Kultura kao sredstvo segregacije

Cjelokupni materijal vezan za festival objavljen na makedonskom i engleskom jeziku (Screenshot)

Piše: Sefer Tahiri

Da u Makedoniji ni poezija ne može biti odvojena od politike potvrdile su i Struške večeri poezije. Ovaj kulturni događaj, održan upravo koncem avgusta, umjesto da zbliži Makedonce i Albance on ih dodatno dijeli po etničkoj osnovi.

Općina Struga bojkotirala je ovaj događaj zbog nekorištenja albanskog jezika. Na bilbordima, u propagandnom materijalu i tokom vođenja manifestacije korišteni su makedonski i engleski jezik, ali ne i albanski.

“Ovako ne može”, bio je odgovor gradonačelnika općine Struga Zijadina Sele. On smatra da će bojkot trajati dok ne počne korištenje albanskog jezika, jer se ovaj događaj održava u općini koja ima 56 posto Albanaca i na čijem je čelu albanski političar.

“Nerazumljivo je doći u Strugu, govoriti na svim jezicima svijeta, a, sa druge strane, ne poštovati jezik većine stanovnika grada, a to je albanski jezik”, rekao je Sela.

Općina Struga, kao odgovor na odluku rukovodstva Struških večeri poezije da se ne koristi albanski jezik, postavila je velike bilborde po gradu sa porukom “Budite spokojni i poštujte nas. Govorite albanski. Poezija je univerzalna, a ne lokalno konzervativno ludilo”.

Pozivanje na Ustav

Ipak, direktor festivala Mite Stefovski odluku da se ne koristi albanski jezik obrazložio je pozivajući se na zakone i Ustav. “Struške večeri poezije su nacionalna manifestacija i one su dio međunarodnog predstavljanja Makedonije. Na ovom festivalu službeni jezik je makedonski”, rekao je Stefovski.

Predsjednik Društva književnika Makedonije Vele Smilevski, koji se više godina bavio organiziranjem festivala, izjavio je da albanski jezik uopće nije diskriminiran.

“Nažalost, ove godine, prije mosta, koji je simbol misije poezije, u Strugi, koja je metropola svim pjesnicima u svijetu, pojavili su se bilbordi koji zbunjuju i ukazivali su na niz pretpostavki. Ali sada, kada je festival završen, možemo spomenuti jedan argument. Na poetskom festivalu između 90 pjesnika iz 30 zemalja iz cijelog svijeta nastupili su i pjesnici iz Albanije, Kosova i Makedonije, koji su svoju poeziju pročitali na albanskom jeziku”, izjavio je Smilevski.

On smatra da albanski jezik nije zanemaren na festivalu, a ovo potvrđuje i činjenica da je na Mostovima, centralnoj manifestaciji festivala, nastupila i pjesnikinja Delvina Kerluku iz Makedonije.

Smilevski navodi da je albanska pjesnikinja Kerluku na engleskom jeziku pozvala gradonačelnika Struge da prisustvuje festivalu i da sam ocijeni da li je albanski jezik diskriminiran.

Ko provodi Ustav?

Međutim, pjesnikinja Kerluku, koju smo kontaktirali poslije izjave Smilevskog, kazala je da se ne može zaključiti da je albanski jezik u upotrebi na festivalu samo zato što se poezija može pročitati na albanskom.

“Ja sam se obratila gradonačelniku ovim riječima: Budite spokojni i poslušajte poeziju na albanskom jeziku. To je kazano u stilu njegovih poruka za poštovanje i korištenje albanskog jezika. Ja poštujem Ustav i moje osnovno pravo i obratila sam se na albanskom jeziku. U Ustav Makedonije je pored makedonskog kao službeni jezik normiran i jezik koji govori više od 20 posto stanovništva. To znači da je u Strugi potrebno da se koristi albanski jezik u svakoj vrsti komunikacije, jer Albanci su prisutni u gradu sa 56 posto od ukupnog broja stanovnika”, rekla je Kerluku.

Međutim, prema njenim riječima, nelogično je da gradonačelnik Sela zahtijeva da pjesnici iz Afrike i Azije provode Ustav, a da to ne čine odgovorni u državi.

Rušenje mostova

Salajdin Salihu, pjesnik i univerzitetski profesor, smatra da Struškim večerima poezije upravljaju mediokritetni umovi, koji nemaju lične autonomije i ponašaju se u skladu sa državnim diktatom. Salihu tvrdi da su oni “trube” Makedonske vladajuće stranke VMRO-DPMNE.

“O kakvim mostovima prijateljstva govore kada ruše mostove između kultura u Makedoniji? Suština ove situacije leži u ksenofobiji od koje nije izliječen veliki broj makedonskih umjetnika. Ovo je samo dokaz o tendenciji jezičke dominacije, koja prevladava nekoliko decenija u Makedoniji”, komentira Salihu.

Prema pjesnikinji Kerluku, odgovornost za zanemarivanje albanskog jezika snose samo politički predstavnici koje su izabrali Albanci, a ne i narod. “Neki predstavnici vlasti izjavljuju da je upotreba albanskog jezika garantirana Ustavom, ali mi smo svjedoci da onima koji ne provode ovaj princip nije izrečena nijedna kazna”, konstatira Kerluku.

Optužbe

U tom pravcu je gradonačelnik Sela optužio albansku stranku na vlasti, Demokratsku uniju za integraciju, što nije uspela da omogući korištenje albanskog jezika. “Ova servilna politika stranke DUI je samo sredstvo kojim se Albanaci u Makedoniji pokoravaju i ponižavaju”, rekao je Sela.

Struške večeri poezije su održane 53 puta i to je jedan od najstarijih kulturnih festivala na Balkanu.

Ovogodišnji dobitnik Zlatnog vijenca je Južnokorejski pjesnik Ko Un, koji je objavio 50 knjiga poezije, dok je u 2011. laureat festivala bio albanski pjesnik Fatos Arapi.

Izvor: Al Jazeera