Lada želi na megdan evropskim automobilima

Model Lada Xray će se pojaviti na tržištu krajem godine (Anadolija)

Piše: Mladen Obrenović

Cestama bivše Jugoslavije, uz brojne modele automobila koji su silazili s traka kragujevačke Zastave, dugo su se godina vozile i Lade, Moskviči, Volge, Zaporošci… Nestankom Sovjetskog Saveza, ali i Jugoslavije, nestalo je i njih. Ponegdje u balkanskim zemljama još su se vozili i noviji modeli Lade.

No, posljednjih godina ruski automobilski div AvtoVAZ najavio je proboj ne samo na balkansko nego i na europsko tržište. Ključni argumenti, bar prema srbijanskim medijima, bit će im prihvatljiva cijena, moderni dizajn i tehnološko napredna rješenja.

Upućujući na modele poput Lade Kaline, AvtoVAZ do kraja godine najavljuje izlazak na tržište dva nova modela – Vesta i Xray. U tom smislu, adut im je suradnja s velikim stranim koncernima kao što su Renault Nissan i General Motors, pa će Lada Vesta biti napravljena na Renaultovoj platformi, uz japanska dizajnerska rješenja te napredne motore u obje varijante.

Ključni argument ruskih proizvođača, uz sva tehnološka rješenja i dizajn, ipak je cijena, koja bi trebala biti niža od 10.000 eura, što ih stavlja u rang modela koji su izašli na tržište u suradnji Renaulta i Dacije, poput Logana, Sandera i Dustera.

Lada Vesta stiže u septembru

Iz Rusije najavljuju da će AvtoVAZ biti spreman za izlazak na svjetsko tržište čim bude završen model Lada Vesta, a predstavljanje je najavljeno za kraj rujna. Iako će tada biti predstavljen i Nissan Sentra, analitičar specijaliziranog ruskog portala kolesa.ru Andrej Čepelev tvrdi da Vesta, suprotno glasinama, neće biti „ruska verzija Sentre“.

“Lada je Dacia, samo prepakirana”

Priče o ponovnom povratku ruskih vozila na balkansko, a pogotovo o dolasku na europsko tržište za Daniela Tomičića, novinara koji prati automobilsku industriju, samo su nerealne prognoze. Prema njemu je „ruska automobilska industrija nevažna kao i uvijek“.

„Nitko nikada nije želio ruski auto, a ljudi su ih kupovali jer nisu imali alternativu. Ruska autoindustrija ne postoji. Postoje samo brendovi u vlasništvu zapadnih tvrtki koje odlučuju o njihovoj sudbini“, upozorava Tomičić.

Ukazuje kako je Renaultu „za sada cilj jedino rusko tržište, dok će u Europi u istom segmentu prodavati Dacije, jer je Lada, ustvari, Dacia prepakirana za Rusiju“.

„Čak i da se ruski automobili pojave ponovno u prodaji na Balkanu, nemaju nikakve šanse protiv starijih modela zapadnih proizvođača. Stare generacije Opela, Peugeota i FIAT-a, koje se još proizvode, nesavladiva su prepreka ruskim modelima“, navodi.

„Kao prvo, Vesta je namijenjena ruskom potrošaču, a potražnja u Rusiji će očekivano biti velika. Osim toga, AvtoVAZ će iskoristiti i svoje izvozne mogućnosti i taj model definitivno će se prodavati i u Europi“, najavljuje Čepelev.

Objašnjava i kako cijena nije jedina prednost Veste, nego je to i činjenica da joj je dizajner Steve Mattin, poznat po vozilima kao što su Mercedes M-klase ili Volvo XC60, te da će imati modernu opremu, kvalitetan ovjes za loše ceste i biti visoko od tla (171 milimetar u ruskoj verziji).

„Postoje i modeli temeljeni na B0 platformi Renault Logana, kao što je Lada Xray, koja će se pojaviti krajem 2015. Ona predstavlja veoma zanimljivu verziju Renault Sandero Stepwaya, no tu može biti sukob interesa s Renaultom, koji prodaje svoje niskobudžetne modele u Europi pod brendom Dacia“, objašnjava Čepelev.

Otvorena vrata za FIAT

Uvjeriti se u evoluciju ruske automobilske industrije, na modelu Lade Kaline, imao je Mirko Alvirović, urednik emisije SAT na RTS-u i automobilski novinar s dugogodišnjim iskustvom. Priča kako se već tada pokazalo da se „ruska filozofija automobilske industrije počela naglo menjati, za razliku od onih godina kad su Lade sklapali samo da bi ih, zbog ogromnog tržišta, imali na gomili“.

