Korać: RS-om žele kompenzirati Kosovo

Potpredsjednik Skupštine Srbije govori o pregovorima Beograda i Prištine, napetoj situaciji u Preševu, odnosima s BiH...

Žarko Korac, Srbija, Platforma
Korać: U obrazloženju deklaracije ima naznaka izvjesne pragmatičnosti, koje do sada nije bilo u srpskoj politici kad je riječ o Kosovu [Anadolija]

Potpredsjednik Skupštine Srbije i lider Socijaldemokratske unije (SDU) Žarko Korać izjavio je u intervjuu za agenciju Anadolija da je Platforma za Kosovo, koja je nastala u kabinetu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, jedan od posljednjih oslonaca nacionalističkih snaga u Srbiji.

Vlada Srbije je u srijedu jednoglasno usvojila Platformu o Kosovu, koju je predložio predsjednik Nikolić, kao i Rezoluciju koja definira osnovne principe za pregovore s Prištinom.

Kako je za Anadoliju potvrdio Korać, Rezolucija će se u subotu pojaviti pred poslanicima Skupštine Srbije.

"Međutim, ima jedan zanimljiv detalj. Obrazloženje u deklaraciji nije sasvim u skladu sa samom deklaracijom. Drugim rečima, čovek ima utisak da je Vlada Srbije obrazloženje pisala mnogo pragmatičnije nego deklaraciju. Moj je utisak da je to kompromis između predsednika Srbije i same Vlade Srbije. To pokazuje da se želi umiriti ovaj nacionalistički dio javnosti u Srbiji, jer je moguće da se u tim pregovorima sa Kosovom ode predaleko i da se naprave oni ustupci koji se, uzgred, moraju napraviti. U obrazloženju deklaracije ima naznaka izvesne pragmatičnosti, koje do sada nije bilo u srpskoj politici kad je reč o Kosovu", izjavio je Korać, bivši potpredsjednik vlade ubijenog premijera Srbije Zorana Đinđića.

Pragmatičniji Dačić

Korać podsjeća kako je predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić počeo razgovore u direktnom kontaktu s premijerom Kosova Hashimom Tachijem, a da se bivši predsjednik Srbije Boris Tadić s Thacijem rukovao u Dubrovniku tek kada je sišao sa vlasti.

"Na opšte iznenađenje, Dačić se pokazao pragmatičnijim i ušao u te pregovore. Naravno, glavni razlog tih pregovora je pokušaj da Srbija dobije datum za početak pregovora za priključenje Evropskoj uniji (EU), što jeste valjan argument. Nešto manji razlog za pregovore je želja Vlade Srbije da se, što je moguće više, zatvori taj otvoreni problem koji Srbija ima u vezi sa Kosovom", smatra Korać.

Ne vjeruje da će, uprkos Rezoluciji, doći do prekida dijaloga na relaciji Beograd - Priština.

"Mislim da se pregovori neće zaustaviti. Mislim da je ovo još jedan pokušaj nacionalista u Srbiji da sebe deklarativno ojačaju. To su, paradoksalno, dvojica ljudi koji vode u ovom trenutku Vladu Srbije. Dačić, bivši portparol Slobodana Miloševića, te Aleksandar Vučić, nekadašnji prvi pomoćnik Vojislava Šešelja, koji se nije izjasnio za Rezoluciju, ali nije ni govorio protiv nje. Ja mislim da su predstavnici vlasti u Prištini rekli u osnovi jednu tačnu stvar - da je Rezolucija puno više namenjena za unutrašnju upotrebu u Srbiji nego za bilo šta drugo", rekao je jedan od predvodnika demokratske Srbije.

Vlada Srbije je, dodaje Korać, svjesna da, bez obzira na ekonomski kolaps Srbije i nemogućnost da se odustane od evropskih integracija, odnosno da Srbija bude jedina evropska zemlja koja je sebe izolirala iz tog procesa, treba nastaviti pregovore s Kosovom i rješavati probleme koji su rješivi.

Objašnjava da su to pitanja telefonskog broja za Kosovo, energetskog sporazuma...

'Prazna, deklarativna izjava'

"Pokazuje se da su svi svjesni da je ovo jedna prazna, deklrativna izjava, koja treba da umiri nacionaliste. Oni će morati ići u ovo do nekog pragmatičnog kraja koji EU očekuje. Ne očekuje se da Srbija prizna Kosovo, ali se očekuje da se u procesu pregovaranja, koji je sada odmakao, reši čitav niz praktičnih problema'', pojasnio je Korać.

Govoreći o napetostima u Preševskoj dolini, na jugu Srbije, a u vezi s pitanjem spomenika vojnicima Oslobodilačke vojske kosova (OVK), Korać se pita da li se sve to dešava baš slučajno?

''Pregovori Beograda i Prištine ne odvijaju se samo pod pokroviteljstvom EU-a i Catherine Ashton, već postoji čitav niz političkih aktera koji imaju svoje sopstvene idividualne interese. Ja, nažalost, verujem da postoji mogućnost da dođe do incidenta u Preševu. Koliko je meni poznato, međunarodna zajednica, Amerika, Velika Britanija i drugi će ovih dana pregovarati sa predstavnicima Albanaca iz Preševa", tvrdi Korać, koji očekuje kompromisno rješenje u vezi sa spomenikom pripadnicima OVK-a u Preševu, čije uklanjanje ultimativno traži premijer Dačić.

Prema njegovim informacijama, spomenik će najvjerovatnije biti uklonjen iz centra Preševa na periferiju grada.

"Međunarodna zajednica to vidi kao neko kompromisno rešenje i ima dovoljno snage da izvrši pritisak da bi se isto provelo. U pogledu spomenika postavlja se zanimljivo pitanje kako će reagovati Vlada u Prištini, jer jako podržava gradnju tog spomenika. Ovde se, dakle, radi o jednom broju aktera koji nemaju prevelik interes da se ovaj završni dio pregovora između Beograda i Prištine okonča na miran način", istakao je Korać.

Utjecaj Prištine

Posljednjih dana, uporedo s rastom napetosti na jugu Srbije, javile su se ideje o razmjeni teritorija, odnosno da Kosovo dobije Preševsku dolinu, a Srbija sjever Kosova. Ni to, veli Korać, nije slučajno.

"To je, takođe, karta koja je sada stavljena na sto. Drugim rečima, ako vi nama pravite probleme na severu Kosova, možemo i mi vama praviti probleme na jugu Srbije. Ja sam, nažalost, doživio tako tu poruku. Nema sumnje da je to išlo sa znanjem Prištine. Prema našim informacijama, bez obzira na albansku vlast u Preševu i Bujanovcu, gde Albanci čine 60 posto, Priština ima veliki uticaj na političke odluke tamo", uvjeren je Korać.

Razmjena teritorija je, smatra on, moguća, ali samo ako obje strane na to pristanu.

"To je karta koja je stalno na stolu, ali najmanje šanse vidim da dođe do toga. Taj koridor u Preševskoj dolini, uz samu granicu, Srbija vidi kao stratešku teritoriju. Ne vidim u javnosti u Srbiji podršku za tu razmenu. Veoma je retko da se među državama tako rešavaju problemi. Pogotovo mirnim putem. Nama na Balkanu to budi najmračnije uspomene. Posle svega što sam video, zločina, masakra... mogu reći da je lepo pričati o razmeni teritorija, ali mene uvek interesuju ljudi koji žive na tim teritorijima. Valjda se pitaju ljudi koji tu žive. Obično njihovu saglasnost nemate. Zato tako retko imate te razmene teritorije uopšte u svetskoj istoriji, jer ljudi koji tu žive ne žele da do toga dođe", rekao je Korać za Anadoliju.

Posao predsjednika RS-a

Osvrćući se na moguće aspiracije Srbije da gubitak Kosova nadoknadi teritorijem Republike Srpske (RS) u Bosni i Hercegovini te, u tom smislu, poziv predsjednika RS-a Milorada Dodika da se ''Srbi sa Kosova nasele u RS-u'', Korać je istakao kako bi posao predsjednika RS-a bio da u taj bh. entitet najprije pozove prognane Bošnjake i Hrvate.

"Logično mi je da to bude prvi njegov zahtev, a posle neka se bavi građanima drugih država. Pošto je Dodik vlast na teritoriji unutar Bosne i Hercegovine, čovek bi, dakle, očekivao da on prvo pozove svoje izbeglice, ako je već tako dobra srca i ako misli na narod. Bez cinizma, mislim da do toga neće doći, iako u glavama jednog broja nacionalističkih krugova u Srbiji postoji ideja da je RS neka kompenzacija za izgubljene teritorije u proteklim ratovima, odnosno za gubitak Kosova. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irinej je RS označio kao Pijemont srpstva", naglasio je.

Međutim, odlučno tvrdi, međunarodna zajednica to ni slučajno neće dozvoliti.

"Politika nacionalista je sada prilično drugačija. Ona se svodi na opstrukciju Bosne i Hercegovine kao države, nadajući se da će međunarodna zajednica dići ruke i reći: 'Ne možemo mi to održavati kad vi sami to nećete.' Reč je o sistemskoj opstrukciji mogućnosti da Bosna i Hercegovina funkcioniše kao normalna država. Ali, vidite, onog trena kada je Hrvatska dobrano ušla u evropske integracije, kada je daleko odmakla, došlo je do nagle promene i državni paternalizam nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini je prestao. Mislim da će se to desiti u jednom trenutku i sa Srbijom te da će odustati od jedne potpuno pogrešne i nemoralne politike faktičkog razbijanja Bosne i hercegovine", rekao je Korać, zaključujući da bi bilo normalno da je i predsjednik Nikolić najprije otišao u Sarajevo, pa onda u Banju Luku.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.