Luka Bojović oslobođen optužbi za ubistva

Specijalni sud u Beogradu oslobodio je danas Luku Bojovića i Vladimira Milisavljevića optužbi za tri ubistva i dva pokušaja ubistva 2004. godine.

Sretko Kalinić osuđen je na 35 godina zatvora zbog tri ubistva i dva pokušaja ubistva, a Miloš Simović na 30 godina zatvora zbog jednog ubistva i jednog pokušaja ubistva.

Bojović je zbog nedostatka dokaza oslobođen optužbi da je preuzeo vodstvo nad “zemunskim klanom” i da je nalagao ubistva, kako to tvrdi Tužilaštvo, rekao je sudija Vladimir Mesarović.

Bojoviću i Milisavljeviću presuda je izrečena u odsustvu, jer se nalaze u španskom pritvoru zbog optužbi tamošnjih pravosudnih organa, dok je na optuženičkoj klupi Specijalnog suda u Beogradu bio samo Sretko Kalinić, a Miloš Simović nije želio da ga dovedu iz zatvora na izricanje presude, prenosi Tanjug.

Sudija Mesarović rekao je da Tužilaštvo nije podnijelo dovoljno dokaza za svoje tvrdnje da je Bojović organizirao grupu i učestvovao u ubistvima za koje se tereti optužnicom.

Tvrdnje Tužilaštva

Tužilaštvo za organizirani kriminal Bojovića i ostale tereti za ubistvo Branka Jeftovića Jorge i za pokušaj ubistva Andrije Draškovića i Zorana Nedovića Šoka 2004. godine, kao i za ubistvo njihovih tjelohranitelja Dejan Živančevića i Milutina Jovičića, koji su nastradali prilikom pokušaja ubistava.

Sudija je dodao da iskaz Sretka Kalinića koji je teretio ostale optužene, nije dovoljan da bi se donijela drugačija presuda od izrečene.

Na ovu presudu Tužilaštvo za organizirani kriminal može da uloži žalbu Apelacionom sudu u Beogradu, pošto je za Bojovića i ostale tražilo maksimalnu kaznu od 30 do 40 godina zatvora.

Izricanje presude održano se u specijalnoj sudnici Okružnog zatvora u Beogradu, gdje se odvijalo i suđenje.

Ranije presude

Na početku suđenja u oktobru 2010. godine Kalinić je priznao krivicu za ubistvo Jeftovića i optužio Bojovića za krivična djela koja mu se stavljaju na teret, kao i za druga ubistva koja nisu opisana u optužnici.

Bojović je krajem 2014. u glavnom gradu Španije oslobođen optužbi za ubistvo Milana Jurišića Jureta u Madridu 2009. godine, za koje ga je svojim iskazom pred španskim istražnim organima optužio Kalinić.

Izjašnjavajući se pred španskim sudom, Bojović i Milisavljević su, pak, optužili Kalinića za ubistvo Jurišića i druge zločine. Bojovića je španski sud osudio na 18 godina zatvora zbog držanja arsenala oružja i falsifikovanja dokumenata.

Milisavljević je u Španiji osuđen na ukupno 21 godinu zatvora zbog posjedovanja oružja, pripadnosti kriminalnoj grupi, upotrebe falsifikovanih dokumenata i prikrivanja dokaza. Prema ocjeni španskog suda, on je morao znati ko je likvidirao Jurišića jer je neko vrijeme, po vlastitom priznanju, živio sa njim.

Druga dvojica optuženih u španskom procesu Siniša Petrić i Vladimir Mijanović osuđeni su na 15, odnosno pet godina zatvora kazne zbog posjedovanja oružja i pripadnosti kriminalnoj grupi. To je prvostepena presuda, a pravosnažnu će nakon razmatranja žalbi donijeti španski Apelacioni sud.

Bojović i Milisavljević su uhapšeni u Valenciji prema potjernici iz Srbije 9. februara 2012.

Odluka o izručenju

Španija je 2013. godine odobrila njihovo izručenje Srbiji, ali pod uslovom da se najprije okončaju svi krivični postupci koji se protiv njih vode u toj zemlji.

Prema optužnici srbijanskog Tužilaštva za organizovani kriminal, Luka Bojović je u martu 2003. godine nakon ubistva Dušana Spasojevića preuzeo rukovođenje “Zemunskim klanom”.

Kako se navodi u optužnici, Bojović je odbjeglim Zemuncima pomagao pri skrivanju, osiguravao im novac, lažna dokumenta i mjesta stanovanja, a oni su zauzvrat izvršavali njegove naloge, među kojima je i niz ubistava.

Milisavljević je u odsustvu osuđen na 35 godina zatvora zbog učešća u ubistvu premijera Srbije Zorana Ðinđića, dok je za krivična djela koja je izvršio kao pripadnik “Zemunskog klana” dobio 40 godina zatvora. Osim ove optužnice, Bojović je pravosnažno osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog nedozvoljenog nošenja oružja i falsifikovanih isprava.

Njegov brat Nikola Bojović ubijen je 29. aprila prošle godine u centru Beograda. Za to krivično djelo optuženo je više državljana Srbije i Crne Gore, a kao motiv se spominje osveta za neka druga ubistva.

Izvor: Agencije