Ko je Radojica Božović, prijavljeni za zločine u Doboju

JSO

Dosije o ratnim zločinima počinjenim u Doboju prije četvrt vijeka ponovo je otvoren. Fond za humanitarno pravo iz Beograda podnio je prošle srijede krivičnu prijavu protiv bivšeg pripadnika Crvenih beretki Radojice Božovića iz Podgorice, zbog zločina koji su počinjeni u Doboju od maja do avgusta 1992. godine.

Prijavom, koja je dostavljena Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, obuhvaćena su još dvojica pripadnika te jedinice, ali nisu saopštena njihova imena.

“Prijavljena lica osumnjičena su da su u periodu od maja do avgusta 1992. godine proterala nekoliko stotina Bošnjaka iz dobojskog sela Bukovačke Čivčije (Čivčije Bukovičke), ubila jednog pripadnika Zbora narodne garde, pljačkala civile, kao i zlostavljala i mučila civile zatvorene u Okružnom zatvoru u Doboju”, objavio je Fond za humanitarno  pravo (FHP) na svom sajtu.

U tekstu se navodi da se pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu od marta prošle godine vodi postupak protiv Dušana Vukovića, tadašnjeg stražara Okružnog zatvora u Doboju, zbog mučenja više zatočenika tokom 1992. i 1993. godine.  

Krivična prijava kao apel tužilaštvu

U saopštenju Fonda dalje se navodi da „do danas pred domaćim sudom nije procesuiran nijedan pripadnik Crvenih beretki za zločine počinjene tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Zbog toga FHP poziva TRZ da istraži navode iz podnete krivične prijave, da odgovorne procesuira, te da žrtvama posle 25 godina omogući pravo na istinu”.

Obratili smo se Fondu za humanitarno pravo pitanjima zašto su baš sada podnijeli krivičnu prijavu protiv Božovića i koji je neposredan povod za to.

„Mi u Fondu za humanitarno pravo se često suočavamo sa pitanjima zašto baš sada ili zašto tek sada. Ta pitanja uglavnom proističu iz raznih teorija zavere, koje su, naravno, neutemeljene. Fond se već 25 godina bavi dokumentovanjem zločina iz ratova i naravno da do danas nije dokumentovao sve zločine, a kamoli identifikovao sve počinioce“, kaže Milica Kostić, direktorka pravnog programa Fonda za humanitarno pravo.

A koji je konkretan povod za podnošenje krivične prijave protiv Božovića?

“Kada je reč o Božoviću neposredni povod ipak postoji. Naime, u martu 2016. godine je pokrenut postupak za ratne zločine protiv bivšeg stražara zatvora u Doboju. Iako je već u optužnici navedeno da su pripadnici Crvenih beretki činili zločine u tom zatvoru, nijedan pripadnik te jedinice nije optužen, ne samo za zločine u zatvoru u Doboju, već ni za zločine na području Doboja. Stoga je krivična prijava usmerena delom i na aktuelni postupak za ratne zločine, sa ciljem da se optuže i drugi osumnjičeni za te zločine. Sa druge strane, tužilaštvo Srbije do danas nije optužilo nijednog pripadnika Crvenih beretki za zločine koja je ova jedinica činila tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Zato ova krivična prijava ujedno predstavlja apel tužilaštvu da procesuira i zločine koja je ova notorna jedinica činila širom bivše Jugoslavije”, objašnjava Kostić.

Božović: Ponosan sam što sam pomagao braći Srbima

Obratili smo se i Božoviću preko njegovog Fejsbuk profila s molbom da prokomentariše vijest o podnošenju krivične prijave protiv njega.

Umjesto Božovića javili su se, kako su se predstavili, „poštovaoci lika i djela pukovnika Božovića“ i poslali ovu poruku:

„Smatramo da prijava treba da bude povučena jer nije osnovana na činjenicama i istini. Gospodin Rajo je svoju vojničku dužnost obavljao krajnje profesionalno, o čemu znaju svi koji su bili na ratištu sa njim. Diranje pukovnika iritira direktno sve nas i nije nam ni malo drago što se ovo dešava. Smatramo za dobro sviju da se prijava povuče, to je jedino realno rješenje. Zaista je to smiješno, oni su sjeli i razmišljali koga ono nijesmo dokačili… Glupost. Ne vjerujemo da će to proći“.

Oni su nam rekli da je „Božović na nekoj drugoj relaciji“ i proslijedili nam ovu njegovu izjavu za medije:

„Za navodnu krivičnu prijavu sam prvi put čuo od strane novinara. Zločine nijesam činio, već komandovao junački i čovječno što je svojstveno jednom srpskom oficiru. Takođe sam ponosan na svoju oficirsku službu u Crvenim beretkama i to što sam pomogao braći Srbima đe je god trebalo. Dalje o prijavi ne želim da komentarišem“.

