Kurdski lider Barzani odstupa s dužnosti

Parlament iračke kurdske regije je odobrio zahtjev Masouda Barzanija, predsjednika iračke Kurdistanske regionalne vlade (KRG) da mu se dozvoli da ne obnovi mandat koji ističe 1. novembra.

Zahtjev je odobren na zatvorenoj sjednici iračkog Kurdistanskog parlamenta u regionalnoj prijestolnici, Erbilu.

Do ove odluke je došlo samo mjesec nakon održavanja kontroverznog referenduma o otcjepljenju kojeg je predvodio Barzani, a koji je doveo do višednevnog sukoba između iračke vlade i kurdskih snaga Pešmergi.

U pismu parlamentu, Barzani je napisao: “Ja, Masoud Barzani, Pešmerga, nastavit ću s našom zemljom i voljenim Pešmergama u naporima da postignemo pravdu za našu naciju i da zaštitimo postignuća naše nacije”.

Barzani (71) je signalizirao da želi da podijeli predsjedničke ovlasti između regionalne vlade, parlamenta i zakonodavstva.

Međutim, ostat će u kurdskoj politici kao lider Visokog političkog vijeća, kazao je njegov viši pomoćnik Hemin Hawrami.

Visoko političko vijeće KRG-a je osnovano kako bi zamijenilo Visoko referendumsko vijeće.

Barzanijevi planovi

Iskusni kurdski lider i čelnik Kurdske demokratske partije (KDP) je prvobitno kazao da će odstupiti nakon što irački Kurdi izađu na izbore 1. novembra, ali su sada ti izbori odgođeni za osam mjeseci,.

Prije nego što se Barzani u nedjelju obratio prisutnim na zatvorenoj sjednici, čelnik parlamentarnog bloka KDP-a, Omid Khoshnaw, kazao je da ta odluka nije “zvanična ostavka u skladu sa Ustavom”.

“Barzani je od parlamenta zatražio da riješe pitanje raspodjele njegovih ovlasti između vlade i parlamenta”, rekao je Khoshnaw, dodavši da će “Barzani ostati simbol za kurdsku naciju”.

U protekle dvije sedmice su kružile glasine da će 71-godišnji Barzani okončati svoj predsjednički mandat, odnosno napustiti poziciju koju je držao u proteklih 12 godina. Njegov mandat je zvanično istekao u augustu 2015.

U subotu su neimenovani političari i kurdski mediji objavili da je Barzani poslao pismo parlamentu, u kojem je iznio prijedloge kako bi se vlast trebala raspodijeliti kad on napusti ured predsjednika.

Neki u kurdskoj regiji smatraju da će odlazak Barzanija imati male posljedice –  da će biti u sjeni i da Barzanijeva porodica tamo drži stvari pod kontrolom, te da bi možda njegov nećak i aktuelni premijer KRG-a, Nechirvan Barzani, mogao preuzeti vlast u narednom periodu.

Drugi analitičari sugeriraju da je ovo mali korak ka davanju većih ovlasti kurdskim institucijama. Parlament je bio suspendiran od 2015, kada je okončan rad zbog spora između Barzanijeve Kurdistanske demokratske partije i opozicijskog pokreta Gorran.

Barzanijevo naslijeđe

Predsjednik je tek nedavno ponovno aktivirao parlament kako bi izglasali kontroverzni referendum o otcjepljenju 25. septembra, što je Barzani htio da bude njegovo naslijeđe.

Barzani je 2016. kazao: “Onog dana kad budemo imali nezavisni Kurdistan, tada ću prestati biti predsjednik tog Kurdistana”.

On je održao referendum uprkos upozorenju nekih od njegovih najbližih saveznika, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.

Glasači su podržali otcjepljenje, ali je reakcija na to bila je iznenađujuća.

Iračke savezne snage su u roku od dva dana zauzele velike dijelove teritorije koju su Kurdi kontrolirali proteklih godina, zbog čega su izgubili naftom bogati Kirkuk – srce bilo kakve buduće kurdske države – čija nafta bi omogućila izvor prihoda.

Kirkuk je jedna od teritorija koju su kurdske snage zauzele kada je iračka vojska napustila grad tokom napredovanja grupe Islamska država Irak i Levant 2014, ali se ne nalazi unutar granica autonomne teritorije KRG-a.

Napetosti su sve veće između Bagdada i KRG-a od održavanja referenduma, a mnogi upozoravaju da je to skrenulo pažnju sa borbe protiv ISIL-a i da je dodatno destabiliziralo regiju.

Bagdad je jasno poručio da će ponovno uspostaviti federalnu kontrolu na svim granicama koje KRG trenutno kontrolira, sa Sirijom, Turskom i Iranom, u skladu sa iračkim Ustavom.

Izvor: Al Jazeera