Koliko vrijedi makedonska diploma?

Piše: Daniel Evrosimoski

Konstantin Bitrakov prije godinu dana je bio u prvim redovima studentskih protesta koji su uzdrmali zemlju. Studenti su izašli na ulicu kao inicijativa „Studentski plenum“, nezadovoljni najavljenim promjenama zakona o visokom obrazovanju, smatrajući da vlast upada u univerzitetsku autonomiju.

Privukli su simpatije javnosti, a priključili su im se i srednjoškolci i profesori. Protesti su doveli do buđenja društvenog aktivizma. Vlast je pod pritiskom studenata odgodila zakonske izmjene.

Pravnik Bitrakov, student generacije sada na magistarskom studiju, kaže kako ne može reći da je učinjeno bilo šta dobro u visokom obrazovanju.

„Naprotiv, smatram kako stanje postaje sve gore. Kako u pogledu kvaliteta tako i u pogledu tehničko-operativnih aktivnosti. Studenti imaju velikih problema sa uslovima u kojima studiraju. Nedostaju ili se zloupotrebljavaju resursi, uslovi u studentskim domovima su očajni, nedostaje dodatna literatura i biblioteka. Postoji ogroman broj nedostataka“, kaže on.

Uprkos problemima, najnovija inicijativa vlasti su dva nova univerziteta u Skoplju koje bi finansirala država.

Hiperinflacija diploma

Makedonsko Sobranje je odobrilo osnivanje univerziteta „Majka Tereza“, a predavanja će se uglavnom održavati na albanskom jeziku. Od prijedloga do odluke stiglo se za nekoliko dana. Bez suštinske javne rasprave ili analize. Univerzitet će imati pet fakulteta iz tehničko-tehnoloških, prirodno-matematičkih i društvenih nauka.

Prijedlog za drugi univerzitet „Damjan Gruev“, gdje bi se predavanja održavala na makedonskom jeziku, u parlamentarnoj je proceduri. Predviđeno je osam fakulteta iz oblasti nacionalne odbrane, sigurnosti i mira. Ali, predlaže se i pravni fakultet koji bi bio udaljen samo jedan kilometar od postojećeg pravnog fakulteta u sklopu najvećeg i najstarijeg makedonskog univerziteta „Sveti Kiril i Metodij“ u Skoplju.

Predstavnici vlasti brane inicijativu tvrdnjom kako će veći broj univerziteta potaknuti konkurentnost koja bi podigla kvalitet obrazovanja. Dio javnosti sumnja u to da je riječ o partijskom dogovoru i da će u ovim univerzitetima vladajuće stranke, makedonski VMRO-DPMNE i albanski DUI, zbrinuti svoje članove i pristalice.

Bitrakov kaže da dezorijentiranost vlasti u kreiranju politike u visokom obrazovanju pokazuje kako ne postoje ozbiljne namjere da se poboljša kvalitet obrazovanja.

„U uvjetima kad se otvaraju fakulteti čiji je nastavni kadar upitan, gdje je upitno odvijanje ispita ili nastavni program, postoji sumnja da će se ispiti polagati lakše i da se neće ulagati u znanje studenata. Da će to samo biti uporište onih koji su politička elita u trenutku, gdje bi njihovi kadri bili manje podložni ispitivanju, a ipak bi bili visoko obrazovani“, kaže on.

Bitrakov smatra kako hiperinflacija univerziteta vodi ka diplomama bez vrijednosti.

„Stalno mijenjanje zakona, otvaranje univerziteta u svakom većem gradu i hiperinflacija diploma dovode do rezultat koji neće biti povoljni za zemlju. Mi kao studenti i kao građani pokušavamo uraditi sve što možemo protiv toga“.

Više fakulteta nego srednjih škola

S dva nova univerziteta Makedonija bi ukupno imala sedam državnih. Ako se na to dodaju privatni univerziteti i visoke stručnih škola, onda bi ukupno imala 22 visokoobrazovne institucije. Zemlja ima više fakulteta nego srednjih škola.

Trajče Stojanov, profesor na Univerzitetu „Goce Delčev“ u Štipu, smatra kako nema opravdanosti za otvaranje novih državnih univerziteta i taj potez vlasti naziva „čistim voluntarizmom“.

Kaže kako sama činjenica da ekonomski razvijenije države poput Njemačke ili Slovenije, koja je sličnija Makedoniji, imaju daleko manje univerziteta po broju stanovnika, govori dovoljno.

