Klima Balkana ima svoje ekstremne trenutke

U čitavoj regiji Balakana temperature su se kretale ipod -20 stepeni (EPA)

Od početka godine svjedoci smo hladnoj zimi koju po intenzitetu i niskim temperaturama mnogi susreću po prvi put u životu. Val hladnog zraka sa sjevera stigao je u region donijevši temperture niže od 20 stepeni ispod nule.

U naučnim krugovima, klimatski paramteri koji su zadesili region proteklih dana su i dalje u skladu sa karakteristikama koje definišu klimu ovog dijela Evrope.

Iz hidrometerološkog zavoda Federacije Bosne i Hercegovine, klimatolog Bakir Krajinović pojasnio je zakonitosti i razloge ekstremne zime u našem regionu.

„U bh. gradovina je aktuelnom periodu najniža izmjerena temperatura iznosila -25 stepeni, dok je rekordna izmjerena temperatura za isti lokalitet iznosila -29. Dakle, ne govorimo o rekordnim temperaturama već samo ekstremnim“, navodi Krajinović.

Val hladnog zraka koji je zahvatio cijelu regiju prethodnih sedmica je u prinicipu sasvim normalna pojava. U smislu izmjerenih temperatura, ta pojava je bila ekstremna, ali ne i rekordna.

Prema ustaljenim obilježjima, ovo doba godine je karakteristično po prodoru hladnog zraka sa sjevera koji svake godine uslovljava pojavu manjih ili većih hladnih razdoblja, odnosno pojavu ekstremnih vrijednosti.

„Skoro da svake godine imamo neku od faza pojave klimatskih ekstrema, a sasvim je normalno da u ovo doba godine na naše prostore dopire zrak sa sjeveroistoka odnosno taj tzv. Sibirski ili polarni zrak koji karakterističan po niskim temperaturama i malim količinama padavina. Što se tiče primorskog dijela regiona, upravo je zimski period karakterističan po obilnim padavinama pod uticajme umjereno jadranske klime. I izdavanje crvenih meteoroalrma je sasvim očekivana pojava za period i područje“, kaže klimatolog Krajinović.

Sve od navedenog, prema riječima stručnjaka, idealno odgovara za klimatske uslove regiona, i nisu uočljiva nikakva odstupanja koja ukazuju na devijantne vrijednosti. Zbog kompleksnosti prostora, klimatske prilike su izuzetno raznolike i varijabilne. Klima Balkana posjeduje ekstremne momente, ali sve te karakteristike nisu neuobičajne, upravo zbog kompleksnosti prostora.

„Klima po definiciji podrazumijeva stanje utvrđenih meteoroloških elemenata na nekom području u duđem vremenskom razdoblju. Na primjer, ono što se desilo u proteklih 30 godina, trebalo bi se desiti ponovo u narednom periodu. Iz tog razloga su padavine i niske temperature nešto čemu se uvijek možemo nadati“, navodi Krajinović.

Teorija globalnog zagrijavanja

U prošlosti, region se susretao sa sličnim vremenskim prilikama, gotovo identično niske temeprature su zabilježene  2006. godine, a prije toga 2003., 2000., 1987., a prije toga još 1960-tih i 50-tih godina dvadesetog vijeka.

Ovaj niz navodi na mišljenje da su klimatski ekstremi bili i ranije evidentni, međutim, učestalija frekvencija njihovih pojava upravo prerasta u klimatski ekstrem, odnosno dovodi se u vezu sa teorijom globalnog zagrijavanja.

„Globalno zagrijavanje u atmosferu ubacuje veću kolićinu energije, a ta energija se mora manifestovati na neki način, i izbaciti taj višak energije. Prema teorijama, manifestaciju tih zagrijavanja čine ektremne meteorološke prilike koje se pojavljuju iz godine u godinu“, smatra Krajinović.

U proteklih petnaest godina, najviše je prošlo tri godine bez pojave ektremnih meteoroloških vrijednosti, gotovo svake godine se javljaju novi klimatski ekstremi.

