Oglasi

Lideri Zapadnog Balkana podržali plan za regionalni ekonomski prostor

Šefovi država i vlada Balkana s kolegama iz Evropske unije razmatrju u Trstu mogućnosti povezivanja kroz promet i ekonomiju.

Veršić o Samitu zemalja Zapadnog Balkana u Trstu

Šest lidera sa Zapadnog Balkana (ZB6) podržali su danas na samitu u Trstu višegodišnji Akcioni plan za regionalni ekonomski prostor na Zapadnom Balkanu (MAP). 

MAP je izrađen kako bi omogućio neometan protok robe, usluga, kapitala i kvalifikovane radne snage, čineći ovu regiju atraktivnijom za ulaganja i trgovinu i ubrzavajući približavanje EU, donoseći tako prosperitet građanima Zapadnog Balkana, navodi se u saopćenju Vijeća za regionalnu saradnju.

MAP predviđa mere koje će pomoći privatnom sektoru da se ostvari na tržištu od gotovo 20 miliona ljudi, i preusmjeri model rasta na regionalni, uz dugoročne pokretače. 

Mjere se fokusiraju na promovisanje dalje trgovinske integracije, uvođenje dinamičnog regionalnog prostora za investicije, olakšavanje regionalne mobilnosti, stvaranje programa digitalne integracije.

Sekretarijat Vijeća za regionalnu saradnju dobio je zadatak da, uz CEFTA-u zaduženu za područje slobodne trgovine, redovno informiše samite u okviru Berlinskog procesa o ostvarenom napretku u provođenju mjera utvrđenih MAP-om.

"Mi u RCC-u smo zadovoljni što smo od regionalnih lidera i EU dobili zaduženje da pripremimo ovaj ambiciozan plan. On je važna stepenica za Zapadni Balkan u pravcu boljeg integrisanja u evropske i globalne lance vrijednosti i bržeg približavanja ostatku kontinenta", rekao je generalni sekretar Goran Svilanović. 

Prema njegovim riječima, šest lidera sa Zapadnog Balkana izrazili su potpunu opredijeljenost za provođenje MAP-a. 

"Ovo će dati značajan podstrek procesima pristupanja EU na osnovu individualnih zasluga, ubrzati potpuno ispunjavanje ekonomskih kriterija iz Kopenhagena i osloboditi veće ekonomske potencijale", rekao je Svilanović.

Dodatnih 3,5 milijarde eura od EIB-a

Evropska investiciona banka planira osigurati zapadnom Balkanu dodatnih 3,5 milijarde eura u naredne tri godine za infrastrukturne projekte, od čega će veći dio sredstava biti za Srbiju, najavila je u srijedu šefica ureda EIB-a za zapadni Balkan Dubravka Negre.

"Planiramo povećati aktivnost na Balkanu i u Srbiji, kroz takozvanu Inicijativu povećanja ekonomske otpornosti regiona. Planiramo uložiti dodatnih 3,5 milijarde eura u naredne tri godine, od čega očekujemo da će oko 50 oosto tih sredstava otići na projekte u Srbiji", rekla je ona za Tanjug.

Objasnila je da će taj novac biti uglavnom za projekte u putnoj i željezničkoj infrastrukturi.

Kako je rekla, EIB planira izdvojiti u okviru te inicijative dodatnih 6,5 do sedam milijardi eura za Sjevernu Afriku, odakle dolaze brojni migranti, ali i tranzitne zemlje.

Dodatnih sedam milijardo eura

"Za ta dva regiona planiramo dodatnih šest i po do sedam milijardi eura, od čega će oko 3,5 milijarde eura biti za zapadni Balakan, a za Srbiju veći dio tih sredstava, kao najveće zemlje u regionu", navela je Negre.

Ona je ovo rekla tokom održavanja godišnjeg samita zemalja zapadnog Balkana, kao nastavak Berlinskog procesa iz 2014. godine, kojim se želi potaknuti Srbiju, Albaniju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru na putu prema integracijama u Evropsku uniju, koji se održava u Trstu.

Stigla su brojne delegacije, u kojima su ministri ekonomije, transporta i vanjskih poslova,  te 13 premijera i(li) šefova država.

U srijedu ujutro je počeo i poslovni forum, koji bi trebao pomoći državama zapadnog Balkana da se upoznaju s mogućim investitorima za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, javio je Al Jazeerin reporter Marin Veršić. 

Ključne teme samita su infrastruktura, promet, energetika i mogućnosti za poticanje ekonomskog rasta preko povezivanja u navedenim područjima u cilju približavanja EU.

Dogovori im konkretnim projektima

Samit je nastavak prethodnih susreta koji su održani proteklih godina u Berlinu, Beču i Parizu, a na njemu će se održavati susreti u četiri segmenta - na nivou premijera te ministara vanjskih poslova, ekonomije i prometa.

Oni bi trebali razgovarati o jačanju povezivanja na zapadnom Balkanu kao ključnom elementu za ubrzanje evropskih integracijskih procesa, jačanju ekonomske saradnje - posebno malih i srednjih preduzeća, IT sektora i nauke, jačanju saradnje mladih, pitanju vladavine prava i borbe protiv korupcije, borbe protiv terorizma, ekstremizma i radikalizma, kao i pitanja migracija.

Na skupu će biti riječi i o konkretnim projektima, a neki od njih su autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. 

Izvor: Al Jazeera i agencije