‘Lost Warrior’, film o pokajniku iz Al-Shababa

Mohammed je istovremeno stranac u Velikoj Britaniji, gdje je odrastao, ali i u Somaliji, u kojoj je ilegalno živi (Al Jazeera)

Takmičarski program prvog AJB DOC festivala u petak navečer otvara danski film Lost Warrior, autorskog dvojca Nasib Farah i Sorena Steena Jespersena.

Film prati životnu priču britanskog Somalijca Mohammeda, koji se, nakon zatvorskog upoznavanja sa selefizmom, priključuje grupi Al-Shabab.

Razočaran načinom na koji se postupa s ljudima i ideologijom koju grupa propagira, Mohammed postaje dezerter, pokajnik i bjegunac.

U nastojanju da život vrati u normalan kolosijek, Mohammed se suočava s nepremostivim preprekama.

On je istovremeno stranac u Velikoj Britaniji, gdje je odrastao i gdje se formirao kao osoba, ali i u Somaliji, zemlji svojih roditelja, u kojoj je prinuđen ilegalno živjeti.

Povrh svega, Mohammed proživljava i porodičnu dramu, jer je, zbog pravnog statusa, u nemogućnosti posjetiti suprugu i sina, koji žive u Velikoj Britaniji.

Potresna životna priča bila je inspiracija reditelju Nasibu Farahu da se bozabavi problemima koji tište veliki broj ljudi koji, poput Mohammeda, nastoje pronaći svoj identitet.

  • Koliko je jednom iskorijenjenom mladom Afrikancu i muslimanu teško da se adaptira na život u jednoj evropskoj zemlji kakva je Velika Britanija?

– Veoma teško, jer je mnogo stvari udruženo protiv njega, dakle – izgledi su veoma mali. Kao prvo, oni se drže “izvan” društva na mnogo različitih načina. Oni su “obojeni” ljudi, oni su muslimani i, isto tako, pripadaju najnižoj društvenoj klasi – i u društvenom, i u ekonomskom smislu. I baš zbog toga mnogi ljudi prema njima imaju odnos pun nepoštovanja, koji uključuje i isključivanje iz društvenih tokova. Drugo, oni nemaju jake, ili, ako hoćete, snažne porodične veze i familijarnu ukorijenjenost u Velikoj Britaniji, a pored toga, mnogi čak nemaju ni roditelje koji žive u Velikoj Britaniji. I treće, svi dolaze iz potpuno različite kulture i uklapanje u engleski način života može biti izuzetno težak i kompliciran, posebno kada vas društvo odbacuje.

  • Početak njegovog ‘sunovrata’ počinje s bezazlenom maloljetničkom delinkvencijom. Mohammed ‘preobrazbu’ doživljava u zatvor, gdje se susreće sa selefijskim islamom. Koliko odgronosti za njegovo stanje snosi pravni sistem Velike Britanije, a koliko manipulativna moć propovjednika, koji su ga ‘preobratili’, a zatim regrutirali za Al-Shabab?

– Obje strane su odgovorne, dakle – i britanski pravni sistem, i ‘propovjednici’, koji su ga regrutirali za svoje ciljeve. A razloge je lako identificirati, jer kada ranjivi mladi ljudi odlaze u zatvor zbog malih i zanemarivih kriminalnih djela, dolaze u dodir i žive s okorjelim kriminalcima i upravo u zatvoru postaju gore i nepodnošljivije osobe nego su bile prije odlaska u zatvor. Ali, važno je shvatiti da je Mohammed razumijevao svoju situaciju i preuzeo odgovornost za ono što je učinio, i to uprkos svojoj ranjivosti i izloženosti.

  • Mohammed je, faktički, odgojem i obrazovanjem, Britanac, ali osuđen da bez ikakvih dokumenata živi u Mogadishu. Film prati njegovo nastojanje da se spoji s porodicom i nastavi živjeti u Velikoj Britaniji. Koliko je ovaj film, u biti, priča o traženju vlastitog identiteta?

– Veliki dio filma posvećen je upravo takvim temamama, odnosno oslikava tu emigrantsku situaciju. Film je, dakle, i priča o imigrantima koji odrastaju u zemljama Evropske unije i njihovoj neprekidnoj potrazi za identitetom. Upravo je tema ono što uspješno povezuje film s publikom.

  • Za britansku vladu Mohammed je terorist, a za porodicu i društvenu zajednicu Somalije stranac i Britanac. Da li je ta njegova dvostrukost ili dvojnost prednost, ili je nešto što ga sprečava da zasnuje ‘normalan’ život?

– Može se tumačiti na dva načina. Za Mohammeda je ta situacija, bez ikakve sumnje, krajnje negativna, a za sve druge je to prednost. Mogu se samo nadati da će s vremenom i za Muhameda ta njegova dvojnost postati prednost.

  • Mohammed je i žrtva neprekidnih nesporazuma: Teško komunicira sa suprugom i nema majčinu podršku, koja njegovo stanje objašnjava njegovom nedovoljnom revnošću u vjeri. Koliko je bilo izazovno i teško snimati film o čovjeku koji se razočara u vjeru, posebice kada se uzme u obzir da je riječ o zemlji – Somalija – koja je izuzetno tradicionalno i islamski ustrojeno društvo?

– Kao što ste pomenuli u pitanju, islam zaista igra veliku ulogu u somalijskoj kulturi i identitetu. Ali, većina muslimana vjeruje kako Bog ima neki plan za njih, i bez obzira koliko su religiozni, uvijek žele molitvom odobriti ono što rade. Mislim da je osnovni razlog zbog kojeg Mohammedova majka kritizira njegov odnos prema religiji taj što više nema drugih argumenata za okrivljavanje svog sina. Ona i Mohammed su vodili veoma tešku međusobnu komunikaciju, a razlog je taj što, faktički, dolaze iz različitih kultura. Ona misli da joj je preostao samo jedan način da stekne njegovo povjerenje i razumijevanje korištenjem religije.

  • Mohammed je i proganjan čovjek, jer je samovoljno napustio Al-Shabab i cijelo vrijeme od napuštanja grupe živi inkognito u Mogadishu. Šta znači biti disident jednoj takvoj organizaciji?

– Vi ste proganjan čovjek, ali ne proganjan kako bi bio uhvaćen i kako bi vam bilo suđeno, nego da biste bili pogubljeni. Tako da dok god se nalazite u dijelovima zemlje koji su pod direktnim utjcajem Al-Shababa nemate mogućnost slobodno se kretati i morate biti veoma pažljivi kome otkrivate svoj identitet. To je veoma stresno i nije normalan način za vođenje života.

  • U filmu vidimo da se tajno uspio sastati sa suprugom i sinom u Nairobiju, u Keniji, i da je njegov zahtjev za spajanjem porodica britanska vlada odbila. Šta se desilo s Muhammedom, odnosno kako se priča završila nakon završetka dokumentarnog filma?

– Mohammed je priznao da je, na nagovor svoje majke, otišao u rehabilitacioni centar u Mogadishu. Koji su razlozi takve njegove odluke – nije mi poznato, ali znam da je napustio centar prošle sedmice.

Izvor: Al Jazeera