Komemoracija o Jasenovcu u sjeni bojkota

Pod  nazivom “Jasenovac na Trgu žrtava fašizma” danas je održan skup na tom zagrebačkom trgu, s glavnom porukom da se zločini počinjeni u tom logoru više nikada i nigdje ne smiju ponoviti i da se skupom želi upozoriti na opasne pojave u društvu relativiziranja zločina u jasenovačkom i drugim logorima, javlja Hina.

Skup je organizirala Antifašistička liga kojoj su se pridružile Koordinacija Židovskih općina u Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće, Romsko nacionalno vijeće te Savez antifašističkih boraca Hrvatske, čiji su predstavnici rekli kako žele upozorili na ‘izjave, činjenja i nečinjenja sadašnjeg političkog vrha čiji postupci imaju za posljedicu sve otvoreniju promociju ustaštva kao malo radikalnijeg hrvatskog domoljublja’.

Na skupu su se mogli vidjeti i transparenti “Fašistodi na vlasti – vrijeme je za otpor”, “Oni fašistički zbore – njihove oči sve govore”, “Hoćemo antifašističku vladu” i druge.

Komemoracija u Jasenovcu

U Jasenovcu je održana službena, državna komemoracija žrtvama ustaškoga koncentracijskog logora u spomen na 22. travnja 1945. godine i proboj 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak.

Koordinacija židovskih općina odbila je sudjelovati na službenoj komemoraciji te je održala svoju komemoraciju prošli petak, na kojoj su joj se pridružili i predstavnici Srba u Hrvatskoj.

Odluku o bojkotu službenog skupa ranije su donijela židovska udruženja, Srpsko narodno vijeće te Savez antifašističkih boraca.

Bojkot službene komemoracije u koordinaciji židovskih općina objasnili su neslaganjem s politikom nečinjenja u odnosu na izmjene postavki muzeja, odgađanjem imenovanja Savjeta JUSP Jasenovac te dnevnopolitičkim događanjima vezanima uz relativizaciju i revitalizaciju ustaštva.

‘Revitalizacija ustaštva’

Objasnivši odluku Koordinacije, njezin predsjednik Ognjen Kraus kazao je kako je to reakcija na nečinjenje države u pogledu ustaških povika na ulicama gradova i nogometnim utakmicama, kao i govora mržnje u medijima, naročito na internetu.

Smatra i kako postav muzeja u Jasenovcu “ne prikazuje punu istinu o holokaustu i strahotama nekadašnje Nezavisne Države Hrvatske da ublažava istinu o ustaškom režimu”.

“Došli smo ovdje zato jer u Hrvatskoj je zaista prisutna revitalizacija ustaštva koja je samo iznimno osuđena. A riječ je o lavini koja se kotrlja već više od godinu dana i podsjeća na ono što se događalo u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a počelo je 1933. u Njemačkoj”, upozorio je Kraus.


U proboj je krenulo 600 logoraša, a preživjelo je njih stotinjak [Foto: Al Jazeera]

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac rekao je ranije da je odluka SNV-a da ne prisustvuje komemoraciji žrtvama logora Jasenovac bila bolna, da je na nju uticao i “opći trend negacije Jasenovca”, dodajući i da je bolno kada neko takvu odluku proglašava politikanstvom.

“Za nas je odluka da ne idemo bila bolna, jer mislimo da nam je tamo mjesto. Za nas je i bolno da oni koji bi trebalo da razumiju s koliko teškoće smo donijeli ovu odluku, to ne razumiju, nego proglašavaju politikanstvom”, rekao je Pupovac

Hrvatski premijer Tihomir Orešković nedavno je u Saboru, kada je dominirala tema Jasenovca, izrazio žaljenje zbog podjela u hrvatskom društvu.

“Ja sam protiv svakoga tko je totalitarni. To su opet fašisti i ustaše, komunisti. Bio sam u Osijeku kada je već riječ,  veleposlanica iz Izraela je bila tu sa mnom. Ona vrlo jasno zna moj stav, koji sam već godinama radio za jednu židovsku izraelsku firmu, tako da je svima jasan moj stav. I ovaj moj komentar u vezi podjela, ja se nadam i meni je žao, da se u ovoj našoj Hrvatskoj dijelimo oko nekakve prošlosti, jer mislim da Jasenovac treba biti mjesto gdje se svi zajedno trebamo naći i posjetiti te žrtve jer svi znamo što su tamo prošli”, rekao je Orešković.

Hasanbegović pozvao sve u Jasenovac

Zlatko Hasanbegović poručio je za vrijeme posjeta Javnoj ustanovi Spomen-područje Jasenovac prije nekoliko dana, kako mu je žao što je došlo do odvojenih komemoracija i pozvao sve na službenu komemoraciju.

