Lažne vijesti niču na ‘farmama’ anonimnih portala

Broj nepouzdanih, lažnih ili click bait vijesti svakodnevno je u porastu širom svijeta, a ni regija nije imuna na taj trend. Zbog porasta plasiranja informacija, koje, u najboljem slučaju, donose novac u džepove tehnički potkovanih beskrupuloznih ljudi, kao i onih koji šire paniku i utječu na političku scenu, došlo je i do povećanja organizacija koje se bave istraživanjem i ispravkama takvih vijesti.

Jedan od razloga za veći utjecaj lažnih vesti, kojih je oduvijek bilo, jesu društvene mreže i činjenica da danas svako sa Twitter ili Facebook nalogom može postati izvor vijesti, navodi Vesna Radojević, urednica Raskrikavanja.rs, portala za otkrivanje lažnih vijesti u Srbiji, te novinarka KRIK-a. Ono što je pobjedom Donalda Trumpa u SAD-u postalo očigledno jeste koliko su društvene medije i mediji skloni određenoj politici moćni u odnošenju prevage kod birača, dodaje.

Prijetnje novinarima

Odziv medija na skretanje pažnje na problematične vijesti u Bosni i Hercegovini je različit, kaže Tijana Cvjetićanin.

Dok ‘pravi’ mediji, koji imaju javno navedene članove redakcije, uobičajeno reagiraju i korigiraju sporne članke, ‘anonimni’ portali to odbijaju uraditi.

Ona govori i da su članovi Raskrinkavanja.ba često bili direktno prozivani i meta napada takvih portala, gdje su im imenom i prezimenom upućivane prijetnje i psovke, pisani su članci na tim stranicama o njima te su ih povezivali s određenim političkim pravcima ako su skretali pažnju na neistinitosti drugih političara i stranaka.

“U Srbiji je situacija znatno složenija, zbog katastrofalne medijske situacije u kojoj se nalazimo. Političku propagandu, dezinformisanje, spinove i lažne vesti u Srbiji proizvode neki od najčitanijih i najgledanijih medija – provladini tabloidi i televizije sa nacionalnom pokrivenošću, poput Pinka, koji uživaju poštovanje aktuelnih srpskih vlasti. Zbog nemoći profesije da bude odgovornija, situacija postaje sve besomučnija”, ocijenila je Vesna Radojević stanje u Srbiji.

Nista stopa pismenosti

Kako je navedeno u indeksu medijske pismenosti za ovu godinu, koji je objavio Institut za otvoreno društvo, zemlje Balkana su, zbog niske stope medijske pismenosti, političkog utjecaja na medije i niske stope slobode medija, među najpodložnijim zemalja za širenje lažnih vijesti i dezinformacija. To je jedan od razloga zbog čega “mainstream” mediji mogu sebi dozvoliti da skoro čitavu godinu na svojim naslovnim stranama šire lažne vijesti, ističe urednica Raskrinkavanje.rs.

“Građani nisu spremni da preispituju vlasti, a svako ko se usudi da kritikuje biva proglašen izdajnikom i stranim plaćenikom.  Prorežimski mediji i vlast uspeli su da javno mnjenje ubede da je vrhunski patriotizam ono što rade oni, a to je po mom mišljenju uništavanje vladavine prava, širenje straha i lažnih vesti, a ne ono što radi malo nezavisnih medija ukazujući na probleme u društvu kako bi se ono razvijalo i jačale institucije”, ističe Radojević.

Slična situacija vlada i u Hrvatskoj, napominje Petar Vidov, urednik Faktografa, gdje je većom popularnošću društvenih mreža i većom učinkovitošću došlo do porasta broja lažnih vijesti, odnosno “propagande koja ima određenu svrhu”. Iako je primjetno da postoje određeni napreci s povećanjem takozvanih fact checking organizacija poput njegove, dokazano je da se lažne vijesti šire brže nego njihovi demanti i ispravke.

Flaster na ranu umjesto hirurga

“Ono što naše organizacije rade jeste stavljanje flastera na ranu, kojoj treba hirurg”, kazao je Vidov.

Dodatni problem je što živimo u vremenu kada svako može osnovati stranku i u dobu kada političarima više nije toliki problem ako ih uhvate u laži.

“To se nekada smatralo ozbiljnim prestupom, a danas više nije tako. Jednostavno, lako se pređe preko toga”, navodi urednik Faktografa.

Vesna Radojević dodaje da političari u Srbiji uveliko koriste manipuliranjem vijesti kako bi ostvarili korist, što se lako može vidjeti i na portalu istinomer.rs.

