Ljekari: Vakcinacija je zakonska i moralna obaveza

Sve više roditelja u Bosni i Hercegovini izbjegava zakonsku obavezu vakcinisanja djece. Riječ je o mnogo široj antiimunološkoj kampanji roditelja, ne samo u Bosni i Hercegovini ili regiji, već i u Evropi, gdje se posljednjih godina javlja davno iskorijenjeni i smrtonosni veliki kašalj.

Osim okretanja alternativnim zaštitama, razlog za ovakav stav roditelja je nestašica vakcina posljednje generacije i ponovno uvođenje vakcina nešto starije tehnologije proizvodnje.

Posljednja generacija acelularne vakcine za imunizaciju djece u Evropi se koristi desetak godina, a u Bosni i Hercegovini od 2009. godine. Posljednjih pola godine Zavod za javno zdravstvo bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine ponovo je uveo celularne vakcine, koje se, za razliku od acelularnih, proizvode nešto starijim metodama.

“U više ponovljenih javnih natječaja nije bilo ponude za to cjepivo, a razlog je kriza na tržištu i riječ je o jednom globalnom fenomenu”, navodi Sanjin Musa, epidemiolog federalnog Zavoda za javno zdravstvo.

Bolji imuni odgovor

Ovo je bio razlog velikog broja od nekoliko stotina roditelja koji su se u samo jednom domu zdravlja potpisali da ne žele vakcinisati djecu koja su ostala bez takozvanog Di Te PER vakcinisanja.

Imaju li razloga i imaju li pravo na to? Najprije, acelularne vakcine proizvode samo dvije kompanije u Evropi, tako da se celularne vakcine, u nedostatku acelularnih, naizmjenično koriste ne samo u regiji, već i u evropskim državama. Štaviše, strukovno mišljenje je da su celularne ili cjeloćelijske vakcine imunološki kvalitetnije.

“Imuni odgovor je bolji kod cjelostanične pertuzis komponente”, kaže Musa.

Smail Zupčević, šef odjela Neuropedijatrije na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, ističe kako se pokazalo da “davanje celularne vakcine daje vjerovatno bolji imuni odgovor”.

“Ta su djeca bolje zaštićena od dobijanja velikog kašlja nego što su djeca koja su primila acelularnu vakcinu”, dodaje.

S druge strane, praksa posljednjih godina preferira novije, acelularne vakcine, najviše iz razloga mnogo manjih popratnih pojava, koje se javljaju u vidu temperature ili crvenila.

“Te češćoj pojavi plakanja, koje traje do jedan ili dva dana, ili, kako mi zovemo, neutješnog plakanja kod djeteta. Nema nekih ozbiljnih pokazatelja da bi šansa za ozbiljne komplikacije bila različita kod celularne i acelularne vakcine”, navodi Zupčević.

Zašto onda roditelji masovno izbjegavaju vakcinisanje? Obično te razloge smatraju privatnim mišljenjem i stavom koji ne žele iznositi. Međutim, vakcinisanje prevazilazi okvire privatnog, iz Sarajeva javlja novinar Al Jazeere Sinan Šarić.

“Ljekari upozoravaju i na dodatnu opasnost, jer su nevakcinisana djeca potencijalna opasnost i po vakcinisanu djecu”, dodaje.

Zakonska obaveza

Zahtjev roditelja da samostalno donose odluku o vakcinaciji u Hrvatskoj je razmatrao i Ustavni sud.

“Gdje se na kraju došlo do toga da je pravo djeteta na zdravlje veće od prava na tu odluku da se donosi, jer možda su bili neinformirani, a druga stvar je da se spriječi potencijalno ponovni nastanak tih bolesti”, objašnjava Željko Rončević, predsjednik Udruženja pedijatara u Bosni i Hercegovini.

Pedijatre ili epidemiologe koji bi imali zadrške spram vakcinisanja ili vakcinisanja jednom od dvije vrste vakcina je teško pronaći.

Stoga se smatra da je poruka ukupne zdravstvene zajednice da je vakcinisanje ne samo zakonska obaveza, za čije neizvršenje su predviđene simbolične sankcije, već prvenstveno moralna obaveza spram vlastitog djeteta, ali i okoline.

Izvor: Al Jazeera