Veze sa Zdravkom Mamićem

U ovdašnjoj javnosti Božović je poznat kao vlasnik Fudbalskog kluba Zeta iz Golubovaca, nedaleko od Podgorice, i po nekoliko incidenata vezanih za fudbal.

O njegovoj ratnoj prošlosti nema puno informacija u crnogorskim medijima, ali se ponešto moglo saznati iz drugih izvora.

U septembru 2013. godine beogradska Politika objavila je razgovor sa Božovićem povodom napada hrvatskih medija na Zdravka Mamića, jednog od čelnih ljudi zagrebačkog Dinama, zato što je tokom boravka u Beogradu bio “u društvu Božovića, pukovnika JSO i jednog od komandanata paravojne jedinice Željka Ražnatovića Arkana, koja je činila zvjerska ubistva i masovne masakre na prostorima BiH i Hrvatske”.

Dugogodišnji vlasnik crnogorskog prvoligaša Zete kazao je tada da je očekivao da će zbog njega javnost u Hrvatskoj napasti Mamića “najsposobnijeg predsjednika kluba na Balkanu”.

“Ljudi, pa rat je završen prije skoro dve decenije i već godinama uspješni ljudi iz bivše Jugoslavije zajedno piju, jedu, odlaze u posjete jedni drugima. Znao sam da će ga ovi njegovi razapeti zbog mene i dvoumio sam se da li da dođem. Mamić je insistirao i onda sam rekao – zašto da samo zbog medija izbjegavam susret s prijateljima. Zaista ne vidim u čemu je tu problem”, upitao je Božović.

Božović je tada kazao da ga nijedan sud na planeti ne traži zbog učešća u ratu tvrdeći da bi se ponovo borio za svoj narod: “Mene ne traži nijedan sud na planeti i potpuno sam čist. Bio sam u ratu, borio se za svoj narod i, ne daj Bože, sjutra bih ponovo bio vojnik Srbije, kao što bi Hrvati branili svoje”.

Nadimak ‘Kobac’

U dokumentarnom fimu Jedinica, emitovanom na Televiziji B92 2006. godine, spominje se i Božović kao pripadnik Crvenih beretki na bosanskom ratištu. Imao je nadimak Kobac. Film je rađen u produkciji beogradskog nedjeljnika Vreme i RTV B92.

Božovićevo ime, kad je riječ o ratu u BiH, prvi put se pominje 1994. godine, kada su srpske snage, potpomognute vojskom Fikreta Abdića, krenule u ofanzivu na Bihać.

Prema pisanju medija, tokom ratnih godina Božović je učestvovao i u operacijama u Doboju.

Jedinica za specijalne operacije (JSO) Resora državne bezbednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije je nasljednica jedinice koju je organizovao Franko Simatović Frenki, po nalogu Slobodana Miloševića.

Frenkijeve “crvene beretke”, kako je u javnosti bila poznata ta jedinica, nije bila zvanično vezana ni za Vojsku Jugoslavije, ni za MUP Srbije.

Božović je u svijetu fudbala poznat od 1996. godine, kada je preuzeo rukovođenje klubom Zeta, ali i kao fudbalski menadžer.

Sada je menadžer Zete. Zahvaljujući Božoviću Zeta je za dvadesetak godina prošla put od malog seoskog tima do učešća u Evropi.

Prva je osvojila fudbalski šampionat u nezavisnoj Crnoj Gori. Do 2000. Zeta je bila prvoligaš, a potom igra Inter-toto i Kup UEFA.

Uspon Zete, kako su pisali crnogorski mediji, bio je iritirajući za ego Miomira Mugoše, gradonačelnika Podgorice i predsjednika Skupštine FK Budućnost.

Milionski transferi

U maju 2009. godine Božović je udaljen iz crnogorskog fudbala odlukom Fudbalskog saveza Crne Gore zato što je navodno naredio da na utakmici sa budvanskim Mogrenom Zeta nastupi sa rezervnim timom. Božović je za to optužio Miomira Mugošu.

Nekoliko godina sa nekadašnjim kapitenom Crvene zvezde Ivanom Adžićem Božović je vodio menadžersku agenciju, koja je zastupala igrače sa prostora bivše Jugoslavije, ali i veliki broj Južnoamerikanaca.

Sjedište agencije bilo je u Beogradu, preko puta stadiona Partizana.

Prije sedam godina počeo je da se pojavljuje na utakmicama beogradske Crvene zvezde, a prije toga povezivan je sa rukovodstvom Partizana.

Kontakte sa velikim klubovima uspostavljao je zbog prodaje fudbalera i za Božovićevo ime, kako su objavljivali beogradski mediji, vezuje se nekoliko milionskih transfera.

Izvor: Al Jazeera