Oglasi

Kome i zašto smetaju Arapi u Bosni i Hercegovini

Al Jazeera je istražila koliko su osnovani negativni komentari o arapskim turistima u Bosni i Hercegovini.

Piše: Fahrudin Smailović

Dok zemlje regije i Evrope redovnim prezentacijama na sajmovima turizma nastoje privući bogate goste iz zemlja Zaljeva, javnost Bosne i Hercegovine zatrpana je lavinom negativnih i ksenofobičnih komentara na njihov račun. Korisnicima društvenih mreža smeta njihova navodna bahatost na izletištima širom zemlje te ponašanje u ugostiteljskim objektima i na ulicama.

Izvan virtualnog svijeta društvenih mreža, zvaničnih prigovora na račun arapskih gostiju nema. To su u razgovoru za Al Jazeeru potvrdili predstavnici turističkih agencija, hotela i turistička zajednica. Agencija Bosnia Travel već godinama dočekuju turiste iz zemalja Arapskog zaljeva.

"Arapski turisti su zahtjevni gosti, ali u isto vrijeme mnogo troše", kaže direktor ove agencije Suad Drpljanin.

Dodaje kako od njih ima koristi veliki broj ljudi - od osoblja hotela, restorana, trgovačkih centara, pa do ljudi koji prodaju pored puta. Negativan stav prema gostima iz tih zemalja je nerazumljiv, smatra on, navodeći kako od njihovih posjeta koristi imaju pripadnici svih nacija u Bosni i Hercegovini.

"Kao što dolaze u Sarajevo, oni odlaze i u Jajce, na Vlašić i u hotele na Lukavici", ističe Drpljanin.


Najviše arapskih turista dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, navodi Suad Drpljanin [Al Jazeera]

Popularna destinacija

Ni u hotelu "Hollywood" na Ilidži kod Sarajeva, gdje gostuje najveći broj arapskih turista, nisu zabilježene nikakve primjedbe na njihov račun.

"Nije mi jasno zašto bi nekome kod nas smetali arapski turisti, koji ne smetaju nikom u Evropi", kaže Senad Halilović, direktor hotela, i ističe kako su na sajmu turizma u Dubaiju bile predstavljene zemlje regije i Evrope, ali ne i Bosne i Hercegovine.

"Kada se u Beogradu pravi projekt 'Beograd na vodi', to je super - Arapi investiraju u Beograd. Kada neko dođe ovdje da pravi projekt u Hadžićima ili Trnovu, ovdje kažu da pere pare", ističe Halilović.

Kapaciteti tog hotela su najviše popunjeni gostima sa Bliskog istoka - Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Oman, a nešto manji broj dolazi iz Kuvajta i Saudijske Arabije.

"Godi im naša klima, kiša, zelenilo, rijeke, gostoljubivost, a prihvatljive su im i cijene", kaže Halilović.

Pored toga što troše više od turista iz drugih zemalja, oni više noći provedu u hotelu - od sedam do 30 dana.


Arapi ostvaruju više noćenja od ostalih turista, kaže direktor hotela 'Hollywood' Senad Halilović [Al Jazeera]

'Predivna priroda'

U hotelu "Hollywood" smo sreli Badara i Mohammada al-Kandarija, koji već godinama posjećuju Bosnu i Hercegovinu. Ovi Kuvajćani su 2009. godine prvi put došli u Bosnu i Hercegovinu, prije nego što je ovo postala popularna destinacija za Arape.

"Ovdje imate sve što poželite - predivnu prirodu, ugodnu klimu, čist zrak, bistre rijeke, gostoprimljive i prijatne ljude. U Bosni i Hercegovini se osjećamo kao kod kuće", kaže Badar.

Za njih je važno što se ovdje osjećaju sigurno, što se ne može porediti s drugim zemljama Evrope, kažu oni, dodajući da su im i cijene veoma prihvatljive. U Sarajevo dolaze nekoliko puta godišnje, budući da su penzioneri, i uglavnom odsjedaju u hotelu.

Njihove preporuke komšijama i prijateljima u Kuvajtu najbolja su reklama za Bosnu i Hercegovinu, kažu. Zbog toga očekuju da će broj gostiju iz zemalja Zaljeva biti sve veći.


Kuvajćani Al-Kantari svake godine po nekoliko puta dolaze u Sarajevo [Al Jazeera]

Ne predstavljaju većinu

Arapski turisti predstavljaju 20 posto cjelokupne posjete, navode iz Turističke organizacije Kantona Sarajevo.

"Nismo primili nijednu zvaničnu pritužbu vezano za boravak arapskih gostiju na području Sarajeva", kaže Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica ove organizacije, te ukazala na ranije žalbe građana Sarajeva na backpackere, koji su činili većinu turista u ovom gradu.

"Ljudi su govorili da nam mladi ljudi koji putuju Evropom s rancima na leđima nisu potrebni, ali nisu bili svjesni njihovog značaja", kazala je ona.

Zahvaljujući njima, dodaje, Bosna i Hercegovina je dobila izvanrednu promociju kroz blogove, fotografije i objave na društvenim mrežama. Po njenom mišljenju, arapski turisti su možda isto tako neki uvod u "velike investicije i u druge grane, ne samo u turizam".

"Oni su jako malo znali o Bosni i Hercegovini - osim možda da je u Evropi i da tamo žive muslimani, da je nekad bio rat. Bosna i Hercegovina je isplivala kao nova turistička destinacija, u koju je bezbjedno doći - bili su zatečeni obiljem prirode koju su našli. Mnogo manje dolaze u zimskom periodu. Dolaze u ljetnom periodu, kada mogu uživati u prirodi, kada su temperature znatno niže nego kod njih", ističe Hadžiefendić-Mešić.

Za nju je interesantno što nikog ne čudi činjenica da je u julu bilo više turista iz Australije nego iz Slovenije, odnosno da su turisti iz Južne Koreje među top deset u Sarajevu.

Natpisi na arapskom 

Medijsku pažnju privukli su i arapski natpisi na izlozima prodavnica, kafića i agencija koje se nalaze na Ilidži. Navodni utjecaj arapskih državljana na norme ponašanja u ovoj općini također se našao na udaru kritike. Hadžiefendić-Mešić pojašnjava kako sav promotivni materijal zavisi od strukture turista.

"Proteklih deset godina svi turistički subjekti koji se bave štampanjem promotivnih materijala obraćaju se Turističkoj zajednici sa zahtjevom da im se dostavi podatak o zemljama iz kojih dolazi najveći broj turista, da bi oni odredili na kojim jezicima će štampati promotivni materijal", kazala je ona.

Prvi materijal na turskom jeziku je štampan prije četiri ili pet godina upravo zbog povećanog broja turista iz Turske, uz pretpostavku da oni ne znaju engleski ili njemački, jezike na kojima se do tada štampalo.

Govoreći o normama ponašanja, istakla je da je prirodno da se neke stvari rade da bi se izašlo ususret potrebama turista, dodajući kako ne misli da to narušava integritet domaćeg stanovništva. Sarajevo će se, pojašnjava, morati početi ponašati kao turistički grad, što podrazumijeva zabranu gradnje u jeku turističke sezone, ili veću toleranciju prema ugostiteljskim objektima koji sada ne smiju raditi nakon 23:00 sata.

"Sarajevo je definitivno top turistička destinacija ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u regiji. Moramo iskoristiti šansu koja nam se pruža. U Sarajevu više nema industrije. Nema velikih sistema - Energoinvesta, Famosa, Unisa - na kojima deseci hiljada radnika ujutro ulazi na kapiju...", zaključuje glasnogovornica Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.