Oglasi

Kosmičke zrake potječu iz galaksija izvan Mliječne staze

Prema novom istraživanju, polazna tačka kosmičkih čestica koje dolaze do Zemlje puno je udaljenija i nije iz Mliječne staze.
Galaksija, SvemirOtkriće omogućava razumijevanje kako su svemir, Mliječna staza i druge galaksije stvoreniEPA - Ilustracija

Kozmičke zrake za koje se vjerovalo da potječu iz Mliječne staze, središta naše galaktike, čini se da potječu iz drugih udaljenijih galaksija, pokazalo je novo istraživanje po kojemu je polazna točka kozmičkih čestica koje dolaze do Zemlje puno udaljenija.

Međunarodnom suradnjom 400 znanstvenika iz 18 zemalja izrađena je karta mjesta s kojih potječu te visokoenergetske čestice, objavljeno je u američkom časopisu Science.

"To otkriće daje nam način da razumijemo kako su naš svemir, Mliječna staza i druge galaksije stvoreni", kazao je glasnogovornik Karl-Heinz Kampert s njemačkog sveučilišta Wuppertal, kako prenosi Hina.

Kosmički otisak galaksija

Kozmičke zrake zbir su atomskih jezgri od hidrogenskih protona do željeza. Svaka galaksija šalje jedinstvenu mješavinu tih jezgri u obliku kozmičkih zraka.

Znanstvenici su uspjeli izmjeriti sastav tih zraka i odrediti galaksije po njihovu specifičnom kozmičkom otisku.

Naše Sunce odašilje stalno nisko energetske kozmičke zrake poznate kao solarni vjetrovi.

Zbog toga što su nisko energetske čestice nabijene magnetska polja ih odbijaju.

To stvara probleme znanstvenicima da odrede njihovu ishodišnu točku jer dolaze ravnomjerno rasprostranjene do Zemlje poput svjetla koje prolazi kroz maglu.

Visoko energetske čestice nije lako skrenuti s njihove putanje čime postaju pogodni kandidati za istraživanje njihova porijekla.

Na nesreću vrlo su rijetke i prosječno dolaze do Zemlje tempom od jedne čestice po površini nogometnog igrališta po svakom stoljeću.

Opservatorij Pierre Auger u Argentini koji je osigurao podatke za istraživanje dovoljno je velik da prikupi dovoljno informacija o tome iz kojega su smjera stigle čestice.

Tijekom desetgodišnjeg istraživanja opservatorij je registrirao 30.000 visokoenergetskih čestica.

Opservatorij se sastoji od 1.600 stanica s detektorima čestica na površini većoj od 3000 četvornih kilometara. 

Filtriranje teških jezgri za jasnu sliku izvora

Svaka stanica opremljena je spremnikom ispunjenim s 12 tona vode i detektorom koji može mjeriti je li visokoenergetska čestica prošla kroz vodu. 

GPS prijemnik određuje smjer iz kojeg su stigle čestice.

Dok detektori mogu odrediti smjer iz kojeg su visokoenergetske čestice stigle točni izvor ostao je nepoznat.

To je zbog toga što trenutno detektori ne mogu razlikovati vrste dolazećih čestica i registriraju protone i jezgre željeza podjednako unatoč tomu što je manje vjerojatno da će protone skrenuti magnetna polja.

"Trenutno radimo na filtriranju teških jezgri kako bismo dobili jasniju sliku izvora kozmičkih zraka", objašnjava Kampert.

U tijeku su modifikacije na opservatoriju.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.