Kultura u 2016.

Predstava Richard III odigrana na Brijunima pokazala je sav sjaj dobrog pozorišta (Al Jazeera)

Godina neobičnih kulturnih zbivanja ostat će upamćena više po skandalima kratkog eha nego po istinskim umjetničkim događajima, što, naravno, dosta govori o snazi kulturnih institucija da se u društvenom metežu nametnu kao sila koja promovira norme i diktira pravila.

Uz poslovično tešku materijalnu situaciju i nepovoljne finansijske prilike kulturni život regije odvija se nekom prilično nejasnom, ali ipak rutiniranom dinamikom i osim festivalskih zbivanja izostalo je onog pravog umjetničkog žara koji privlači pažnju javnosti i ostavlja traga u historiji.

Nerazumljivi skandali

Sami konac godine obilježen je kulturnim skandalom nezapamćenim na našim prostorima. Naime, kada je zbog nemogućnosti da se oformi ledena ploha, a razlog je redukcija vode u Sarajevu, otkazano gostovanje ruskog Državnog baletskog ansambla, koji je imao namjeru otklizati „Labudovo jezero“, u razlog otkazivanja mogao je povjerovati samo neko ko živi u Sarajevu – svi ostali objašnjenje bi shvatili kao „jeftino“ opravdanje kojim se nastoji prikriti istina.

Samo mjesec prije toga Sarajevo je bilo poprište još jednog skandala u kojemu su glavni akteri bili rukovodstvo pozorišnog festivala MESS, Katolička crkva i reditelj Oliver Frljić.

Naime, zbog navoda o opscenim i blasfemičnim scenama Katolička crkva tražila je da se otkaže Frljićeva predstava “Naše nasilje i vaše nasilje”, ali nakon što je sarajevska pozorišna publika demonstrativno zahtijevala da se predstava odigra, direkcija festivala je donijela odluku da posluša zahtjev javnosti.

Negativnih reakcija na odigravanje predstave nije bilo, a oni koji su komad odgledali komentarisali su da je Katolička crkva skrenula pažnju na Frljićev površni egzibicionizam i tako jednu prosječnu predstavu učinila pozorišnim skandalom godine.

Veliki Rade Šerbedžija

A da je teatar i dalje velika i značajna umjetnost, koja ima snagu govoriti o važnim stvarima, svjedoči odličan ovogodišnji projekat teatra Ulysses koji je priredio, a zatim i uspješno izveo, Shaekspeareovog “Richarda III”. Najdražu Titovu ljetnu destinaciju, brijunske otoke, vispreni je Rade Šerbedžija pretvorio u regionalnu prijestolnicu teatra, gdje svake godine uspije organizovati izvođenje jedne veličanstvene predstave.

Ovogodišnja postavka “Richarda III” po mnogim je stvarima posebna, a najdragocjenija stvar koju je privilegovana publika mogla vidjeti jesu igre sjajnih Ralpha Fiennesa i Vanesse Redgrave.

A da je na hrvatskoj kulturnoj sceni ovo bila zanimljiva godina govori i činjenica da je bilo događaja koji su privukli ne samo regionalnu, nego i pažnju evropskih ljubitelja umjetnosti. Najvažniji likovni događaj regije svakako je gostovanje izložbe skulptura Alberta Giacomettija „Tanki ljudi“, koja je postavljena u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Hrvatska publika imala je priliku vidjeti radove jednog od najznačajnijih kipara likovnog modernizma, koji su promijenili poimanje skulptorske umjetnosti.

Adonis, Grossman, Ali

Hrvatsku su u 2016. godini posjetili značajni svjetski književnici, a najzapaženije nastupe su imali sirijski pjesnik Adonis, izraelski romanopisac David Grossman i britanski publicist Tariq Ali. Sva trojica svoje književno djelovanje i promoviranje literature stavili su ustranu, objašnjavajući na tribinama političke konflikte podneblja iz kojih dolaze.

Posebno je bilo informativno predavanje koje je na Sajmu knjiga u Istri održao Adonis, pjesnik koji već dugo figurira kao ozbiljan kandidat za dobivanje Nobelove nagrade. Njegova perspektiva o ratu u Siriji osvježavajući je uvid u jedan sasvim intiman pogled u zbivanja koja su razorila milione života. Grossman i Ali, oba gosti zagrebačkih geokulturnih tribina, govorili su o politici Zapada prema Bliskom istoku pokušavajući publici približiti razmišljanja o načinima kojima bi se mogli smiriti decenijski sukobi na tom prostoru.

David Grossman

Beogradski sajam knjiga i 2016. godine bio je centralni kulturni događaj u Srbiji. Agilni srpski izdavači predstavljali su brojne naslove objavljene u 2016. godini, a Geopoetika se potrudila i u Srbiju dovela slavnog norveškog pisca Erlenda Loea, čije romane, posebice “Dopler”, regionalna publika čita sa neskrivenim oduševljenjem.

„Koštana“ je ipak odigrana, De Niro je došao u Sarajevo

Ostali kulturni događaji bili su na prosječnom nivou, a malo više pažnje na sebe uspio je skrenuti reditelj Kokan Mladenović koji je cijele godine imao problema u realizaciji svojih teatarskih ideja. Prvo, nije mogao naći zajednički jezik sa državnim cenzorima i epigonima Vučićeve kulturne (ne)politike, da bi nakon toga ušao u personalni sukob sa bosanskim pjevačem sevdalinki Božom Vrećom, koji je trebao da bude nosilac glavne uloge u teatarsko-muzičkom spektaklu “Koštana”. Mladenović je predstavu izveo sa zamjenskom glumicom u crnogorskom Tivtu, a nesporazum sa Vrećom proglasio je svojom „najvećom životnom sramotom“.

Ako je kraj kulturne godine u Sarajevu bio obilježen skandaloznim organizacijskim propustima kulturnih institucija i njihovom opetovanom nemoći da se suprotstave nemaru, korupciji i primitivizmu, ljeto je obilježila spektakularna projekcija Scorseseovog kultnog klasika “Taksist” i dolazak slavnog Roberta De Nira u grad na Miljacki. Projekcija filma, koji je odmah nakon prvog prikazivanja, kod publike i kritike stekao kultni status, oduševio je sarajevske filmofile jednako koliko je i prizor otvorenog kina Metalac, sa četiri hiljade gledalaca, oduševio slavnog De Nira.

Tanović pokorio Berlin

A da je BiH u 2016. godini imala sreće sa filmskom umjetnosti dokaz je i izvanredni uspjeh oskarovca Danisa Tanovića, čiji je film “Smrt u Sarajevu” na Berlinaleu osvojio Srebrenog medvjeda, dokazavši da je bosanskohercegovačka kinematografija snažna i umjetnički relevantna čak i kada djeluje u teškim finansijskim uslovima. Tanovićev uspjeh pokazao je mnogim skepticima da je umjetnost stvaranja filmske iluzije igra u kojoj je odlučujući faktor uspjeha mašta, a nikako pozamašan novčani saldo kojim se kupuju tuđe ideje.

Kulturna zbivanja regije poseban su pečat dobila smrću nekolicine umjetnika koji su decenijama bili onaj prepoznatljivi motor umjetničkih zbivanja. Hrvatska književnost ostala je bez Slobodana Novaka, pisca najvažnijeg hrvatskog modernističkog romana “Miris, zlato, tamjan”, a Srbija i imaginarna Jugoslavija bez glumačkih velikana Dragana Nikolića, Velimira Bate Živojinovića i Milorada Mandića Mande.

Danis Tanović

Odlazak Eca, Harper Lee i oproštaj od Davida Bowiea

Izgleda da će 2016. godina i u svijetu ostati više upamćena kao godina smrti velikog broja slavnih umjetnika nego po značajnim umjetničkim i kulturnim događajima. Iako oboje u poznim životnim godinama, smrt Umberta Eca i Harper Lee potresla je književni svijet, a mnogi ljubitelji književnosti razočarano su ustvrdili da je sa Ecovom smrću došao kraj velikoj, ozbiljnoj i pametnoj književnosti.

Fanovi su u 2016. i to odmah na njenom kalendarskom početku, oplakivali i iznenadnu smrt kameleona rocka Davida Bowiea, koji je preminuo nekoliko dana nakon svog 69. rođendana, načinivši tako posljednji korak ka putu do vječne slave. Bowieva uloga u nastanku popularne kulture je neizmjerljiva, a njegov umjetnički elan bio je inspiracija za mnoge interdisciplinarne i eksperimentalne umjetničke projekte.

Bowie je obilježio savremenu pop kulturu

Sumrak Nobelovog komiteta

Da će ova godina ostati zapamćena po bizarnostima, tragedijama i nesrećama pobrinuo se Komitet za dodjelu Nobelove nagrade, koji je najprestižnije književno priznanje na svijetu uručio jednom folk pjevaču. Iako se obožavaoci jednostavnog melosa Boba Dylana zaklinju kako su njegove pjevušljive pjesmice na vrhu umjetnosti mnogi priznati književnici i književni kritičari nisu dijelili njihovo oduševljenje i pitali su se šta znači takva odluka Nobelovog komiteta.

Sam kraj godine pamtit će se po pojavljivanju novog filma iz sage “Ratovi zvijezda” koji po spektakularnosti nadilazi sve ono što smo vidjeli u prethodnih sedam, ali zato zaostaje u originalnosti i inventivnosti. Ti nedostaci, s druge strane, nisu prepreka da film protutnja kroz svjetska kina kao uragan i da producentima filma još jednom donese nezapamćenu finansijsku dobit.

Odluka Nobelovog komiteta šokirala je mnoge

Po čemu pamtiti 2016. godinu za pola desetljeća bit će pitanje na koje će malo ko imati odgovor.

Izvor: Al Jazeera