“Na sreću političara, novinari nisu spremni da se bave svojim poslom, već se ponašaju kao držači mikrofona. koji isključivo prenose govore i izjave vlasti, bez kritičkog osvrta”, dodaje.

Situacija u kojoj političari shvataju da ako imaju medije imaju i fotelju nije od jučer. Oduvijek su se tražili načini da se preko oglašivača, direktnim ili administrativnim pritiscima, mediji unize i stave pod kontrolu, kaže ona.

Danas je situacija ogoljenija, jasno se zna ko za koga radi, javno se govori o cenzuriranim intervjuima političkih neistomišljenika, novac iz budžeta se dijeli samo podobnim medijima, a u posljednje vrijeme su primjetne i zloupotrebe Poreske uprave koja se šalje u nezavisne medije, poput redovnih kontrola niških Južnih vesti, kaže Vesna Radojević.

‘Najplodnije’ su izborne godine

A porast lažnih vijesti se može očekivati u izbornim godinama, kakva je 2018. za Bosnu i Hercegovinu, kaže Tijana Cjetićanin, iz bosanskohercegovačke platforme Raskrinkavanje.ba.

Važnost provjere informacija

Postojanje organizacija koje se bave razotkrivanjem lažnih vijesti je izuzetno bitno, smatraju sagovornici Al Jazeere.

Vesna Radojević kaže da je važno razgovarati i pisati o (ne)odgovornosti medija iz više razloga, a prije svega  educiranja građana.

‘Potrebno je jasno pozicionirati medije prema njihovoj kredibilnosti i to uvezati sa njihovim dobrim poslovnim aranžmanima sa političkim strankama i aktuelnim vlastima. Time pokazujete građanima kako funkcioniše propagandna mašinerija vlasti’, kaže ona.

Ona navodi da postoje brojni internetski portali čija jedina svrha je blaćenje određene stranke ili političke struje. Iako uobičajeno nema informacija o urednicima, novinarima, osnivačima ili načinu finansiranja takvih portala, lako je zaključiti ko stoji iza njih, odnosno čije su “oružje” za borbu protiv suparnika. Navodi da je u Bosni i Hercegovini, također, u porastu broj politički nemotiviranih netačnih i lažnih vijesti, kao i click-bait naslova, što pokazuju njihova istraživanja te prijave njihovih čitalaca.

Kako kaže, primjetan je porast broja anonimnih portala, za koje nema nikakvih informacija o redakciji. Takve stranice uobičajeno prenose članke drugih medija, uz skandalozan i bombastičan naslov, koji uglavnom nema veze sa sadržajem teksta, kako bi se privukli klikovi i posjete, što opet donosi profit od reklama na portalu.

Sada već postoje čitave takozvane farme anonimnih portala, povezanih s određenim nalozima na društvenim mrežama, koji plasiraju sporne, skandalozne lažne vijesti, koje svojim naslovima i fotografijama privlače brojne radoznale čitatelje, što opet dovodi do velike zarade od Google reklama. Iza takvih farmi portala, kaže Tijana Cvjetićanin, ne stoje ljudi iz medija, već uglavnom ljudi koji imaju tehničko znanje, koje im omogućava manipuliranje ljudima i posjetama, odnosno koji znaju kako doći do novca od reklama.

‘Paracetamol’ (ni)je otrovan

Zbog toga je jasno da je u većini slučajeva motiv za plasiranje lažnih reklama čisti profit, kaže novinarka Raskrinkavanje.ba.

Međutim, ta želja za zaradom često dovodi i do širenja panike, a ona ističe slučaj kada je na jednom društvenom nalogu objavljeno da lijek “Paracetamol” sadrži otrovnu supstancu, što je izazvalo desetke hiljada podjela na mrežama, kao i brojna preuzimanja na takvim anonimnim portalima.

“Takva reakcija na očitu lažnu vijest ukazuje koliko su ljudi spremni povjerovati svemu što pročitaju na internetu”, ocijenila je ona.

Urednik Faktografa kaže da se znalo desiti da čak i izuzetno obrazovani i medijski pismeni ljudi nasjednu na lažne vijesti, što ukazuje koliko je problem raširen i opasan. Međutim, sagovornici Al Jazeere kažu da se polako mijenja svijest građana, koji polako uče kako prepoznati lažne i neprovjerene informacije, što dokazuju brojne prijave koje stižu na adresu fact checking organizacija.

Izvor: Al Jazeera