Kakva je bila uloga Tomislava Nikolića u ratu u Hrvatskoj 1991.

Uvijek nemirni i trusni Balkan u svojoj novijoj povijesti dao je niz manje ili više poznatih političara koji su utjecali na događanja u ovome „buretu baruta“. Među njima niz je onih čiji postupci i (ne)djela nisu izazivali nikakve reakcije i čiji je politički život tekao mirno i tiho.

U isto vrijeme brojni su i oni čija će imena dugo godina ostati upamćena po onome što su radili i uradili u vrijeme svoje političke karijere.

Jedan od takvih svakako je i predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić.

Velike nepoznanice

Ovaj rođeni Kragujevčanin prošao je u četvrt stoljeća put od malo poznatog člana Srpske radikalne stranke (SRS), potom desne ruke Vojislava Šešelja, zatim potpredsjednika Vlade Srbije, pa sve do predsjednika Srbije što je postao nakon izbora 2012. godine.

Danas, gotovo pet godina kasnije još nije poznato hoće li Nikolić ponovno u utrku za predsjednika Srbije i ako bude išao hoće li na tim izborima biti kandidat vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), kojoj je bio i predsjednik nakon izlaska iz SRS-a.

Međutim, isto tako nepoznat je i ratni put Nikolića tijekom ratova 90-ih godina prošloga stoljeća u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zna se da ga je Šešelj 1993. godine, na Romaniji, proglasio četničkim vojvodom. Isto tako poznato je i da je Nikolić u jesen i zimu 1991. godine boravio u hrvatskom selu Antin, nedaleko od Vinkovaca, gdje su počinjeni i neki ratni zločini.

Više od 25 godina od toga mještani Antina tvrde da uopće nije sporno da je Nikolić boravio u tome selu.

Pri tome ga je vidjelo niz mještana, većinom starijih osoba, koje su ostale u selu nakon što su selo preuzele postrojbe JNA i srpske paravojne postrojbe. JNA je u selo ušla 30. rujna 1991. godine, a tijekom Domovinskoga rata u ubijeno je ili nestalo 39 mještana Antina. Najveći dio njih ubijen je nakon što su srpske postrojbe preuzele selo.

„I sam Nikolić priznao je da je bio u Antinu u to vrijeme. Viđen je od više osoba koje su ga prepoznale. Bio je dio ‘šešeljevih dobrovoljaca’, a u selu je boravio u vrijeme kada je ubijeno više osoba koje su potom bačene u ribnjak kod Cara. O svemu tome je više mještana već davalo iskaze u policiji i odvjetništvu, ali se do danas ništa nije dogodilo“, kaže predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Antina, Andrija Matanović.

Viđali ga mještani

Podsjeća kako su neki od njegovih sumještana govorili da su Nikolića viđali odjevenoga u dugački crni kožni kaput. Bio je i naoružan. Prema navodima iz knjige „Antin kroz ratove“, autora Antuna Flinčeca, nakon ulaska vojske u Antinu su ostala 92 mještanina, od kojih je njih 32 ubijeno ili nestalo. Sva ta ubojstva događala su se u vremenu od 25. listopada do 11. studenoga 1991. godine.  

„Nažalost, sve to što smo mi govorili ostalo je samo na papiru. Nikad ništa se nije pomaknulo s mrtve točke. Niti danas ne znamo više. U isto vrijeme, sve je manje onih koji mogu govoriti o tome jer godine čine svoje. Neki od svjedoka su već umrli, a i ostali su u godinama“, ističe Matanović.

O ulozi Nikolića u jednoj televizijskoj emisiji u Srbiji, tijekom 2007. godine, progovorio je i nekadašnji dužnosnik u Vladi Srbije Vladimir Beba Popović. On je pri tome govorio o razgovoru koji su vodili ubijeni srbijanski premijer Zoran Đinđić i Jovica Stanišić, koji je jedno vrijeme bio i zapovjednik srpske tajne policije (Resora državne bezbednosti) kojemu se u Haagu sudi za ratne zločine.

„Prisustvovao sam razgovoru Jovice Stanišića i Zorana Đinđića. Stanišić nam je rekao kako možete da rasturite radikale, imate neke informacije za Tomu Nikolića. Kažem mu: ‘Nemamo ništa za Tomu’. On kaže: ‘Kako nema, ima služba. Pa on je lično u selu Antin, u zapadnoj Baranji, posle posete tamo nekom dobrovoljačkom odredu Radikalne stranke, kad je on došao kao funkcioner, i kad su tamo ovo ono na ražnju, jagnjetina, ovo ono… Malo se napio, pa uveče da bi pokazao da je pravi Srbin uzeo kalašnjikov i neke babe i dede, njih jedno 10 ili 15, pobio i pobacao ih u bazen'“, rekao je tom prilikom Popović.

