Kina je inovativna, iako to Zapad neće priznati

U posljednje vrijeme se svijet zanima za kineske inovacije, dijelom zbog brzog uspona jedinstvenih kineskih digitalnih platformi, modela i kulture. Kineski Shenzhen je ubjedljivo globalna prijestolnica digitalnih hardverskih inovacija i proizvodnje. U međuvremenu, tehnološki giganti kakvi su Baidu, Tencent i Alibaba mogu se mjeriti, pa čak i nadmašuju svoje zapadnjačke konkurente u oblastima izuma u trgovini, finansijskim uslugama i zabavi. Kina je vrhunska izvorna država za primjenu patenata i grantove.

“Često srećem ljude u Silikonskoj dolini koji i dalje misle da sve što Kina može uraditi je klonirati njihove ideje, ali to je zaostao stav. Sada vidim da sve više zapadnjačkih kompanija kopira Kinu”, rekao je Rui Ma, investitor koji radi između Kine i Silikonske doline. “Kopirati Kinu” (2CC) uskoro bi u tehnološkim diskusijama moglo zamijeniti frazu “kopirati u Kini” (C2C). Prije svega nekoliko godina bilo je rasprostranjeno mišljenje da iako je Kina odličan oponašatelj, može biti samo inferiorni inovator u najboljem slučaju.

Još je u martu 2014. godine Harvard Business Review objavio članak pod naslovom “Zašto Kina nije dobra u inovacijama?” Časopis The Diplomat objavio je tekst s identičnim naslovom u augustu iste godine. Često citirani razlozi zbog kojih Kina nije dobar inovator su obrazovni sistem, zasnovan na učenju napamet, centralizirana kontrola, sistem od vrha nadolje i konformistička kultura. Carly Fiorina, bivša direktorica Hewlett Packarda, sumirala je ovaj sentiment u svojoj knjizi iz 2015. godine Rising to the Challenge: My leadership journey (Biti dorastao izazovu: Moje lidersko putovanje). Ove pogrešne ideje o nesposobnosti Kine da se bavi inovacijama postoje zbog “historijske kratkovidnosti” – površnog odavanja priznanja i uskih stereotipa o Kini. Da bi se rasvijetlila istinska suština o kineskim inovacijama, potrebno je pozabaviti se historijom, psihom i originalnošću potomaka zmaja.

Duga historija inovacija i otkrića

Drevna Kina bila je svjetski lider u inženjerstvu, metalurgiji, navodnjavanju, gradnji brodova i infrastrukturi. U vrijeme kada su Grci uspostavljali svoje demokratske prakse, Kinezi su predlagali meritokraciju, koja i danas postoji kao vodeća filozofija vlade. Četiri velika kineska izuma – papir, tehnologija štampanja, kompas i barut – omogućili su ranu globalizaciju. Papir i štampa su potpomogli širenje znanja i religije, a kompas i barut su ubrzali međunarodnu trgovinu i osvajanje.

Mnogi kineski izumi su ili preneseni Putem svile, ili razvijeni odvojeno na Zapadu nekoliko stoljeća kasnije. Primjera radi, pokretna štamparska mašina izumljena je u Kini tokom dinastije Sjeverni Song, 300 godina prije nego što je njemački inovator Johannes Gutenberg uveo istu tehnologiju u Evropu. Kinezi su, također, bili daleko ispred ostalih u pogledu praktičnih kreacija kao što su ham za konja (1.200 godina prije Evrope), lijevano željezo (2.000 godina), papirni novac (1.400 godina), seizmograf (1.600 godina) i šibice (1.000 godina prije Evrope).

Nije nadaleko poznato da je Kina bila žrtva vjerovatno dvije najveće krađe intelektualnog vlasništva u historiji: njeni najcjenjeniji drevni izvoz su svila i čaj. Svilene bube i sjeme čaja su prokrijumčareni iz Kine, što su organizirali Bizantija i Britansko carstvo, da bi se mogli masovno proizvoditi na drugim lokacijama. Drugima riječima, Kina je bila među tehnološki najinventivnijim i najnaprednijim društvima u predindustrijsko vrijeme.

