Kredit od MMF-a: Veći dug ili preživljavanje

Nakon što je odbačena inicijativa da se budžetske rupe krpe povećanjem stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), vlasti u Bosni i Hercegovini ponovo su u pomoć pozvale Međunarodni monetarni fond (MMF).

Političari kažu da je ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini izuzetno teška.

Analize upućuju kako je neminovno da će Bosna i Hercegovina trebati podrška kada se počnu otplaćivati obaveze koje dospijevaju već sljedeće godine, i to u značajnijem obimu.

Bosna i Hercegovina, iako još nije isplatila ni stari dug prema MMF-u, već pravi novi.

Dogovoren je novi dvogodišnji stand by aranžman u vrijednosti blizu 414 miliona eura.

Stručnjaci su podijeljeni u mišljenju, javlja reporterka Al Jazeere Azra Baždarević.

Traže i jače ekonomije

Dok jedni smatraju da će novi aranžman s MMF-om zemlju gurnuti u još veći dug, drugi su mišljenja da je taj novac nužan.

“Predstavljanje Bosne i Hercegovine kao bankrot države zbog toga što potpisuje sporazum s MMF-om nije korektno, jer su mnogo jače ekonomije od bosanskohercegovačke dovedene u situaciju, odnosno dovele su se u situaciju, da zaključuju sporazume s MMF-om”, kaže Fikret Čaušević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Za njega su prednost ovog kredita ekstremno niske kamate.

“Nekada se smatralo, prije pet-šest godina, da je kamatna stopa od 0,75 posto praktično poklon. Danas imamo situaciju, zbog globalne ekonomske krize, prije svega u Evropi, da je kamatna stopa na specijalna prava vučenja jedanaesti dio jednog procenta”, rekao je Čaušević.

Asocijacija poslodavaca Bosne i Hercegovine podržava novi aranžman, ali se boji da će, kao i do sada, novac biti potrošen za popunjavanje budžetskih rupa, a ne podizanje privrede.

Ništa bez ispunjenih uvjeta

“Nije upotrijebljen u produktivnu svrhu, nije upotrijebljen da se stvori bolji ambijent za nova investiranja, nova zapošljavanja. Čim nije izvršio onu funkciju koju je trebao izvršiti, a to je dijelom i reforma javne uprave, onda nisu stvorene okolnosti da se rasterete privreda i na taj način dinamizira investiranje”, kaže direktor ove asocijacije Alija Remzo Bakšić.

Prema novom stand by aranžmanu, dvije trećine novca pripast će Federaciji Bosne i Hercegovine, a jedna trećina Republici Srpskoj (RS).

No, ako žele novac, entiteti moraju ispuniti i određene uvjete, kao što su usvajanje rebalansa budžeta i odluke o načinu međusobnog poravnanja u vezi s prihodima od indirektnih poreza te provedbe dogovorenih mjera strukturalnih reformi, naglašeno je nakon završenih dogovora s MMF-om.

Povučena samo trećina

“To, u svakom slučaju, ne bi bilo novo zaduženje, nego jednostavno restruktuiranje postojećeg zaduženja i olakšanje ukupne financijske situacije, prvenstveno u entitetima, županijama i općinama, budući da nema nikakvog utjecaja na državni proračun”, kaže Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina se kod MMF-a zadužila 2009. godine za milijardu i 200 miliona eura.

Međutim, povukla je samo trećinu, odnosno 400 miliona eura, a potom je aranžman i prekinut zbog ne ispunjavanja uvjeta.

Ukoliko do predviđenih rokova budu ispunjeni svi postavljeni uvjeti, među kojima je jedan od najbitnijih rebalans entitetskih budžeta, Bosna i Hercegovina do kraja godine može dobiti dvije tranše novog kredita.

Izvor: Al Jazeera