Optužbama se priključila i predsjednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić, koja je također govorila o ulozi Nikolića u Antinu krajem 1991. godine. Ona je dvije godine ranije tvrdila da je Nikolić bio u paravojnoj postrojbi koja je likvidirala nekoliko civila u Antinu.

Iskazi policiji

Sami mještani Antina kažu kako su neki od njih, tijekom posljednjih godina, u više navrata davali iskaze o događanjima u selu krajem 1991. godine. Zadnji takvi razgovori vođeni su tijekom 2016. godine, kada se ponovno govorilo o istim događanjima, spominjala ista imena, iste ubijene osobe…  

Poslije svega Željko Matanović, načelnik Općine Tordinci, kojoj pripada i selo Antin, kaže kako je mještanima cijela ta priča prilično mučna, jer se ništa ne događa već godinama.

„Činjenica jeste da je Tomislav Nikolić boravio u Antinu tijekom ratnih sukoba i da ga se više mještana dobro sjeća. Imamo dojam da se sve to što se događa oko Antina dio dnevno političkih sukoba Hrvatske i Srbije. Kada se odnosi malo zakompliciraju, ponovno se počnu obavljati neki razgovori pa samo tako i prošle godine ponovno imali posjetu inspektora na tu temu“, rekao je Matanović.

Predsjednik Centra za istraživanje ratnih zločina Danijel Rehak kaže kako je prilikom otkrivanja svih detalja zapravo najveći problem činjenica što nema svjedoka. Upravo radi toga Centar nije niti podigao kaznenu prijavu za ratne zločine protiv Tomislava Nikolića.

„Nemamo niti jednoga svjedoka koji je bio očevidac zločina kojeg je počinio Nikolić. Sve se svodi na priče, a na osnovu samo priča teško je bilo što dokazati“, kaže Rehak.

‘Nisam ispalio ni metak’

Kako god, sam Nikolić je odmah poslije izjava Popovića i Kandić odbacio sve optužbe, najavio podizanje kaznenih prijava protiv njih te zatražio od Vlade Srbije da objavi sve podatke o njegovom navodnom sudjelovanju u zločinu. U više svojih izjava isticao je kako u Antinu, za vrijeme njegovog boravka tamo, nije bilo ratnih djelovanja, a da on igrom slučaja nije niti metak ispalio. Uglavnom je čuvao stražu.

„U Antinu sam kao dobrovoljac bio dva meseca, od 5. decembra 1991 godine pa do kraja januara 1992 godine. Niko nije povređen, a kamoli ubijen. Šta da poričem? Zar me Hrvati do sada ne bi vešali da sam zaista počinio ratni zločin? Ja sam bio jedan običan dobrovoljac koji ni na šta nije uticao. Nikoga niti sam ranio, niti ubio, niti mučio.  Nikoga nisam zlostavljao“, jedna je od izjava Nikolića u kojoj je govorio o optužbama na svoj račun za počinjene ratne zločine.

Pozivao se i na jednu raniju izjavu glasnogovornika MUP-a RH Zlatka Mehuna, koji je rekao da je policija obavila više obavijesnih razgovora sa mještanima Antina i drugih sela te da se nije moglo doći do saznanja da je Nikolić sudjelovao u ratnim zločinima.

„Ratovao sam svim srcem sa svojim Kragujevčanima. Četiri meseca bez kojih ne bih mogao zamisliti svoj život, koja će pamtiti i moja porodica. Ponosan sam na svoje sudelovanje u ratu. Postoji mogućnost da sam nekog ubio, kao što postoji mogućnost da su srpski neprijatelji ubili nekog mog u ovom ratu. Nisam ratni zločinac“, govorio je Nikolić.

U svoju obranu govorio je prije više godina i kako je spreman doći u Hrvatsku, pa i samo selo Antin, kako bi ga vidjeli mještani gdje bi mogao porazgovarati s njima. Do danas nije našao vremena za tu posjetu, ali jeste za nove zapaljive poruke.

Naime, Nikolić je nakon nedavnih događanja i dodatnog zaoštravanja odnosa službenog Beograda i Prištine sa vlakom na liniji Beograd – kosovska Mitrovica, koja je uspostavljena nakon 18 godina, poručio da je spreman da ponovno ide u rat.

“Mi ne zveckamo oružjem, već na tu ravan prebacujemo ukoliko bude bio ugrožen srpski narod na Kosovu i Metohiji. I da, rekao sam da ću i ja, ako treba, otići u rat, pa i moji sinovi”, proučio je Nikolić.

Ta njegova izjava posebno je odjeknula u Antinu, čiji mještani više od 25 godina čekaju istinu.

Izvor: Al Jazeera