Kvantitet, navodi, u obrazovanju nije presudan za kvalitet i imat će suprotni efekat.

„Nastala bi prava borba za studente, pa bi se kriteriji samo smanjivali kako bi ovi univerziteti mogli da prežive“, kaže on.

Stojanov ne može prepoznati obrazovnu politiku koju vodi makedonska vlast. Obrazovanje traži sistemski pristup, a ne parcijalne mjere. Umjesto da se poboljšaju postojeći univerziteti, grade se novi.

„Radi se o nepoznavanju obrazovanja i principa i ciljeva na kojima se temelji to obrazovanje. Duboko sam uvjeren kako pola razloga za ovo što se radi otpada na neznanje, dok druga polovina na partijske trampe. Na neku čudnu i neshvatljivu želju da se uništi ono što je bar malo pustilo korijenje – neka želja da se osvete univerzitetu „Sveti Kiril i Metodij“, kojeg nikad nisu uspjeli da pokore“, kaže on.

Smatra kako su univerziteti kao „enklave slobode i vrijednosti“ iznevjerili očekivanja građana. Glavni krivci za to su, ističe on, sami univerziteti, koji su prošli tranziciju, u kojoj zbog nepotizma nije odabran najbolji kadar. Politika je samo dodatno prisilila univerzitete da smanje svoje kriterije.

Nasukano obrazovanje

Bivši ministar obrazovanja Sulejman Rušiti kaže kako se ovakve blic odluke, koje ne prolaze javnu debatu i detaljnu analizu, samo donose zbog partijske potrebe i glasova na izborima. Novi univerziteti bi samo bili štetni za postojeće i ne bi se postiglo ništa dobro.

Zakon predviđa zatvaranje atraktivnih studijskih programa na Državnom univerzitetu u Tetovu i njihovo prebacivanje na novi univerzitet „Majka Tereza“ u Skoplju. Više ne znači i bolje, kaže on.

Država bi putem kontrolnih mehanizama trebala garantirati kvalitet, ali Rušiti smatra kako su baš ti mehanizmi u Makedoniji srušeni i država djeluje suprotno – partiziranjem nastavnog kadra, neosiguravanjem prostornih uvjeta, opreme ili laboratorija.

„Ne možemo samo da se falimo kako smo donijeli zakone. Demagoške odluke o tome kako će učenici učiti iz programa Kembridža i Oksforda, nisu ozbiljan odnos. Ne može biti obrazovanje po britanskim programima, ali s afričkim uvjetima. Situacija je dovedena u takvo stanje da će, nažalost, biti teško da se dovede u red“, kaže on.

Zakoni za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, koji su trebali da reformiraju školstvo, usvojeni u periodu kada je bio ministar, toliko su se mijenjali da ih Rušiti danas ne može prepoznati.

„Ne vidim cilj, a ne vidim ni želju da se nešto napravi u vezi sa strategijom obrazovanja. Sve je to u jednom haosu. Jedna s drugom odlukom nemaju ništa zajedničko. Ova garnitura vlasti, kao i u svim ostalim sferama tako i u obrazovanju, pokazuje arogantno ponašanje“.

Za Rušitija, stanje je već alarmantno. Dodaje kako sve više studenata želi napustiti zemlju, a jedan od ključnih razloga za to je dezorijentiranost obrazovanja, što predstavlja veliku opasnost za društvo.

„Kad sam bio u Ministarstvu, govorio sam kako je obrazovanje jedan veliki brod. Možete da okrenete kormilo, a brod će se okrenuti u tom pravcu tek za nekoliko sati. Ako ga okrenete u pogrešan smjer, možete da udarite u ledenu santu. Mislim da smo mi već udarili u santu i trebamo naći način da ne dozvolimo da voda uđe u brod“, kaže Rušiti.

Koliko košta 

Predviđeno je da Univerzitet „Majka Tereza“ makedonske građane košta 2,3 miliona eura za ovu i sljedeću godinu, dok za Univerzitet „Damjan Gruev“ u prijedlogu zakona nisu navedeni nikakvi podaci o finansijama. Počeli bi s radom sljedeće akademske godine.

Godišnje blizu 10.000 studenata u Makedoniji dobiva diplomu.

Današnji studenti su budući doktori, profesori ili sudije. Problemi u obrazovanju za nekoliko godina mogu se preliti u sve sfere društva ili kako sugovornici objašnjavaju: „Оno što radimo danas odrazit će se na generacije koje dolaze“.

Izvor: Al Jazeera