Katalonijom odjekuju pozivi na nezavisnost

Katalonci u nedjelju izlaze na regionalne izbore. Mnogi kažu, izrazito važne. Očekuje se pobjeda snaga koje žele nezavisnost od Španije.

Vlada u Madridu oštro se protivi mogućem otcjepljenju Katalonije.

Barcelona je turistička atrakcija Mediterana. Posljednjih dana njene ulice su mjesto političkih obračuna.

Na nacionalni dan Katalonije hiljade demonstranata. Nose zastave koje simboliziraju nezavisnost ove pokrajine. I natpise koji o tome govore.

Želja naroda predizborni je adut na regionalnim izborima sadašnjeg predsjednika Artura Masa. Nezavisnost, riječ je koja je odjekivala Masovim mitinzima.

“Ako Španija ne želi biti država koja će dozvoliti Kataloniji progres, ako ne želi biti država s puno mogućnosti, onda mi trebamo našu državu Kataloniju”, kazao je predsjednik Katalonije.

Nove scene

Novi dan, nove scene na ulicama Barcelone. Slavi se španski nacionalni dan. Dominiraju državne zastave i parole protiv separatizma.

“Da Katalniji, da i Španiji”, slogan je vladajuće španske Narodne partije, koja vjeruje da katalonski put u nezavisnost ne vodi nigdje.

Španski premijer Mariano Rajoy je rekao: “Otcjepljenje se ne može ostvariti, apsurdno je, nema ništa sa svijetom u kojem živimo ili sa svijetom kojem težimo, to je povratak u prošlost. Želim Kataloniju u Španiji, u Evropi”.

Istraživanja javnog mnijenja kazuju da će Masovi konzervativci osvojiti 62 od 135 mjesta u parlamentu.

No, s drugim pro nezavisnim partijama, mogli bi stvoriti dvotrećinsku većinu. I za četiri godine Mas bi, ako je suditi prema njegovom obećanju, mogao raspisati referendum o samostalnosti Katalonije.

Građani su odmjereni u izjavama.

Stanovnik Barcelone Marc Del Olmo je iznio svoje mišljenje: “Ne znam da li će sve što obećavaju biti moguće na kraju. Želim vjerovati da ćemo postići nezavisnost.”

“Volim ići u Madrid, Andaluziju i osjećam da je Španija također moj dom”, rekla je njegova sugrađanka Maria Rosa Clara.

Bijesni Katalonci

Većina Katalonaca ipak je bijesna na Rajoya, jer je odbio pregovarati o novom sistemu poreza, čime bi se u bogatoj pokrajini zadržalo više novca.

Sada Katalonija uplaćuje centralnim vlastima Španije 16 milijardi eura više poreza nego što se vraća u pokrajinu. Novac, mnogi smatraju, glavni je moto političkih razmimoilaženja.

“Da li si Katalonija može priuštiti nezavisnost? Politički ili ekonomski? Ekonomski, Katalonija bi bila, kao nezavisna država, po demografiji i godišnjem prihodu po glavi stanovnika jedna od srednjih država u Evropskoj uniji (EU). Ne bi bila ni bogata, ni siromašna”, ocijenio je univerzitetski profesor Jurgen Nagel.

Katalonska ekonomija dostigla je portugalsku. Uz rastuće pokrete za nezavisnošću, poput onih u Škotskoj ili Flandriji u Belgiji, veliki broj Katalonaca, između 46 i 57 posto, razmišlja da  bi bolje živjeli kao samostalna država. Najviše u do sada provedenim anketama.

Izvor: Al Jazeera