Krvna osveta i dalje živi u Albaniji

U vrijeme komunizma, Albanija je bila jedna od najizolovanijih zemalja svijeta.

Sada, četvrt vijeka nakon uvođenja demokratije, pokušava da izgradi funkcionalan pravosudni sistem. Ali, na planinskom sjeveru Albanije, mnoge porodice i danas su žrtve tradicionalnih zakona i kodeksa časti, iz Skadra javlja reporter Al Jazeere John Psaropoulos.

Mnoga djeca rođena su u zatočeništvu. Nije im dozvoljeno da napuštaju kuću, osim ako bi promijenili adresu.

Djeca porodice Mhili to rade noću, svakih nekoliko mjeseci. Nikad nisu išla u školu. Znaju da nepoznati ljudi pokušavaju ubiti i njih i njihove roditelje.

“Moja djeca žive u strahu. Uvijek su preplašena. Kad ja spavam, djeca su budna i čuvaju me. Nikad ništa ne traže – odjeću, poklone, nemaju čak ni mobitele. Jedina želja im je da mogu slobodno izlaziti iz kuće“, kaže otac Gjon Mhilli.

Razlog je krvna osveta. Prije 22 godine, brat Gjona Mhilija ubio je čovjeka tokom spora u vezi sa zemljom – i pobjegao u Ameriku.

Pet atentata

Prema tradicionalnom albanskom zakonu, kanunu, Gjon je sada muškarac odgovoran za prolivenu krv.

Kanun je kodificiran u 15. vijeku. Stotinama godina imao je prednost nad vjerskim i državnim zakonima u sjevernoj Albaniji. Prolijevanje krvi, stoji u kanunu, može biti plaćeno jedino krvlju. Pomirenje nije nužno, a finansijska nagodba nije prihvatljiva.

Mhilli je poslao desetke izaslanika svojim progoniocima. Njihov odgovor: najmanje pet pokušaja atentata.

Čak mu ni vlasti ne mogu pomoći.

“Plašim se albanskih vlasti mnogo više nego moji progonitelji. Vladi sam poslao nekoliko pisama. U moju kuću su poslali policiju i socijalnog radnika, koji su mi rekli: ‘Zašto se stalno žališ i šalješ pisma? Prestani tražiti pomoć. Ovo je krvna osveta. Ovdje ćeš umrijeti“, kaže Mhili.

Prije dvije godine, porodica Mhili gotovo je uspjela pobjeći iz Skadra. Autom su stigli do Švedske, ali tamošnje vlasti su ih vratile s granice jer su albanske tvrdile da ih mogu zaštititi.

S ovakvim problemima suočava se otprilike 600 porodica. Osnovale su odbor za pomirenje, koji predvodi Đin Marku.

“Albanija je pod pritiskom Evropske unije da izgradi pravnu državu i plaši se priznati da ne može zaštititi vlastiti narod. Zato je prisiljena lagati. Ali to je neodgovorno. Nije to obična laž, nego zločin za koji plaćaju porodice koje su žrtva progona“, kaže predsjednik Odbora za pomirenje, Gjin Marku.

U kanunu se izričito navodi da žene i djeca nikad ne bi smjeli biti mete. Kodeks je napisan kako bi muškarce obavezao na časno ponašanje i štitio slabe. Ali časti više nema, a slabi su postali žrtve jakih.

Izvor: Al Jazeera