“Određene udruge su iznosile primjedbe, prije svega na stanovite ekscese u društvu od kojih se Vlada jasno ogradila i iza kojih nikada nije stajala i koji nažalost postoje u razvijenim demokratskim zemljama EU. Hrvatska u tom smislu nije nikakva posebna iznimka”, rekao je Hasanbegović.

Osim toga, nastavio je Hasanbegović, sporne su i promjene muzejskoga postava, “posebice na način da iza toga stoje određeni politički pritisci”.

“Moje je stajalište da se svaki postav protekom vremena može i treba mijenjati, no o tome ne mogu odlučivati niti ministar, niti političari, niti lingvisti, niti liječnici, već isključivo muzejska struka i povjesničari”, ukazuje.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je ranije da postoje oni koji umanjuju jasenovačke žrtve i oni koji ih preuveličavaju i da treba stati s politizacijom Jasenovca te da podjele nisu dobre. 

“U svakom slučaju, Jasenovac je bio veliko stratište ustaškog režima. Hrvatska je izrasla na korjenima Domovinskog rata i antifašizma koji je utemeljen u našem Ustavu. Moramo se prestati dijeliti oko prošlosti i usredotočiti se na egzistencijalna, a ne ideološka pitanja i okrenuti se budućnosti. Naravno, moramo poštovati povijest i sagledavati je u povijesnim okvirima bez ikakvog revizionizma, ali i bez politikanstva. Treba respektirati i poštovati žrtve, da im se poklonimo i jednostavno se osvrnemo na to kao lekciju. Treba prestati politizirati Jasenovac”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ipak pročitan govor preživjele logorašice

Komemoracija je počela kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja u Jasenovcu prema spomeniku “Kameni cvijet” gdje su predstavnici preživjelih logoraša te državna, stranačka i izaslanstva udruga te predstavnici manjina položili vijence i zapalili svijeće. 

Za razliku od ranijih godina, na komemoraciji, prema želji preživjelih logoraša, nema govora državnih dužnosnika već je nakon himne i minute šutnje pročitano pismo najstarije živuće bivše zatočenice Pave Molnar (95), kao i pisma logoraša iz knjige “Pisma iz logora“, autorice Maje Kućan.

Pava Molnar u razgovoru za Jutarnji list ranije je rekla kako je povukla svoj govor jer ne želi da bude pročitan tamo gdje nisu prisutni svi koji bi trebali biti, već idu odvojeno, te da je o tome obavijestila ravnateljicu Spomen-područja Natašu Jovičić.

No, ravnateljica memorijalnog područja Jasenovac tvrdi da je Pava Molnar nije zvala da povuče napisano, javlja reporter Al Jazeere Ivan Vrdoljak.

Komemoraciju je organizirala Javna ustanova spomen područje Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora čije izaslanstvo predvodi predsjednik Željko Reiner, a u izaslanstvu su i saborski potpredsjednici Ante Sanader, Ivan Tepeš i Robert Podolnjak te brojni drugi zastupnici, među njima i zastupnici manjina Ermina Lekaj Prljaskaj, Mirko Rašković i Veljko Kajtazi.

Izaslanstvo Vlade predvodio je premijer Tihomir Orešković, a uz njega počast jasenovačkim žrtvama odali su i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, potpredsjednik Vlade Božo Petrov, ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar te ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović bio je Branko Lustig, svjetski ugledni filmski producent koji je preživio zatočeništvo njemačkih koncentracijskih logora, a u Jasenovcu mu je ubijen djed.

Počast žrtvama odalo je i izaslanstvo HAZU-a u kojem su akademici Stjepan Gamulin i Ivica Kostović te izaslanstvo Matice hrvatske na čelu s predsjednikom Stjepanom Damjanovićem.

Logor smrti

Izaslanstvo HSS-a predvodio je predsjednik stranke Krešo Beljak, a u njemu su bili i praunuka i praunuk Mihovila Pavleka Miškine, HSS-ovca kojega su ustaše odvele u Jasenovac, a tamo je  najvjerojatnije i ubijen 1942. godine (ili u Staroj Gradišci).

U Zagrebu se u petak održava i skup “Jasenovac na Trgu žrtava fašizma” kojim Antifašistička liga RH, kako navode, želi upozoriti na izjave, činjenja i nečinjenja sadašnjeg političkog vrha čiji postupci imaju za posljedicu sve otvoreniju promociju ustaštva kao malo radikalnijeg hrvatskog domoljublja.

Antifašističkoj ligi pridružuju se i Koordinacija Židovskih općina u RH, Srpsko narodno vijeće, Romsko nacionalno vijeće i Savez antifašističkih boraca. 

Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava – 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.

Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak.

Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.

Prošli petak održana je komemoracija jasenovačkim žrtvama u organizaciji Koordinacije židovskih općina, a u nedjelju će biti komemoracija u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH).

Izvor: Al Jazeera i agencije