Kreće bitka za kulturno naslijeđe Krima

Palata Livadija na Jalti bila je ljetna rezidencija posljednjeg ruskog cara Nikolaja II Romanova i njegove porodice (Reuters)

Bogato kulturno-historijsko naslijeđe na Krimu, od Kanove palate iz 16. vijeka u Bahčisaraju do carske rezidencije u kojoj je održana konferencija na Jalti 1945. godine, postaje predmet ljutog sporenja Kijeva i Moskve nakon pripajanja crnomorskog poluotoka Rusiji.

Za Kijev, koji ne priznaje rusku aneksiju Krima, gubitak kulturnog i historijskog naslijeđa poluotoka predstavljalo bi još jedan veliki udarac i Ukrajina je spremna da vodi dugu pravnu bitku sa Rusijom u vezi s tim.

Specijal: Kriza u Ukrajini

“Nikad nećemo odustati od vrijednog naslijeđa na Krimu, zato što je to vlasništvo Ukrajine”, rekao je ukrajinski državni tužilac Oleh Mahnitski za Reuters.

Ukrajinski ministar kulture Jevgen Niščuk je najavio da će Ukrajina potražiti međunarodnu pravdu, ako Rusija počne premještanje kulturnih dobara sa Krima ili preuzme formalno superviziju nad historijskim lokacijama, piše agencija Tanjug.

Očekuju sredstva

Neki direktori krimskih muzeja su, međutim, pozdravili pripajanje Krima Rusiji, u nadi da će sada dobiti veća budžetska sredstava iz Moskve.

Valerij Naumenko, direktor muzeja u okviru Kanske palate u Bahčisaraju, kaže da Kijev nije izdvajao nikakva sredstva za održavanje palate i da “Ukrajina nema resurse, a ni moralno pravo da nakon dvije decenije pokreće bitku za krimsko kulturno naslijeđe”.

Prema njegovim riječima, svi znaju da nema povratka i svi treba da se naviknu na nove okolnosti.

“Što prije političari i kulturni radnici u Kijevu to shvate, to će se prije život na Krimu i u Ukrajini popraviti”, dodaje on.

Larisa Dekuševa, direktorica historijski značajne palate Livadija na Jalti, nada se da će sada biti više ruskih turista, budući da je Moskva odlučna da učini Krim popularnijom turističkom destinacijom.

Historijsko pravo

Velebna palata od belog kamena je bila ljetna rezidencija posljednjeg ruskog cara Nikolaja II Romanova i njegove porodice, a poznata je po tome što se u njoj u februaru 1945. godine održala Konferencija u Jalti, na kojoj su britanski premijer Winston Churchill, američki predsjednik Franklin Roosevelt i sovjetski lider Josif Staljin donijeli ključne odluke o poslijeratnom poretku.

Pošto je palata prvobitno bila u vlasništvu carske porodice Romanov, Moskva ima historijsko pravo na nju i Kijev ne treba da traži odštetu, smatra Dekuševa.

Nove vlasti na Krimu su žestoko odbacile ideju o eventualnom plaćanju odštete Kijevu za imovinu koju su nacionalizirale, pošto je poluotok napustio Ukrajinu.

“Nećemo ništa platiti, pokrenut ćemo odgovarajuću pravnu proceduru. Ako nam stignu zahtjevi za odštetu, mi ćemo uputiti kontrazahtjev”, rekao je Rustem Temirgalijev, prvi potpredsjednik Vlade Krima.

Izvor: Agencije