Hladan zrak sa sjevera, prošao je cijelu Skandinaviju i dio Ruske federacije, preko centralne Evrope i stigao do Balkana gdje se na obali sudario sa toplim zrakom sa Jadrana, donijevši niske temperature kontinentalnom dijelu a ozbiljne elementarne nepogode u primorskom pojasu.

Na crnogorskom primorju orkanska bura dostizala je brzine preko 140 kilometara na sat i u kombinaciji sa temperaturom zraka ispod nule nekoliko dana izazivala kolaps.

Iz hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, Vučina Popović je poručio da se neobično hladan zimski period koji dominira Evropom izuzetno ekstremno odrazio na priobalje.

„Snijeg u primorju je moguća ali ne i česta pojava, međutim, i kada padne, taj snijeg se brzo otopi. Ekstremni minusi i izuzetno snažan vjetar predstavljaju indikator da je došlo do klimatskog poremećaja, u pitanju je veliko odstupanje od vrijednosti klimatskih normala“, kaže meteorolog Vučina Popović.

Snijeg i led na moru

Prostor Crne Gore je karakterističan po bogatom planinskom strukturom tla i velikim nadmorskim visinama na kojima temperature sa podeocima ispod nule predstavljaju svakodnevnicu, međutim, pojava niskih temperatura  u pomorskom pojasu je nešto sasvim novo, mnogima neviđeno.

 „Nije karakteristično za ovo podneblje da imamo hladnu vazdušnu struju dominantnu uz samu liniju Sredozemlja, ona je trebala ostati dosta dublje u kontinetalnom pojasu“, navodi Popović.

Upravo na jadranskoj liniji došlo je do sudaranja dvije klimatske zone što je donijelo temperaturne prilike neobične za primorje. Temperatura zraka se kretala i -10 stepeni a vjetar je puhao brzinom većom od 140 kliometara na sat.

„Na prostoru Crne Gore bili smo svjedoci neubičajnim klimatskim prilikama, odnosno ekstremima, a da li su oni dio neke veće priče, šta je tačan razlog mi još uvijek nismo u stanju da zaključimo“, smatra meteorolog Vučina Popović.

Stanovnici crnogorskog primorja dijele mišljenje da se nešto neobično desilo sa klimatskim uslovima, koliko teorija globalnog zagrijavanja bila nepotvršena i u fazi pretpostavke, i oni nestručni smatraju da se klima mijenja i postaje neobično surova za te prostore.

„Mi smo na moru, i snijeg kad padne, ne da nas iznenadi, nego mi ne znamo šta ćemo prije činiti. Primorje ne zna kako da se bori sa takvom klimom, putni prilazi su okovani ledom, sve je blokirano i paralizovano“, kazao je Harun Softić iz barskog naselja Šušanj.

„Verovatno je sličnih padavina i temperatura bilo nekada ranije, ali evo, koliko ja živim ovde nisam ekstremnije uslove video. U kontinentalnom delu zemlje je bilo prijatnije nego ovde na moru tih dana“, navodi Dragan Đokić, penzioner iz Bara.

Stanovnici primorskih gradova u Crnoj Gori sumnjaju da se sa klimom dešava nešto više od jednostavne pojave ekstrema, neki smatraju da je došlo do većeg poremećaja, odnosno nagovješataja novog klimatskog razdoblja.

„Bilo je strašno, vjetar je nosio krovove, čupao drveće, struje nismo imali tri dana, vodu nemamo već sedmi dan. Imali smo elementarnu nepogodu, koja nije nešto sa čime smo se ranije susretali. Nisam ekspert ali definitivno se nešto dešava sa ovdašnjom klimom, i mislim da će se slične stvari sve češće dešavati“, smatra Danilo Fatić, stanovnik barskog naselja Ilino.

U zavisnosti od regiona, svaki lokalitet je u proteklim sedmicama osjetio prisustvo ekstrema, gdje ranije nije bilo snijega, zapadao je, a na mjestima gdje se hladnoća nije ranije osjećala zavladali su minusi, ali opet izmjerene vrijednosti ne zavrjeđuju spomen u superlativu. Zabrinjava činjenica da sve te već viđene scenarije susrećemo gotovo svake godine.

Izvor: Al Jazeera