Koliko je isplativo prijaviti patent u BiH

Nerijetko se pojmovi, ideja, izum i patent tretiraju kao jedno. Neosporiva je uzajamna povezanost termina, ali je neophodno definisati konkretnu razliku među njima.

Nedavno je mladi bosanskohercegovački inovator Dalibor Đumić iz Bihaća, nakon niza priznatih tehnoloških rješenja, odlučio jednu od svojih inovacija preinačiti u patent.

Njegova originalna zamisao jest da zaštiti svoj izum i kako bi spriječio mogućnost “krađe” koncepta.

“Nakon registracije želim prodati patent namjenskoj industriji, odnosno, u skladu sa mogućnostima pokrenuti start-up projekat”, rekao je Đumić.

Ono sa čime Đumić i većina perspektivnih mladih tehnoloških entuzijasta u Bosni i Hercegovini nisu do kraja upoznati jest osnova potrebe, pojedinosti i sama procedura prijave patenta.

S Instituta za za zaštitu intelektualnog vlasništva za Al Jazeeru je govorio Elvedin Pandžić, iz Odjela za međunarodnu zaštitu patenata.

“U svakodnevnom govoru pojmovi patent i izum često se smatraju sinonimima.  Da bi izum postao patent, potrebno je da se idejni vlasnik tog izuma pojavi na našem institutu i administrativno registruje izum. Po definiciji, patent je pravo kojim se štiti izum, odnosno da podnosilac dobije prava ostvarivanja materijalne koristi od inovativne ideje, dakle, to je zakonski okvir koji štiti ideju”, kaže Pandžić.

Pravo na patent teritorijalno je ograničeno. Patent se registruje i plaća u državi gdje će se tehničko rješenje eksploatisati.

Prijava patenta do 50 KM

“Ukoliko je podnosilac patenta državljanin BiH, on će se prije svega obratiti Institutu za zaštitu intelektualnog vlasništva sa zahtjevom za prijavu. Podnošenje dokumentacije nije skup postupak i uključuje obradu papirologije i administrativne takse, što bi u krajnjem slučaju moglo iznositi blizu 50 KM (25 eura). Podnosiocu prijave daje se period od 18 mjeseci da pronađe ekonomski prihvatljivu priliku za plasman svog izuma, odnosno sponzora koji će snositi trošak i pristupa daljnjoj proceduri međunarodne registracije”, navodi Pandžić.

Nužno je istaći da sva procedura vezana za patente nije nimalo jeftina, a razlog tome jest što patent nije samo kruna inicijative i inovativnosti već je preduslov i instrument ostvarivanja zarade. Značaj i svrhu patenata na konkretnom primjeru objasnio je Haris Hasić, pravni zastupnik za industrijsko vlasništvo.

“Sigurno je 95 posto patenata registrovano samo za hemijska jedinjenja, a posebno lijekove. Potrebno je uložiti ogromne sume novca na istraživanje i testiranje da bi se proizveo jedan lijek. Hipotetički, prva pilula košta milijardu maraka. Dakle, niko ne želi uložiti tako velike sume novca da bi otkrio nešto što onda bilo ko drugi može besplatno kopirati i ostvariti veliku korist bez rizika i prethodnog ulaganja novca. Druga pilula, prema riječima sa terena, košta nekoliko feninga u sirovinama i amortizaciji mašina”, rekao je Hasić.

To je pravna zaštita, odnosno, zakonski osnov koji potvrđuje vlasništvo izum,a koji je posebno bitan u slučaju unovčavanja tog tehničkog rješenja.

“Patent, od svih grana prava intelektualnog vlasništva, daje najveći nivo pravne zaštite. Patent je monopol koji država daje izumitelju. Samo izumitelj može da koristi patentirani izum. Izumitelj može, primjenom pravnih mehanizama da zabrani svim drugima upotrebu njegovog izuma. Također, on može ovlastiti, za naknadu, druga lica da koriste njegov izum i da na taj način ili ličnom primjenom da ostvare korist”, navodi Hasić.

Bez dvoumljenja, patent je dio mnogo veće priče od same registracije izuma i odavanja priznanja za inicijativu tehnološke inovacije.

“Patent omogućava izumitelju da dobije novac. I to puno, puno novca. Najveća privredna društva registruju godišnje hiljade patenata te konstantno vode brigu o relaciji između patenata. Prosječan trošak za suđenje u slučaju povrede parava patenta u SAD-u iznosi četiri miliona dolara”, kaže Hasić.

Primjena u promociji

Očit primjer učinkovite primjene međunarodnog patenta jest slučaj Zvjezdana Višta, inovatora iz Doboja, koji je registrovani patent iskoristio u promotivne svrhe, jer, osim upotrebe na vlastitim proizvodima, Višt patentom dokazuje svoj kvalitet na međunarodnom planu.

“Ja sam patentirao rotacionu vakuumsku presu sa membranom, koja, priznajem, nije moj najprodavaniji proizvod, ali, zahvaljujući toj inovaciji, mi smo sa drugim proizvodima dospjeli na najzahtjevnija tržišta”, kaže Višt.

Nekima se međunarodna registracija i godišnja izdvajanja za održavanje patenta čine preskupim (više od 2.000 eura), ali poenta je da patent predstavlja ekskluzivno pravo vlasništva veoma vrijednog resursa koji može donijeti zaradu.

“Moja firma je sa patentom izašla na tržište kao izuzetno ozbiljna kompanija i ubrzo smo zahvaljujući toj registraciji zaradili u prvoj prodaju višestruko više od takse koju smo platili. U mom slučaju, tržišno je opravdano da ja štitim svoju inovaciju jer živim od nje”, navodi Višt.

Na kraju, mladi inovatori trebaju dobro razmisliti i izgraditi strategiju vezanu za pravno regulisanje vlasništva svojih izuma. Patent predstavlja najbolji oblik kontrole, ali, ako nije odmah isplativ, troškovi istraživanja i održavanja nisu primjereni budžetu ljudi koji su na početku radnog vijeka.

“Patent je skup i besmislen ako se prijavi zbog vlastite satisfakcije i da biste se time mogli hvaliti. Ako se tim izumom ne mogu opravdati troškovi, onda nema svrhe to raditi”, rekao je Višt.

Patent traje samo 20 godina, i to od trenutka prijave. Košta mnogo novca, vremena i zahtijeva angažovanje stručnjaka samo da bi se dobila zaštita za patent, ali sve se to itekako i višestruko isplati upravo zbog činjenice legalnog monopola.

Izvor: Al Jazeera