Uzajamna ovisnost naspram nezavisnosti

U svojoj knjizi iz 2003. godine The Geography of Thought: How Asians and Westerners Think Differently and Why (Geografija mišljenja: Kako Azijati i Zapadnjaci razmišljaju drugačije i zašto), autor Richard Nisbett analizira razlike između istočnog azijskog načina razmišljanja pod utjecajem Kine i zapadnog koji potječe iz Grčke. Kinezi su prirodni sistemski mislioci. Njima su odnos između dijelova i optimizacija cjeline važniji od samih dijelova. Za razliku od njih, zapadnjačko razmišljanje je diskretno i redukcionističko; ono razdvaja problem ili sistem na manje dijelove kako bi ga riješio. Ukratko, Istok se fokusira na cjelinu, dok se Zapad fokusira na dijelove: uzajamna ovisnost naspram nezavisnosti, sistemski naspram atomskog.

Kineski način života – od taoizma, konfučijanizma, feng šuija, akupunkture i Chi Kunga za svoj upravni sistem – najveći naglasak stavlja na postizanje harmonije kao cjeline. Konfučijanizam, naprimjer, definira vrline osobe kroz pet suštinskih odnosa – sa supružnikom, roditeljima, braćom i sestrama, prijateljem i vladarom. U kineskoj psihi stabilnost i uspjeh društva nadmašuju ideale i interese pojedinca. Neopjevani heroj iznenadnog preporoda moderne Kine je 2.000 godina star sistem upravljanja i višeslojnih odnosa, koji povezuje najviši autoritet u prijestolnici s najudaljenijim selom.

‘Mentalitet srednjeg kraljevstva’

Prostranost i bogatstvo Kine polučilo je introspektivni način razmišljanja, više fokusiran na objedinjavanje imperijalnog carstva nego na širenje na van. Dok se suzdržavala od ekskurzija, Kina je tretirala vanjske faktore s dozom sumnje i podizala barijere – Kineski zid, politika zatvorenih vrata dinastije Qing, embargo na opijum i noviji, veliki internetski zaštitni zid – da se blokiraju neželjeni akteri. Mentalitet srednjeg kraljevstva ostavio je duboki otisak na inovativni karakter Kineza.

Prije svega, Kinezi su bili inovatori svjetskog glasa, uprkos intelektualnoj, kulturološkoj i lingvističkoj homogenosti, iako je nadaleko poznato da je diverzitet važan sastojak kreativnosti i inovacija. Zatim, ogromno domaće tržište – Kina je u 13. stoljeću imala 30 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda – što je značilo da je Kina rijetko osjećala potrebu da prilagodi svoje inovacije za upotrebu u vanjskom svijetu. Treće, dok se kopiranje izbjegava u kulturnim i poslovnim praksama Zapada, to je poželjna praksa u kineskoj psihi.

Tradicionalno kinesko obrazovanje zasnovano je na memorizaciji drevnih klasika, ritmičkom recitiranju poezije Tang i kaligrafiji repetitivnim pisanjem – sve je to kopiranje. U ovom imperijalnom sistemu, koji vlada nad značajnim dijelom čovječanstva, uspješne inženjerske tehnike, poljoprivredne metode i društvene inovacije izmišljene na jednoj lokaciji brzo su kopirane u ostatku države. Ova strategija kopiranja bila je ključna u poboljšanju produktivnosti, podizanju životnog standarda i, što je najvažnije, očuvanje imperije netaknute.

