Kanada: Medicinska njega za hiljade Sirijaca

Toronto –  Dok sirijske izbjeglice pristižu u Kanadu u velikom broju, zdravstveni sistem ove države se priprema za njih.

Od jedne do druge obale, poliklinike i bolnice se pripremaju da bi mogle primiti rekordan broj izbjeglica kojima je njihova pomoć potrebna.

Budući da se, prema procjenama, očekuje dolazak gotovo 5.000 izbjeglica u širu okolicu Toronta gdje će biti smještene, novootvorena Klinika za sirijske izbjeglice u tom gradu počela je sa radom.

“Kroz našu kliniku je prošao mali broj Sirijaca”, kaže dr. Meb Rashid, ljekar nastanjen u Torontu, stručnjak za liječenje izbjeglica. “Ipak, još nismo imali veliki priliv izbjeglica. Stigao je prvi avion s izbjeglicama, a očekujemo još tri”.

Rashid je direktor Klinike Crossroads koja djeluje u sklopu bolnice Women's College. Klinika, koja se nalazi na trećem spratu bolnice, naizgled se ne razlikuje od drugih bolničkih odjela. Pacijente prima dobro raspoložena recepcionerka koja ih potom uvodi u ordinaciju ljekara.

Očekuju veliki broj izbjeglica

Klinika Crossroads je, međutim, sve osim uobičajene. Osoblje ove klinike čine medicinski stručnjaci iz oblasti zdravstvene njege za izbjeglice koji se bave i istraživačkim radom. Otkako je otvorena, u januaru 2012. godine, više od 1.400 pacijenata iz više od 65 država, uključujući Afganistan, Iran, Nigeriju i Sjevernu Koreju, liječilo se u ovoj klinici.

“Historijski gledano, Toronto prima najveći broj izbjeglica u Kanadi”. kaže Rashid. “Također se za Toronto može reći da je među gradovima sa najšarolikijom etničkom slikom na svijetu. Više od polovine stanovnika nije rođeno u Torontu”.

Odnedavno su Klinika Crossroads i mnoge druge suočene sa novim izazovom. Pripremaju se za 25.000 sirijskih izbjeglica, koliko se očekuje da će ih pristići u Kanadu u periodu od decembra 2015. i februara 2016. godine. Budući da se očekuje dolazak tako velikog broja izbjeglica u Toronto, pitaju se da li će to nadmašiti kapacitete klinike.

“Bilo je i brojnijih migracija, ali ne u tako kratkom vremenskom periodu”, kaže Rashid.

Dr. Paul Caulford, direktor Kanadskog centra za zdravstvenu njegu izbjeglica i imigranata [Ryan Edwardson/Al Jazeera]

Rashid objašnjava da poremećaji anksioznosti i PTSP nisu neuobičajeni među izbjeglicama.

“Izbjeglice su obično ovdje same; možda su morali prekinuti školovanje ili možda nisu imali priliku obrazovati se na visokoškolskim ustanovama. Često imaju problema s integracijom, što se odražava na mentalno zdravlje”, kaže on.

Dobrodošlica izbjeglicama

Ako ove nesigurnosti ostavimo po strani, Klinika za sirijske izbjeglice je spremna da se pobrine za većinu zdravstvenih problema izbjeglica u bolnici i već prihvata rezervacije za novoprristigle izbjeglice iz Sirije. Samo u Klinici Crossroads, ljekari i sestre su u različitim oblastima, ali na specijalističkom nivou, imali iskustva kao što je rad na tropskim bolestima ili problemima mentalnog zdravlja. Prevod je za izbjeglice i ljekare dostupan na licu mjesta preko telefonske usluge.

Nakon što je radio u inostranstvu na početku karijere, Rashid se vratio u Kanadu i radio u bolnici koja je prvenstveno pružala zdravstvene usluge migrantima i izbjeglicama, čime se povećalo njegovo zanimanje za izbjegličku medicinu. Ali on smatra da najvažnija vještina za liječenje izbjeglica nije nužno ljekarska diploma ili iskustvo života u inostranstvu.

“Najznačajnija osobina u radu sa novim stanovnicima i izbjeglicama je otvoren i ljubazan pristup”, kaže on. “Teško je doprijeti do problema ako vam ljudi ne vjeruju”.

Iako su pregledanje medicinskih kartona i pregledi pacijenata ključni, osoblje također radi na tome da klinika bude ugodna i sigurna okolina za klijente.

“Pri prvoj posjeti mnogo razgovaramo. Cilj je pobrinuti se da dođu i drugi put”, kaže on.

Klinika za sirijske izbjeglice nudi ovim ljudima obećavajući početak novog života u Kanadi. Ipak, bit će i poteškoća prilikom korištenja zdravstvenih usluga, posebno zato što je konzervativna vlada napravila drastične rezove u budžetu za program zdravstvenog osiguranja za izbjeglice 2012. godine, isključivši određene izbjeglice i tražitelje izbjegličkog statusa iz ovog osiguranja.

“Morali smo se lavovski boriti da osiguramo zdravstvenu njegu za najugroženije kategorije”, kazao je Caulford. “Uvijek mi se činila neobičnom činjenica da su ti ljudi preživjeli bombe, glad i prisilnu globalnu migraciju. A došavši u Kanadu, možda su u većoj opasnosti kada se razbole i ne mogu se liječiti”.

Uprkos izazovima, velike se nade polažu u Kliniku za sirijske izbjeglice.

“Ova trka da se pomogne Sirijcima će ojačati zdravstveni sistem u Kanadi”, kazao je Caulford. “Pomoći će nam da se bolje organizujemo, pokazati nam koje su nam slabe tačke i pomoći nam s planiranjem u budućnosti”.

Izvor: Al Jazeera