Lokalne vlasti pomažu vantjelesnu oplodnju
Vojvodina je u Novoj godini uvela još jednu olakšicu za parove koji su prvo dijete dobili vantjelesnom oplodnjom – omogućeno im je da na isti način, o trošku Pokrajine, dobiju i drugo i treće dijete. Uključivanjem privatnih klinika u državni program finansiranja vantjelesne oplodnje u Srbiji su ukinute višemjesečne liste čekanja. No, to nije olakšalo najveći problem sa kojim se parovi suočavaju – birokratiju.
Iako su Nikolu roditelji dugo čekali, za njih je trudnoća protekla brže i bezbrižnije od onoga što je prethodilo. Prije dvije godine opredijelili su se za vantjelesnu oplodnju i aplicirali za državni program.
“Ono što je najstrašnije u svemu tome jeste da treba jako puno nalaza, da neke dobiješ za nedelju dana, za mesec dana, da se radi na tri različita mesta i da za svaki treba uput. I nakon toga jako puno čekanja”, kaže Ljubica Balać, dok njezin suprug Marko sve to opisuje riječima: “Žongliranje između svakodnevnog života i svega onoga čemu težiš.”
Pokušaj – 3.000 eura
Ljubica i Marko Balać su prošli ukupno četiri komisije, čekali na poziv sa državne klinike, a nakon toga svaki dan išli i na neophodnu hormonsku terapiju. Sve su to izdržali, ali postupak nije bio uspješan, pa su odlučili pokušati ponovo, ovaj put privatno.
“Mislim da niko ne može da ostane miran i opušten tokom takvog jednog procesa, a to je negde najvažnije. To je ono što nam je ovde mnogo više prijalo. Imala sam utisak kao da idem kod prijatelja svakog dana i mnogo smo opuštenije ušli u sve to”, prisjeća se Ljubica Balać.
Trenutno u Srbiji pet državnih klinika radi vantjelesnu oplodnju. Novosadska Betanija jedna je od njih i u njoj se svake godine rodi blizu 200 “beba iz epruvete”.
“U poslednje vreme imamo dosta žena koje imaju već jedno dete poteklo sa naše klinike iz programa Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, a sada dolaze po drugo dete u pokušaju koji finansira Grad Novi Sad”, objašnjava dr. Artur Bjelica sa Klinike za ginekologiju i akušerstvo u Novom Sadu.
Republički fond za zdravstveno osiguranje Srbije finansira prva dva pokušaja vantjelesne oplodnje, javlja Al Jazeerina reporterka Nataša Krstin, ali kako to mnogim parovima nije bilo dovoljno pojedini gradovi, među njima i Novi Sad, odlučili su se uključiti i svojim budžetima pomoći treći pokušaj.
Program približiti ljudima
Gradski programi fleksibilniji su i kada su u pitanju starosne granice, pa Novosađanke do 44. godine, naprimjer, mogu učestvovati u programu besplatne vantjelesne oplodnje, dok je na državnom nivou granica 40 godina.
Jedan pokušaj košta blizu 3.000 eura, a predsjednik Republičke komisije za vantjelesnu oplodnju Slobodan Arsenijević smatra da država treba što racionalnije iskoristiti novac koji izdvaja za te namjene. Zbog toga će, najavljuje, ministarki zdravlja uskoro ponuditi strategiju.
“Osnovna ideja ove naše komisije je da se taj program približi i ljudima koji su u manjim mestima, koji su daleko od velikih gradova”, kaže Arsenijević.
Ljubica i Marko Balać, s druge strane, vjeruju da problem nije u prostornoj udaljenosti, nego u proceduri, jer za 10 do 15 posto parova u Srbiji koji se bore sa sterilitetom najveća kočnica ostaju obimna dokumentacija i neefikasan sistem.
Izvor: Al Jazeera