Kineska inovacija je rušilačka i sistemska

Idemo sada povezati ovaj historijski i kulturološki kontekst s modernim kontekstom kineskih inovacija. Kvalitet i praksa kineskih inovacija zaostaju za vrhunskim svjetskim, ali se popravlja brzo. Rušilačka je za tehnološke lidere kao što su SAD, Evropa, Izrael, Japan i Južna Koreja, zato što, iako je trenutno inferiorna, mogla bi nadmašiti najbolje u klasi u narednom periodu. Već je u odabranim oblastima, kao što su proizvodnja, obnovljiva energija, digitalne finansije, automobilska proizvodnja, poljoprivreda, vještačka inteligencija i telekomunikacije… Kina ozbiljan igrač. Stara vjera Kineza u stratešku dugoročnu viziju, investicije u budućnost i posvećenost obrazovanju stavlja Kinu u dobar položaj za moguću pobjedu dugoročno.

Najspecifičnije obilježje kineskog načina razmišljanja i, samim time, inovacija je sistemski pristup. Iz perspektive inovacija, sposobnost da se integriraju različite domene, dobavljački lanci, dodirne tačke s klijentima i nizovi podataka odnose pobjedu nad performansom pojedinačnih aplikacija. Vrijednost se ogleda u integraciji, interakcijama i protoku informacija od komponenata, a manje u samim komponentama.

Kineska platforma WeChat i predloženi Sistem društvenih zasluga utjelovljuju najbolje. Platforma WeChat unijela je revoluciju na kineski internet i odvojila ga od ostatka interneta. Kao superaplikcija, ona zrcali niz zapadnjačkih aplikacija kao što su WhatsApp, Amazon, Facebook, Uber, PayPal, Instagram  i mnogo više. Različita aplikacije se integrirajuu i stupaju u interakciju bez poteškoća koristeći jedan izvor podataka o klijentu.

Uporedite to sa zapadnjačkim pristupom, gdje korisnici moraju skinuti aplikaciju, prijaviti se i koristiti različite aplikacije koje se slabo povezuju jedna s drugom, ako se uopće i povezuju. Kina je nedavno pustila u promet kontroverzni Sistem društvenih zasluga, koji izračunava rejting građanina na osnovu pozitivnih ili negativnih susreta, kao što su online aktivnosti, saobraćajni prekršaji, blagovremenost plaćanja poreza ili čak herojski činovi. Ovi društveni rejtinzi se potom koriste da se da prednost ili zabrani pristup građanina javnim dobrima i uslugama. Cilj mu je da usaglasi ponašanje osobe s društvenim i vladinim ciljevima, jačajući nacionalnu agendu.

Difuzija kineske inovacije je odnosna

Kineski stil difuzije tehnologije je relacijski, a ne konfrontacijski. Umjesto da se natječe s međunarodnim izvođačima i prodavačima na konvencionalni način, ona se oslanja na gradnju i jačanje uzajamno korisnih veza između domaćeg  inozemnog tržišta. Opet se ovime prioritet daje vezama nad dijelovima.

Inicijativa Pojas i put i širenje kineskih tehnoloških giganata u ostatak Azije to ilustrira. BRI je prostrana interkontinentalna mreža kapitala, energije, materijala, dobara, komunikacija, znanja i ljudi, koja povezuje prethodno izolirana mjesta i ljude. Ulaganje u ove tokove bi povećalo uzajamnu zavisnost Kine i vanjskih tržišta, dajući joj prednost nad drugim velikim silama, i politički i ekonomski. Umjesto da uspostavlja vlastite brendirane platforme u Aziji da se direktno takmiče s domaćim brendovima (kao što je bio slučaj s Amazonom, Uberom i drugim zapadnjačkim igračima), Kinezi grade uzajamnu povezanost s njima.

Kineski tehnološki giganti Alibaba (koji investira u Lazadu, SingPost, Tokopediju, Snapdeal, Big Basket), Tencent (koji investira u Flipkart, Go-Jek, Ola), Ant Financial (koji investira u Mynt, Ascend Money, M-Daq, Paytm), i Didi Chuxing (koji investira u Grab, Careem, Ola) uložili su desetke milijardi dolara u regionalne tehnološke igrače i jednog dana će se integrirati s njima. Ove inicijative kojima se grade mostovi tehnološki su ekvivalent BRI-ja, moglo bi se reći.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera