Krah građevinske industrije zbog grčke krize
Grčka će uskoro službeno tražiti produženje kreditnog programa, ali Vlada poručuje da pozajmica neće biti dio aranžmana s tzv. Trojkom.
Istovremeno, Evropska centralna banka odlučuje o odobravanju hitne pomoći za likvidnost grčkih banaka, koje očajnički trebaju novac, kao i cijela tamošnja ekonomija.
Srce fabrike Liritis još kuca, ali proizvođač kliznih vrata izgubio je 90 posto obima poslovanja koji je imao prije krize, kao i radne snage.
Krah građevinske industrije povukao je u bankrot klijente koji su Liritisu dugovali dva miliona dolara. To je problem, jer kompanija bankama duguje devet miliona dolara. koje ne može platiti. Tako sada ne može ni do kredita kojim bi finansirala nove poslove.
“Radim u fabrici od 18. godine. Tada je, zapravo, bila mala radionica mog oca. Sada pokriva jedan hektar. I banke su u tome odigrale ulogu. Ali, odjednom smo na početku, potpuno sami. Zato smo, umjesto da čekamo smrt, odlučili napasti”, kaže proizvođač kliznih vrata Dimitris Liritis.
Napad se ogleda u seriji kolektivnih tužbi oko 20.000 dužnika, uključujući i Liritis, koje obuhvataju više od dvije milijarde dolara potraživanja banaka.
Osnovali su i građansko udruženje, koje od banaka zahtijeva da im otpišu polovinu ili čak 90 posto duga. Takve olakšice dobijaju i banke kada toksične kredite prodaju takozvanim “lošim bankama”, koje su osnovale mnoge evropske vlade.
Dug bankama 90 milijardi
“Dok smo na sudu banke od dužnika ne mogu tražiti isplatu rata kredita. Također ne mogu plijeniti imovinu. I to nam daje premoć u pregovorima. Suđenje bi moglo biti završeno za 20 godina, pa banke pitamo žele li toliko čekati? Ili se s nama žele nagoditi sada, pristati na olakšice i početi ponovo zarađivati?”, kazao je Kyriakos Tombras iz Udruženja građana.
Udruženje Ypervasi raste, budući da Grci bankama zvanično duguju blizu 90 milijardi dolara, koje ne mogu platiti, a stvarna suma mogla bi biti i veća.
Banke bi trebale finansirati ekonomski preokret. No, sve su manje sposobne za takvo nešto. Depozitari su povukli više od 17 milijardi dolara u protekla dva mjeseca, zbog straha da bi Grčka mogla napustiti eurozonu.
No, postoji još veća prijetnja. Ukoliko Grčka napusti eurozonu, ECB će prestati podržavati njen bankarski sistem, pa će kontrolu nad kretanjem kapitala preuzeti država, što se dogodilo na Kipru prije dvije godine.
“Nad bankama se nadvija kriza likvidnosti, zapravo nad cijelom državom. To će postati problem ukoliko Vlada ne pronađe rješenje. Bankari su preplašeni”, zaključio je bankar Panayotis Korliras.
Građani Grčke, kao i njihova zemlja, uhvaćeni su u dužničku zamku. Nestašice na tržištima kapitala i radne snage uzajamno se generiraju, a grčka ljevičarska Vlada založila je svoju budućnost na raskid tog opasnog kruga.
Izvor: Al Jazeera