London priznao da špijunira i bez dozvole

Vlada Velike Britanije je prvi put priznala da njene obavještajne službe mogu bez naloga pristupiti ogromnoj količini “neobrađenih” podataka koje prikupljaju Američka nacionalna sigurnosna agencija i druge špijunske agencije u inozemstvu, prenosi agencija Tanjug natpise iz Guardiana.

Ovaj list navodi kako priznanje Britanske vlade proizlazi iz dokumenata proslijeđenih tijelu zaduženom za nadgledanje rada britanske obavještajne agencija GCHQ koja je pandan američkoj NSA-i.

Dokumenti otkrivaju “tajne aranžmane” dvije partnerske agencije, prenosi Guardian i podsjeća kako su podatke o tajnim poslovima tražile organizacije Amnesty International, Liberty i Privacy International poslije objavljivanja informacija do kojih je došao bivši obavještajac iz SAD-a Edward Snowden.

U odgovoru Vlade piše kako Velika Britanija može prikupljati “neselektirane” – a to znači sirove i neanalizirane – obavještajne podatke od partnera iz inozemstva bez ikakvog naloga ukoliko “iz tehničkih razloga nije moguće osigurati komunikaciju na osnovu naloga” iako je “neophodno i podesno” za obavještajne agencije da dođu do informacija.

‘Nalog nije potreban’

Tom odredbom je dozvoljeno prikupljanje ogromne količine materijala, uključujući i komunikaciju među britanskim građanima.

Guardian navodi kako u dokumentu eksplicitno piše da “nalog nije potreban u svim slučajevima u kojima bi od neke strane vlade mogle biti tražene neanalizirane presretnute komunikacije”.

To pravilo se odnosi i na podatke o komunikacijama koje se šalju britanskim agencijama iako ih one nisu tražile.

Tri navedene organizacije za ljudska prava ističu kako je ovo priznanje u potpunoj suprotnosti s tvrdnjama parlamentarnog Komiteta za obavještajne poslove i sigurnost koji je u julu prošle godine saopćio da je traženje naloga, koji potpisuje ministar, na snazi kad god GCHQ traži informacije od SAD-a.

Prikupljeni podaci mogu biti čuvani do dvije godine, što je isti vremenski rok kao i za podatke koje prikupi sama GCHQ.

Međutim, taj rok može biti jednostrano produžen ukoliko “visoki zvaničnik smatra da je to potrebno iz razloga nacionalne sigurnosti”.

Grupa Privacy International kaže kako ova otkrića bacaju sjenku i na ostale sigurnosne procedure.

Tajni aranžmani

“Sada znamo da podatak iz svakog poziva, internet pretrage ili internetske stranice koje ste posjetili u protekle dvije godine može biti uskladišten u bazi GCHQ-a i analiziran svojevoljno i na prvom mjestu bez ikakvog naloga”, kaže zamjenik direktora organizacije Eric King.

“Nedopustivo je da Vlada misli kako je masovno praćenje opravdano tajnim aranžmanima koji dozvoljavaju širok i neograničen pristup te analizu stranih obavještajnih informacija – zakonito.”

Šef diplomatije Philip Hammond prošle sedmice je rekao kako očekuje da će ministri koji potpisuju naloge za nadgledanje vjerovatno morati opravdati svoje odluke u javnoj istrazi u nekom trenutku u budućnosti.

“Uvjeren sam da mogu kazati u ime svojih kolega koje potpisuju naloge da imaju na umu da ćemo u budućnosti morati posvjedočiti u nekoj istrazi ili na sudu za odluke koje smo donijeli”, rekao je Hammond pred Komitetom za obavještajne poslove i sigurnost.

Ovom prilikom Hammond se susreo s kritikama da i ne razumije zakonski okvir koji se odnosi na naloge koje lično on potpisuje.

Izvor: Agencije