Kuba od SAD-a traži naknadu štete

Američke kompanije i građani koji su nakon Kubanske revolucije ostali bez imovine sada zahtijevaju naknadu štete. Kubanska vlada traži isto. Dvije države trenutno vode kontroverznu debatu vrijednu milijarde dolara.

Na Kubi vrijeme kao da je stalo u trenutku kad su američke kompanije bile vlasnici većeg dijela ovog otoka. 

Tu su nekad bili američki trgovački lanci i veliki hoteli u vlasništvu američke mafije, javlja Lucia Newman, novinarka Al Jazeere.

Američke kompanije i građani čija je imovina oduzeta nakon revolucije sad zahtijevaju odštete u visini od čak sedam milijardi dolara.

 S druge strane, odštetu traži i kubanska vlada i to u iznosu od 100 milijardi dolara. Kažu da je to šteta nastala djelovanjem američkih ekonomskih sankcija tokom protekle 53 godine.

Ekonomista Omar Everlany je kazao: “Naprimjer, ako imate rafineriju koja radi s američkim mašinama, ona nije mogla raditi jer niste mogli kupiti rezervne dijelove. Kuba je štetu izračunala na osnovu embarga. Vlada zabrana trgovine u američkim dolarima, što podiže cijenu svega. Sve se to zbraja”.

Kubanski zahtjevi

Kuba, također, zahtijeva isplatu imovine položene u američkim bankama, s kamatama. Pored toga, krivi američki embargo i za propalu infrastrukturu.

Većina kubanskih analitičara 100 milijardi dolara smatra prenapuhanim iznosom. No, tvrde kako je to početna tačka u pregovorima koji će se otvoriti nakon podizanja embarga.

“Kubanski stav je pravno utemeljen. Ako se ne podignu sankcije, ne možemo početi pregovore. Kad se otvore pregovori, ispostavit ćemo im račun”, pojasnio je Carlos Alzugaray, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova.

“Došlo je do spora ko kome koliko duguje. To teško pitanje ključno je za normalizaciju bilateralnih odnosa. Zakonom usvojenim 1996., američki Kongres zabranio je podizanje sankcija Kubi prije nego što se na zadovoljavajući način riješe sva imovinska pitanja”, javlja Newman.

Ali, Kuba vjeruje da u rukavu ima još jedan adut da postigne dogovor. Kubanski uvjet je sljedeći: prvo odbacite zahtjeve za povrat imovine. 

“Morat će to prihvatiti, inače nema ništa od dogovora. To je cijena ulaganja u Kubu”, ocijenio je Alzugaray.

Postizanje dogovora omogućilo bi američkim kompanijama, kojima je oduzeta imovina, da se vrate na najveći karipski otok.

Izvor: Al Jazeera