Komemoracija Slobodanu Praljku u ponedjeljak u Zagrebu

Uprkos kritikama velikog broja stranih i dijela domaćih medija, deset dana na centralnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića ispod plakata s likom generala Slobodana Praljka, osuđenog za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, pale se svijeće, a za ponedjeljak, 11. decembra, priprema se komemoracija u dvorani “Vatroslav Lisinski”.

Deset dana od samoubistva Praljka u sudnici Haškog tribunala, tokom izricanja presude šesterici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, na Trgu bana Jelačića stoji plakat sa slikom Praljka, ispod kojeg građani pale svijeće.

“Treba li ukloniti plakat i svijeće?”, pitao je u petak na Twitteru zastupnik Socijaldemokratske partije u Hrvatskom saboru Bojan Glavašević.

“Prošlo je već 10 dana. Nije li već krajnje vrijeme da gradske vlasti uklone oltar Slobodanu Praljku sa zagrebačkog glavnog trga?”, napisao je on.

Osuđen na 20 godina zatvora

Tim povodom jedan dio portala je pokrenuo anketu s pitanjem: “Šta vi mislite – treba li maknuti svijeće i sliku Slobodana Praljka s glavnog zagrebačkog trga?”

Građani su velikom većinom odgovorili potvrdno.

Praljak je, zajedno s još petericom Hrvata iz Bosne i Hercegovine, 29. novembra pravosnažno osuđen na 20-godišnju kaznu zatvora za ratne zločinepočinjene u više općina nekadašnje samoproglašene republike Herceg-Bosna.

Nakon što mu je pročitana presuda, Praljak je u sudnici popio otrov, a kasnije je od posljedica preminuo u bolnici.

Iako je Praljak, kako su prenijeli hrvatski mediji, još prije dvije godine navodno ostavio pismo u kojem kaže da, kada ga više ne bude bilo, želi biti spaljen, a njegov pepeo rasut po zagrebačkog groblju Mirogoj, detalji i vrijeme sahrane još nisu poznati, jer se njegovo tijelo nalazi u Hagu, gdje je u toku više istraga u vezi sa samoubistvom.

Primjereno ili bezumno?

Ono što je u ovom trenutku izvjesno je kako će Generalski zbor u ponedjeljak u dvorani “Vatroslav Lisinski” održati komemoraciju za generala Praljka.

Dio hrvatske javnosti smatra kako je takav način opraštanja od generala Hrvatskog vijeća obrane, pravosnažno osuđenog za ratni zločin, sasvim primjeren, dok drugi to doživljavaju kao potpuno bezumno.

Riječki Novi list, naprimjer, piše kako “to što radi udruženje hrvatskih generala predstavlja skandalozno, sljepačko i nezakonito ponašanje, koje dodatno srozava ionako labilne ‘europske’ kriterije hrvatskog društva i neodgovorno sluđuje javnost”.

“Moraš se prepasti nad pitanjem tko smo i kamo idemo kad nominalni vojni krem naše zemlje, članice Europske unije, stoji iza manifestacije javnog žalovanja nad osuđenikom za ratna ubojstva, silovanja, deportacije, zatvaranja, ekstenzivno uništavanje imovine i druge zločine”, navodi riječki dnevnik.

Dodaje kako je to “drska generalska pljuska svemu što piše u dokumentima pravnog poretka koje je izglasao Sabor, jer oni nalažu da se sudi svim zločinima, među kojima su ratni posebno degutantni, te da se društvo distancira od osoba koje su počinile kaznena djela”.

‘Packe’ sa svih strana

Autor komentara se istovremeno pita da li to znači kako je hrvatsko političko rukovodstvo, a da narod to ne zna, već “demonstrativno ispisalo našu zemlju s popisa osnivača međunarodnog Haškog suda?”

“Jesu li Bruxelleslu vratili pristupnicu u EU, gdje se čak i narodnjaci Hrvatske demokratske zajednice zgražaju nad reakcijama službene Hrvatske, minutama ćutanja na sjednicama organa vlasti i govorima koji nam ne služe na čast?”, piše Novi list.

Autor komentara primjećuje kako se srbijansko rukovodstvo, nakon nedavne prvostepene presude od 40 godina zatvora bivšem komandantu Vosjske Republike Srpske, generalu Ratku Mladiću, “uzdržalo od javnog solidariranja s ratnim zločincem”.

“Ove naše morale su privoditi pameti packe koje su poletjele sa svih strana, od Bruxsellesa do SAD-a”, zaključuje Novi list.

Izvor: Agencije