Komentari na internetu kao prve linije fronta

Puštanje Šešelja, dron na utakmici, godišnjica pada Vukovara - događaji su koji su nedavno doveli do eksplozije nacionalnih strasti na internetu (AFP)

Piše: Vedrana Maglajlija

Incident sa dronom na utakmici između Srbije i Albanije u Beogradu, puštanje Vojislava Šešelja iz Haga te obilježavanje godišnjice pada Vukovara neki su od događaja zbog kojih se u posljednje vrijeme ponovo razbuktavaju nacionalne strasti na Balkanu, ponajviše izražene na internetu.

Komentari na vijesti, koje se objavljuju na web portalim i društvenim mrežama, najčešće su prve linije fronta za obračune čitaoca preko tastatura, a, pored političkih i sportskih, više nisu pošteđene ni teme iz kulture, zabave, ekonomije, pa čak i crne hronike.   

„Poseta albanskog premijera Beogradu, utakmica između Srbije i Albanije, puštanje Šešelja i neki drugi događaji u poslednje vreme generišu ponovno jačanje govora mržnje, po čemu se može zaključiti da umesto smirivanja situacije i vraćanja u neke normalne tokove, Balkan ide u suprotnom smeru“, smatra Vukašin Obradović, predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

Prema njegovom mišljenju, regija je tako „ponovo zašla u jedan tamni vilajet buđenja nacionalnih strasti“, a jedan od indikatora za to su i komentari.

„Pojačava se naboj i govor mržnje, pa se čovek zapita da li se više čitaju ti komentari ili tekstovi koji su napisani iznad njih“, kaže Obradović.

Vijest o dronu sa zastavom „velike Albanije“ iznad stadiona Partizana u Beogradu također je odjeknula i u online zajednici Makedonije, što je najsvježiji događaj koji je izazvao ‘rat komentarima’ i u ovoj zemlji.

Frustrirani ljudi skriveni iza monitora

Snežana Trpevska, profesorica na Visokoj školi za novinarstvo i odnose sa javnošću u Skoplju, kaže da ono što se dešava u virtuelnoj sferi na najbolji način odražava podijeljenost u makedonskom društvu, „koja je jasno vidljiva osobito po etničko-političkoj liniji“.

„Mi smo u zadnjih nekoliko godina imali nekoliko krupnih događaja oko kojih se javnost podelila. To su događaji vezani za nasilje u javnom prevozu, ubistvo koje se desilo u blizini Skoplja te lokalni izbori prošle godine“, objašnjava.

Međutim, govor mržnje u komentarima ne iskazuje se samo po nacionalnoj osnovi.

Dosta je komentara koji se tiču i nečijeg fizičkog izgleda, psihičkog stanja, pripadnosti nekoj grupi, detalja iz privatnog života, smatra Lejla Turčilo, profesorica na Odsjeku za žurnalistiku Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

„Dakle, sve može biti osnova za govor mržnje, sve može biti povod, a to samo pokazuje koliko je nezadovoljnih i frustriranih ljudi skriveno iza monitora kompjutera i pametnih telefona.“

S ovim se slaže i Trpevska, koja ističe i primjer pojedinih makedonskih novinara koji šire govor mržnje, samo na osnovu toga što neko ima različito političko mišljenje.

Zakon protiv govora mržnje

Prema riječima Snežane Trpevske u Makedoniji je govor mržnje kažnjivo djelo po krivičnom zakonu.

„Posebno kažnjivo delo je i raspirivanje nacionalne, rasne i verske mržnje, razdora i netrpeljivosti putem bilo kojeg sredstva komuniciranja, uključujući i internet.“

Lejla Turčilo navodi da u Bosni i Hercegovini postoje određene zakonske mogućnosti.

„Međutim, ono što je evidentan problem je nepostojanje konsenzusa oko toga šta jeste a šta ne govor mržnje, pa je i reglativa tu onda teško primjenjiva“, ističe.

U Hrvatskoj je prošle godine izmijenjen zakon, prema kojem sada uvrede, sramoćenje i klevete na internetu mogu postati kazneno djelo.

