Kipar traži novo rješenje za krizu

U toku je hitna sjednica kiparske Vlade na kojoj ministri traže izlaz iz finansijskog kolapsa koji prijeti grčkom dijelu ove otočne zemlje. 

Kiparske banke ostaju zatvorene do narednog utorka. 

U međuvremenu, nastavljaju se pregovori o pomoći Kipru, kako bi izbjegao bankrot. Eurozona, koja od ove zemlje traži alternativne prijedloge, u pomoć je poslala inspektore međunarodnih kreditora.

Rješenje se traži i u Rusiji, gdje boravi kiparski ministar finansija.

Odbijajući prijedlog Eurogrupe, da uvede do 10 posto poreza na depozite građana u svojim bankama, kiparski Parlament ga je nazvao ucjenom i racijom bankarskih sredstava.

“Kiprani su ljuti na Evropu, svakih nekoliko mjeseci eurozona dolazi sa novim zahtjevima. Posljednji su prevršili mjeru”, rekao je poslanik Zastupničkog doma Marios Mavrides.

Međutim, takav stav ne ublažava njihovu finansijsku agoniju. 

U potrazi za planom B

“Žao mi je zbog takvog glasanja, ali naravno da ga poštujemo. Vidjet ćemo kakve će prijedloge Kipar ponuditi “trojki” [međunarodnik kreditora]. Napominjem da je “trojka” pregovaračko tijelo za finansijska pitanja od kojeg je Kipar zatražio pomoć.  Ono će odlučiti koje će prijedloge, koji mogu biti osnova, predočiti Eurogrupi”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Svi su u potrazi za planom B. O njemu razgovaraju kiparska Vlada sa inspektorima međunarodnih kreditora, predsjednik zemlje i stranački lideri.

Reporter Al Jazeere Peter Sharp javio je iz Nikozije da su u igri dvije opcije.

“Predsjednik, njegov kabinet i viši opozicioni politički lideri sastaju se sa predstavnicima trojke u Predsjedničkoj palati, dok se na drugoj strani grada zamjenik guvernera Centralne banke Kipra sastaje sa tehnokratima kako bi pokušali utvrditi cifre s kojima raspolažu i osmisliti održivi plan pomoću kojeg će okončati ovu finansijsku krizu”, izvijestio je Sharp.

“Plan B će morati sadržavati ponešto za svakoga. Morat će zadovoljiti ministre EU-a, dobiti zeleno svjetlo od Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu i morat će, a ovo je veoma bitno, dobiti odobrenje Parlamenta, jer će se Parlament opet sastati i raspravljati sutra navečer. Mogli bi i opet glasati, a ako im se novi plan ne svidi, odbacit će ga.”

Rusija je trenutno jedan od najvećih vjerovnika Kipra.


Peter Sharp o krizi u Kipru

Ministar finansija Michalis Sarris u Rusiji razgovara sa zvaničnicima i pokušava produžiti rok za otplatu duga koji je Kipru dat po povoljnim uvjetima, javio je Sharp.

“Također, ruski mediji pišu o mogućnosti da Gazprom, velika ruska energetska kompanija, uloži novac u dokapitalizaciju kiparskih banaka, a zauzvrat dobije udio u rezervama plina u blizini obala Kipra. Banke su još zatvorene i neće se otvarati prije nego što bude pronađeno rješenje.”

Potpredsjednik ruske državne Dume Sergej Železnjak izjavio je u srijedu:

“Ovakvu eksproprijaciju možete očekivati od notornih autoritarnih režima. To nikada nismo očekivali od snažnih demokratskih struktura EU-a. Ovo će ozbiljno poljuljati povjerenje Evropljana u njihove vlastite države i Uniju”.

Evropa na Kipru nastupa u ulozi “zločeste maćehe”, poruka je iz udruženja italijanske industrije.

‘Opasan presedan’

Kažu da bi, predloženo oporezivanje bankovnih depozita na Kipru stvorio opasan presedan, jer štednja građana je blago svake zemlje, koju treba braniti.

Upravo male štediše, za trenutak, mogu odahnuti.

