Klimatske promjene u Aziji bi mogle izazvati ratove

Azijska razvojna banka upozorila je da će ravnodušan pristup prema klimatskim promjenama biti katastrofalan za Aziju, jer će poništiti veliki dio fenomenalnog ekonomskog rasta koji je kontinentu pomogao da ostvari ogroman napredak u borbi protiv siromaštva.

Nastavak oslanjanja na fosilna goriva dovešće do toga da se najmnogoljudniji region svijeta suoči sa dužim talasima vrućina, porastom nivoa mora i promjenom ustaljenog šablona kišnih sezona, što će poremetiti ekosistem, ugroziti egzistenciju, i možda čak izazvati ratove, navodi se u izvještaju ADB-a, prenosi France press.

“Klimatske promjene koje se dešavaju nesmanjenom žestinom prijete da ponište mnoge napretke ostvarene u razvoju u posljednjih nekoliko decenija, a naročito da izazovu velike ekonomske gubitke”, ocjenjuje banka sa sjedištem u Manili.

Do kraja vijeka, u pojedinim dijelovima azijskog kontinenta prosječna temperatura vazduha mogla bi da skoči za osam stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, dodaje se u dokumentu.

“Scenario ravnodušnog pristupa prema ovom problemu dovešće do katastrofalnih klimatskih uticaja na ljude u Aziji i Pacifiku, posebno na siromašnu i ranjivu populaciju”, navodi se u saopštenju.

ADB ističe da bi region mogao da spriječi katastrofu prelaskom na obnovljive izvore energije.

Rast nivoa mora

Pariski sporazum o klimatskim promjenama iz 2015. godine obavezuje zemlje da rast globalne temperature održe znatno ispod dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog vremena.

Mada će biti teško držati pod kontrolom povećanje temperature za dva stepena, “smatra se da bi rast za četiri stepena Celzijusa doveo do humanitarnih katastrofa u mnogim zemljama, a rezultat bi bio nekontrolisani talas migracija ili zarobljeno stanovništvo u pojedinim dijelovima svijeta”, piše u izvještaju.

Bez ozbiljnog pristupa ovom pitanju, Aziju će u cjelini “zapljusnuti” rast nivoa mora od 1,4 metra u ovom vijeku, što je skoro dvostruko više od projektovanog porasta prema Pariskom sporazumu i suočiće se sa sve razornijim ciklonima, dodaje se dalje.

Prema ovom alarmirajućem scenariju, kako se upozorava, sistemi koralnih grebena u regionu će se urušiti zbog bijeljenja, što će imati teške posljedice po ribarstvo i turizam.

Topljenje azijskih lednika izazvalo bi poplave i nestašicu vode, narušavanje poljoprivrede i rast ovisnosti od padavina kako bi se zadovoljile potrebe za vodom.

Uticaj takvih promjena na pristup energiji i prirodnim resursima bio bi “bure baruta” za potencijalne sukobe, ukazuje ADB.

Uvećana sredstva

U studiji se procjenjuje da bi se broj smrtnih slučajeva od toplote povećao godišnje za skoro 52.000 među starijom populacijom do 2050. godine, da bi bilo gotovo 8.000 dodatnih smrti zbog dijareje u Južnoj Aziji i oko 10.000 više smrtnih ishoda od malarije i denga groznice u Aziji.

Uprkos zapanjujućem ekonomskom rastu, gdje je prihod po stanovniku u Aziji povećan 10 puta u posljednjih 25 godina, ovaj kontinent je i dalje dom većini siromašne populacije svijeta, navodi ADB.

To, zajedno sa činjenicom da veliki dio stanovništva naseljava niske priobalne oblasti, čini najveći svjetski kontinent “posebno ranjivim” na klimatske promjene.

Mjanmar, Filipini, Bangladeš, Vijetnam, Pakistan i Tajland spadaju među prvih 10 zemalja svijeta koje su najizloženije ekstremnim vremenskih prilikama.

ADB je 2015. godine obećala da će do 2020. udvostručiti sredstva za investicije u projekte namijenjene ublažavanje klimatskih promjena na 6,0 milijardi dolara, uključujući i 2,0 milijarde dolara pomoći zemljama kako bi prešle na obnovljive izvore energije, navodi francuska agencija.

Izvor: Agencije