„Sad se rade sofisticirani automobili, čemu je pridoneo Zapad, jer je tamo ozbiljno ušao sa svojom tehnologijom. Više Lada nije ono što je bila, sada je potpuno drugačije i može da konkuriše svakom zapadnom automobilu. Da li je to onako pedantno i detaljno urađeno kao što to radi neki Francuz ili Nemac? Verovatno nije, ali je dovoljno dobro i kvalitetno da neće mnogo zaostajati u eksploataciji za onim što je napravio Nemac ili Francuz“, smatra Alvirović.

Prema njemu, novi modeli i tehnološka rješenja u njima mogu donijeti i na balkansko tržište „automobile koji mogu itekako da konkurišu zapadnim proizvođačima, pogotovo cenom“. No, njemu je važniji drugi aspekt koji se ne odnosi na dolazak Lade u Srbiju i druge zemlje Balkana, nego odlasku FIAT-a u Rusiju.

„Prolazak na tržište iz Srbije, kao srpski proizvod iz Kragujevca, otvara FIAT-u velika vrata da potpuno drugačije živi na ruskom tržištu, gde ovog trenutka nema kupce, nema popularnost, nema prijemčivost. I to više nije samo FIAT, nego FIAT Chrysler, što daje mogućnost da i Chrysler nađe svoje mesto na ruskom tržištu. Srbija može da bude ili prolazna ili polazna stanica, ali svakako odskočna daska za FIAT“, prognozira Alvirović.

Ponuditi kupcu što drugi nemaju

„Da bi neki proizvođač automobila postigao uspjeh na tržištu, njegova vozila moraju biti konkurentna u svakom pogledu i zadovoljiti sve savremene zahtjeve, kako po pitanju sigurnosti, tako i ekologije. Moraju steći afirmaciju i povjerenje, te kupcima ponuditi nešto što drugi nemaju. Uspjeh na tržištu zavisi od mnogo faktora, a kada je u pitanju evropsko tržište, bitni su stil, oprema, udobnost, sigurnost, te povoljna cijena. Uz dobru razvojnu strategiju, uspjeh je moguć jer prostor i potencijal postoje“, kaže Milan Đurić.

U tome smislu, vidi dobru šansu i za kooperante ne samo u Srbiji nego na području cijelog Balkana, koji bi proizvodili autodijelove kao što se nekad radilo u Jugoslaviji.

Nema recepta za tržišni uspjeh

Dobar poznavatelj prilika u automobilskoj industriji Milan Đurić podsjeća na neke konkretne brojke i činjenice kada je riječ o AvtoVAZ-u. Navodi kako su prošle godine proizveli više od 575.000 vozila, od čega svaki četvrti za Renault Nissan, a najuspješniji model im je Lada Granta.

„Na još velikom ruskom tržištu Lada zauzima 19 posto udjela, što svakako nije zanemariv podatak. Sa ciljem ekspanzije prema evropskom i svjetskom tržištu, Lada je pokazala zanimljiv pristup, pa učestvuje u WTCC šampionatu. Od ove sezone uzdanica je Lada Vesta, koja zaista izgleda moderno i zanimljivo“, objašnjava Đurić.

Govoreći o angažmanu Renaulta, podsjeća na činjenicu da su s rumunjskim proizvođačem Dacijom postigli odličan poslovni rezultat, iza čega stoje velika ulaganja i dobar strateški plan. Prema njemu, to je „zaista izuzetan primjer kako od posrnulog proizvođača, u relativno kratkom vremenu, doći do svjetski priznatog brenda, čija se vozila prodaju širom svijeta“.

No, upozorava kako su „pojaviti se na tržištu i uspjeti na tržištu – dvije različite stvari“. Podsjeća da ruska vozila nisu nepoznanica ni balkanskom, ni europskom kupcu, no reputacija koja ih je pratila iz prošlih vremena nije na željenom nivou.

„Velika potrošnja goriva, loša završna obrada i kontrola, postali su sinonimi za ruska vozila. To je nažalost uvriježeno mišljenje koje odbija kupce. Proizvesti vozilo dopadljivog i savremenog izgleda, sa modernim tehničkim rješenjima, prihvatljivog nivoa kvaliteta, sa niskom potrošnjom goriva i prihvatljivom krajnjom cijenom jeste problem, ali taj problem je rješiv“, kaže Đurić.

„Ono što je mnogo teže je izmijeniti svijest i poimanje kupca. Proizvođač treba uvjeriti kupca da njegov proizvod može zadovoljiti sve potrebe i ostati konkurentan. Jednostavan recept za tržišni uspjeh ne postoji. Potrebni su kvalitet, kontinuitet, ustrajnost i, naravno, malo sreće“, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera