Kolona sjećanja za žrtve Vukovara

Više od 30.000 građana iz cijele Hrvatske i okolnih država, prema procjeni vukovarskih gradskih vlasti, prošlo je u srijedu u Koloni sjećanja od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, prisjećajući se sloma obrane Vukovara 18. novembra 1991. godine, odajući počast žrtvama.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 24. godišnjice stradanja tog grada počelo je u jutarnjim satima komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana, na koju je tokom skoro tromjesečne opsade Vukovara dnevno padalo do 70-ak artiljerijskih projektila, a zbrinuto blizu 3.500 ranjenika uprkos svakodnevnim napadima.

Uz veliki broj građana iz cijele Hrvatske na skupu su bili i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Sabora Josip Leko i Vlade Zoran Milanović, brojni saborski zastupnici i ministri, predstavnici diplomatskog zbora, Katoličke crkve i ostalih vjerskih zajednica te predstavnici brojnih braniteljskih i stradalničkih udruženja i političkih stranaka.

Nakon što je posljednje dvije godine vukovarska Kolona sjećanja bila podjeljena i ispolitizirana, ovogodišnja je bila jedinstvena.

U spomen na poginule i nestale hrvatske borce i civile u odbrani Vukovara 1991. godine, u srijedu navečer je kod Dvorca Eltz niz Dunav pušteno blizu 600 zapaljenih lampiona.

Duga kolona

Pod geslom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta” u tome gradu obilježava se Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 24. obljetnica sloma obrane grada.

U 10:30 deseci tisuća ljudi krenuli su u Koloni sjećanja vukovarskim ulicama 5,5 kilometara do Memorijalnoga groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje su državna i druga izaslanstva položili vijence i zapalili svijeće u spomen na branitelje grada i civile stradale 1991. godine.

Položene su ruže i podno jednog od 938 bijelih mramornih križeva koji se nalaze pored središnjeg memorijalnog spomenika na groblju, a simboliziraju isti broj žrtava ekshumiranih s toga mjesta nakon rata u Hrvatskoj.

Mladi grada Vukovara, koji su u koloni sjećanja nosili 50-ak metara dugu zastavu, dolaskom na groblje položili su zastavu uz mramorne bijele križeve. 

Molitvu na groblju predvodio je zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić, koji je potom počeo služiti i svetu misu.

Komemorativni program u krugu bolnice

Ove godine Kolonu sjećanja su predvodile članice i članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, zajedno s pripadnicima 204. vukovarske brigade i veteranskim udrugama grada Vukovara.

Prije toga održan je komemorativni program u krugu vukovarske bolnice, iz koje je nakon sloma obrane Vukovara 18. studenoga 1991. odveden najmanje 261 vojnik i civil, od kojih je 200 ubijeno na Ovčari, dok se za preostalima još traga.

Na obilježavanje Dana sjećanja stigli su sudionici iz svih dijelova Hrvatske i susjednih država, najviše iz Bosne i Hercegovine. 

U Koloni sjećanja sudjeluje i državni vrh – hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Zoran Milanović i članovi Vlade te predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.

Obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara nazoči i više ministara te saborski zastupnici, među kojima i potpredsjednici Hrvatskoga sabora Željko Reiner i Tomislav Čuljak te predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Tomislav Karamarko.

U Vukovaru su i predstavnici diplomatskog zbora, Katoličke crkve i ostalih vjerskih zajednica, predstavnici brojnih udruga i političkih stranaka.

Zločini, ubistva, progon

Bitka za Vukovar, u kojoj su, prema podacima Vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijena ili poginula 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske te ranjeno njih 1.219, počela je 25. kolovoza, kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar.

Opkoljeni Vukovar branilo je blizu 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), ustrojenih u 204. brigadu Hrvatske vojske.

Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine, kada su u Vukovar ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi i počinili masakr, podsjeća Hina.

Tijekom tromjesečne opsade Vukovar je u potpunosti razrušen, a u progonstvo je protjerano najmanje 22.000 nesrba, dok je u srpske zarobljeničke logore odvedeno nekoliko tisuća civila i vojnika.

Nad zatočenim vukovarskim braniteljima i civilima počinjeni su brojni zločini, a za mnoge još nitko nije odgovarao.

Izvor: Al Jazeera i agencije