„Oni sa provladinih pozicija pozivaju na obračunavanje sa svojim kolegama koji imaju kritički stav prema društvenim pojavama i prema vlasti“, dodaje.

Komentari na vijest o smrti glumice

Ipak, govor mržnje u komentarima nije samo ‘rezervisan’ za političke teme. Vijesti iz kulture, zabave, ekonomije i crne hronike, također postaju poligon za međusobne uvrede čitaoca.  

„Naprimjer slučaj pogibije glumice Dolores Lambaše još je ranije na svim portalima u Hrvatskoj pokazao da dio korisnika, odnosno ‘komentatora’ zloupotrebljava slobodu koju je dobio mogućnošću komentiranja“, stava je Dalibor Dobrić, urednik portala Net.hr,

Ovaj portal bio je prvi u Hrvatskoj koji je prošle godine donio odluku o ukidanju komentara ispod vijesti.

U tekstu pod naslovom „Dosta je gadosti“, uredništvo je navelo da je postalo „gotovo pravilo da komentari služe za izražavanje poremećenih, bolesnih i zadrtih stavova jednog dijela čitatelja“.

Dobrić kaže da su to odluku donijeli u trenutku kada je atmosfera u Hrvatskoj bila polarizirana do usijanja zbog referenduma o ustavnoj definiciji braka, te su komentari jednostavno prešli mjeru koja se dala kontrolisati.

Međutim, nedavno se ovaj portal vratio staroj praksi i dozvolio komentare, ali ovaj put uz veću moderaciju.

„Komentari su ipak važan kanal komunikacije s čitateljima. Portal puno ulaže u to da tu komunikaciju digne na višu razinu. Zaštititi se od govora mržnje je nemoguće, no moguće je poslati jasnu poruku da on nije poželjan i da ga se ne tolerira.“

‘Digitalna rulja’

Međutim, kako kažu naši sagovornici, često se dešava da pojedini portali komentare ostavljaju apsolutno bez kontrole, kako bi se ‘prepucavanja’ nastavila, a time se privukli dodatni čitaoci.

„Naravno, pojedini portali se vode tržišnim principima i ulaze u utrku za klikove i čitanost. Tu nema nikakve moderacije komentara bez obzira da li se radi o govoru mržnje ili smislenim reakcijama“, smatra Obradović.

Kako primjećuje Turčilo, u tim “diskusijama” prisutni su manje-više isti ljudi – „oni koje Andrew Keen naziva ‘digitalnom ruljom’ i koja stvara trećerazredni sadržaj“.

Također, napominje da nisu uvijek u pitanju slučajne eskalacije verbalnog online nasilja. Kako kaže, sada postoje i cijeli timovi plaćenih ljudi koji “podgrijavaju” tenzije na internetu među „komentatorima opće prakse“.

Međutim, prema njenom mišljenju, nepravedno je ostaviti portale, odnosno novinare i urednike same u toj borbi protiv govora mržnje.

„Najprije je važno donijeti konsenzus o nekoj jedinstvenoj definiciji govora mržnje, a onda se baviti njegovim sprečavanjem. Dakle i jačanje zakonske regulative i samoregulacija medija i edukacija – sve su to kockice istog mozaika.“

Trpevska ipak ističe da u Makedoniji postoje portali koji i sami podstiču govor mržnje u svojim sadržajima.

„A da ne govorimo o komentarima. Nažalost, koliko je internet doprineo slobodi izražavanja, toliko pridonosi i ugrožavanju individualnih sloboda, time što se atakuje na pripadnike različitih grupa“, smatra ona.

Ipak, kako kaže Turčilo, znatiželja je čudna stvar, te ćemo se sami ponekad uhvatiti kako, kada vidimo da ispod nekog članka ima 200 komentara, neselektivno pratimo takvu ‘diskusiju’.

„A upravo je to ‘zamka zavodljivosti interneta’, pa i kada ne sudjelujemo u komentiranju sudjelujemo u tom diskursu već time što ga pratimo“, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera