Kurban bajram nekad i sad

U vrijeme kada muslimani širom svijeta slave Kurban bajram, Almasa Imamović, 84-godišnja hadžinica iz Sarajeva, prisjeća se nekadašnjih praznika i govori o načinu na koji se ovaj praznik obilježava danas.

Imamović živi sama, ali prvi dan Bajrama porodica je najprije obišla nju.

U njenoj avliji žrtvovala je kurbane i u staroj porodičnoj kući upriličila svečani bajramski ručak.

Kako izvještava reporterka Al Jazeere Arduana Kurić, Almasa Imaović je unuka Fehima efendije Spahe, koga su 1938. godine namjesnici Kraljevine Jugoslavije imenovali reisu-l-ulemom, poglavarom Islamske zajednice.

Stare fotografije i knjige novijeg datuma o reisu Spahi zauzimaju značajno mjesto u njenom skromnom domu.

Obaveza davanja siromašnima

Ljudi su reisa Spahu voljeli i poštovali, ali bila su to druga vremena, s drugačijim odnosom prema autoritetima, priča Almasa.

“Kad je onaj rat bio ‘41. i bombardovanje … mi smo bili kod nane i pošli smo u Faletiće da bježimo… i jedan čovjek je došao… kaže, ‘ah, nećeš ti reis-efendija pješice ići, ja ću tebe odnijeti’ – i on je njega na leđima odnio.”

Iako muslimani pranznike određuju u skladu sa lunarnim, promjenjivim kalendarom, Almasa se ne sjeća da je ijedan reis ikada pomjerio datum Kurban bajrama.

“Čula sam ja da je reis poslao otvoreno pismo Saudiji da naprave opservatorij pa da znaju kad je”, kaže Almasa.

Kurban bajram neki zovu i hadžijskim, jer se veže za obrede svetog muslimanskog hodočašća hadža.

Almasa je obavila hadž 1990. godine. Kada priča o tom iskustvu, kaže kako joj uvijek nedostaju prave riječi, te pokazuje fotografije na kojima su svi hodočasnici jednako obučeni.

“Jednaka odora koju hodočasnici nose za vrijeme obreda simbol je jednakosti pred Bogom”, kazala je Kurić.

“Hadžijski bajram podsjeća na obavezu davanja siromašnima. Jedna trećina kurbanskog mesa dijeli se socijalno ugroženim.”

Izvor: Al Jazeera