Krajina: Nevladin i obrazovni sektor zajedno u borbi za mlade

Neformalno obrazovanje veoma je važno u razvoju mladog čovjeka (Ustupljeno Al Jazeeri)

Demokratska organizacija mladih (DOM) Velika Kladuša je u fazi implementacije projekta „Uključi se, poveži i unaprijedi zajednicu!“ koji je finansijski podržan od strane Instituta za razvoj mladih Kult. Na ovaj način žele mlade ljude informirati kako i na koji način da se uključe u omladinske nevladine organizacije, Vijeća mladih kroz koje na osnovu Zakona o mladima FBiH mogu tražiti i zastupati interese mladih.

Kako bi doprijeli do što većeg broja mladih potpisali su sporazum o saradnji sa Pedagoškim zavodom Unsko-sanskog kantona i na taj način dobili pristup svim javnim obrazovnim ustanovama u kantonu.

„Želimo informirati mlade da se nakon implementacije projekta udruženim snagama bore se za svoj položaj u društvu i aktivno doprinose rješavanju aktuelnih problema mladih ljudi u saradnji s predstavnicima vladinog i nevladinog sektora. Cilj nam je da mladi imaju informaciju kako i na koji način vlasti trebaju implementirati Zakon o mladima FBiH, te kako i na koji način se mladi mogu uključiti u aktivnosti koje doprinose društvenoj integraciji mladih, o programima doškolovanja, prekvalifikaciji, dokvalifikaciji i samozapošljavanju koji postoje u njihovom okruženju kao alternativnim izlazima iz društveno ekonomske krize“, kaže Jasmina Keserović, predsjednica „Demokratske organizacije mladih“ Velika Kladuša i predsjednica Vijeća mladih Općine Velika Kladuša. 

Mladima treba pružiti šansu

Planirano je da se projekat realizira na područje četiri općine i to u Bihaću, Bužimu, Bosanskom Petrovcu i Velikoj Kladuši. Za Pedagoški zavod Unsko-sanskog kantona ovo predstavlja vrlo značaj korak u unapređenju obrazovanja i uopće života mladih ljudi, jer se ovim putem vrši njihova pojačana animacija i inkluzija u procese organizacije i odlučivanja.

„Trenutno imamo potpisan sporazum o saradnji i razumijevanju sa Demokratskom organizacijom mladih iz Velike Kladuše (DOM) s kojima organizujemo izvannastavne aktivnosti iz područja istraživanja o potrebama i problemima mladih, unapređivanjima neformalnog obrazovanja za djecu i mlade sa poteškoćama u razvoju, zatim izrada i implementacija zajedničkih projekata u cilju ostvarenja sredstava iz fondova Europske unije. Dakle, sve ono što će na neki način pomoći da se mladi aktivnije uključe u sistem organizacije i odlučivanja, kao i onoga što ih odvlači od raznih pošasti koje su danas raširene u našem društvu. Otvoreni smo za saradnju sa svim nevladinim organizacijama koje ovim putem i pozivamo da nam se pridruže kako bi zajedničkim radom, novim idejama i energijama radili na poboljšanju života mladih ljudi u našem kantonu“, kaže Haris Omanović, direktor Pedagoškog zavoda Unsko-sanskog kantona.

Neformalno obrazovanje veoma je važno u razvoju mladog čovjeka. Iako se na prvu čini nebitnim zbog svog naziva ‘neformalno’ ono je itekako važno, jer upravo se upravo tu uče, razvijaju i otkrivaju znanja, vještine i kompetencije. Uprkos tome što kod nas još uvijek nije prepoznat značaj i važnost neformalnog obrazovanja, ono je itekako strukturirano i pomno planirano, a zasnovano na vlastitoj potrebi, htijenju i izboru pojedinca. Ovdje mladi imaju priliku da uče u ugodnom okruženju i bez pritiska.

„Nevladin sektor te nauči i prepozna tvoje kvalitete, pronađeš se u onom što voliš. Omladinske nevladine organizacije i vijeća mladih pružaju šansu za unapređenje znanje, da mladi sebe prepoznaju u potpuno drugoj branši, da putuju i upoznaju druge kulture, razmjenjuju iskustva sa ljudima iz drugih zemalja, neformalno se obrazuju i na taj način doprinose razvoju svoje lokalne zajednice. Činjenica je da se mladi u posljednje vrijeme slabije uključuju u omladinske organizacije i da im je  prvom mjestu odlazak iz države. To se dešava zbog toga što vlasti na svim nivoima mladim ljudima nisu pružile šansu, zbog čega se stvorio taj negativni ambijent, ne samo za mlade, već za društvo u cjelini. Mladi ljudi nisu neaktivni i pasivni, samo im treba dati mogućnost i informaciju kako da kreiraju svoj prostor u svojim zajednicama“, objašnjava Keserović.

Vlasti nezainteresirane za mlade

Uključivanje mladih ljudi u proces donošenja odluka treba gledati dvojako; koliko oni sami participiraju, te koliko vlast potencira njihovo uključivanje u proces donošenja odluka. Samovoljno participiranje mladih ljudi je intenzivno kroz NVO sektor, koji je pomognut najčešće međunarodnim projektima i grantovima, ali nedovoljno da bi se potaknula kritična masa koja bi izazvala konkretnije reforme u različitim segmentima omladinskog djelovanja ali i njihovog o(p)stanka na ovim prostorima.

„Vlast je inertna po pitanju uključivanja mladih ljudi u proces donošenja odluka, a i kada dođe do toga najčešće su mladi pokretači saradnje sa vlastima. Dovoljno o tome govori i negativna činjenica da mladi najčešće nemaju svoje predstavnike (zastupnike) u kantonalnim skupštinama i parlamentima – krivicu za takvo stanje ostavljam za lično prosuđivanje. Oni koji su imali priliku da volontiraju i koji su angažirani u omladinskom sektoru, vide plodove svoga rada. Nemaju opterećenja pri komunikaciji sa drugima i ne strepe se prihvatiti određene obaveze, kao i rješavanja određenog problema kojega su uočili u svojoj zajednici. NVO sektor nudi mladim ljudima široku lepezu mogućnosti i vjerujem da se svako individualno u jednom segmentu može pronaći“, kaže Kenan Kečanović, aktivista iz Bihaća.

Prema riječima Lajle Žalić, predsjednice Mreže vijeća učenika Unsko-sanskog kantona, mladi su budućnost bh. društva, a za njegov razvitak ključno je uključivanje mladih u procese odlučivanja. Ona ističe kako sam čin uključivanja pokreće mlade ljude da se osjete važnim, a to bi trebalo rezultirati smanjenjem pasivnosti.  

„Nevladin sektor može samo pridonijeti društvenoj svijesti i promjeni, te pokrenuti mlade. Volontiranje je ključno u procesu gradnje, prvenstveno naše države jer kroz pomaganje i dobrovoljni rad otvaraju se vrata nekom drugom napretku. Iako mladi ne vjeruju u volontiranje, mislim da se svijest o volonterizmu podiže i da će mladi u idućem periodu ozbiljno shvatiti poziciju volontera. Aktivizam je jako pozitivna stvar koja kroz različite programe stvara promjene koje su nama prijeko potrebne, a samim tim su odmah vidljive. Taj aktivizam može rezultirati promjenu od najsitnijih stvari do izmjena zakona. Smatram da za dobrog čovjeka i izgrađenu ličnost važi samo ona osoba koja se brine o društvenim pitanjima i djeluje na društvo putem bilo kojeg od  aktivističkih načina. Nažalost kod mladih ljudi najlakša opcija je odustati i predati se “sudbini”, ali vjerujem da trenutni aktivisti mogu pridonijeti motivaciji druge omladine“, kaže Žalić.

Izvor: Al Jazeera