tijelima i u konzultacijama sa zainteresiranim udrugama, pa i s udrugama proizašlih iz Domovinskog rata radi teme Domovinskoga rata", kažu u Ministarstvu.

Izvor: Al Jazeera