“To je osjećaj olakšanja, zato što postoji šansa da nam neće uzimati štednju. Sa druge strane,  situacija bi se mogla okrenuti u nešto mnogo gore”, kaže Karmen Maheriotou iz Nikozije.

Iz turskog susjedstva sa interesovanjem prate dešavanja.

“Kod nas nema ekonomske krize, hvala Bogu nismo u Evropskoj uniji. Imamo veoma strogu ekonomiju, koja nam pomaže, tako da nemamo tih problema. Mislim da je grčka strana napravila veliku grešku ulaskom u EU jer je prije toga bila u dobrom stanju. Njihova valuta je bila jaka, a sada je upravo suprotno, svaki dan je sve gore i gore”, kaže Pembe Gourlr, koja živi u turskom dijelu Kipra.

Poglavar moćne Pravoslavne crkve na Kipru Chrysostomos II izjavio je u srijedu da je spreman staviti ogromna novčana sredstva crkve na raspolaganje državi kako bi izašla iz ekonomske krize, nakon što je Parlament odbacio evropski plan spašavanja.

Arhiepiskop je nakon susreta s predsjednikom Nicosom Anastasiadesom novinarima izjavio da je crkva predložila hipoteku na svoja dobra kako bi se kupile državne obveznice.

Kiparska crkva je najveći vlasnik otoka i ima učešće u mnogobrojnim preduzećima. Ima akcije i u kiparskonj banci Hellenic Bank, javlja AFP.

Chrysostomos je odbio kazati o kolikoj sumi se radi, ali je ocijenio da crkvena imovina dostiže desetke miliona eura.

Dok svjetske berze i dalje strepe od ishoda pregovora, u kiparskoj Vladi su optimisti da će se rješenje brzo naći.

‘Privatna Švicarska’ za Ruse

U medijima već nazvana “Velika pljačka banaka”  stvorila je presedan koji bi mogao uskomešati duhove širom Evropske unije. Možda većina Evropljana nema račune na Kipru, ali gledajući šta se trenutno tamo dešava – stvara se nervoza da bi se možda i njihovim računima moglo dogoditi isto.

Recimo, Rusi su godinama smatrali Kipar svojom privatnom malom Švicarskom. Kolektivno su upumpali 31 milijardu dolara u tamošnje banke. Time su transformirali ekonomiju i idilični otok u igralište za bogate.

Bruto domaći proizvod cijelog otoka je 25 milijardi dolara godišnje, ili četvrtina profita kompanije Apple. A Kipar, sa nešto više od milion stanovnika, poreski je raj, jer korporativni porez na ovom otoku iznosi samo 10 posto, što je upola manje od onog u Rusiji.

Prema inicijalnom planu za spas Kipra, EU bi trebala zaplijeniti tri milijarde tog novca sa računa.

Rješenje Eurogrupe se isprva činilo jednostavnim – spremni su bili iskeširati 13 milijardi kiparskoj Vladi za plaćanje vlastitih računa i spriječiti kolaps vlastitog bankarskog sektora.

Ali zauzvrat, šefovi EU-a su tražili da i sam Kipar pokrije dio računa tako što bi proveo jednokratni porez na bankarske depozite od 9,9 posto.

Drugim riječima, ako nečiji depozit iznosi 100.000 dolara,  sa računa bi mu bilo skinuto 10.000.

Sada je plan u zraku  jer su kiparski parlamentarci izglasali dominantno “ne”.

Predstavnik zemlje sada u Moskvi pokušava smiriti Ruse, a Brisel za sada samo pretpostavlja u kojoj mjeri su zapravo ljuti.

Od svih nacija koje su do sada kucale na vrata Brisela moleći za novac, zašto je samo Kipar dobio ovako strog tretman?

Odgovor je jednostavan – više od  40 posto depozita u kiparskim bankama su ruski, što ih je učinilo lakim metama, ili su to bar mislili.

Zato je ruski predsjednik Vladimir Putin ove sedmice potez nazvao “nefer, neprofesionalnim i opasnim”.

Izvori: Al Jazeera i agencije