Luka Ploče, vruć krompir za Hrvatsku i BiH

Postoji bojazan kako će jače granice Evropske unije, u koju iduće godine pristupa Hrvatska, utjecati na protok roba prema BiH.

Prolaz kroz Neum i korištenje Luke Ploče neriješena su pitanja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a koja zbog pristupa Hrvatske Evropskoj uniji (EU) i Schengenskom režimu, postaju sve vruća.

Veliki je interes i s jedne i druge strane da se pitanja riješe, no velike su i zapreke, prije svega političke.

Sporenja traju još od raspada Jugoslavije i uspostave granične linije. Sporazumi se izrađuju i u Sarajevu i u Zagrebu.

"U nove kapacitete i opremu na novom kontejnerskom terminalu Luke Ploče bit će uloženo do kraja projekta modernizacije Luke više od 300 milijuna eura. Osim na kontejnerskom, radi se i na terminalu rasutih tereta, terminalu tekućih tereta, a obnavljaju se i postojeći lučki kapaciteti", izvještava iz Ploča novinar Al Jazeere Ivan Pavković.

Studija Svjetske banke

Oko 80 posto prometa Luke Ploče vezano je uz ekonomiju Bosne i Hercegovine, pa je i korist od ulaganja, kažu u Luci, višestruka.

Tomislav Batur, direktor Lučke uprave Ploče, kaže: "Opće je poznato, i u okviru studije Svjetske banke (SB) pokazano, da će najveće koristi od ovih projekata, pored nas i lokalne zajednice, imati privreda Bosne i Hercegovine, što smatramo doprinosom zajedničkom iskorištavanju Luke i promoviranju 5c koridora, a to sve skupa na zadovoljstvo svih korisnika Luke Ploče."

No, postoji bojazan kako će jače granice EU, u koju iduće godine pristupa Hrvatska, utjecati na protok roba prema Bosni i Hercegovini.

"Luka Ploče izgrađena je u vrijeme kad u zaleđu nije bilo toliko granica. Za razvoj joj je ključan koridor 5c, i cestovni i željeznički. Ono što je trenutno najviše opterećuje je broj operatera koji posluju na željezničkom koridoru", izvještava Pavković.

Robe do granice vozi jedna željeznica, onda se na kolodvoru u Čapljini mijenjaju lokomotive.

Roba se carini u Pločama, a onda, nakon nekoliko kilometara, i na čapljinskom terminalu.

Veliko gubljenje vremena i novca koje se mora riješiti, govore u Ministarstvu prometa i komunikacija Bosne i Hercegovinu.

"Probleme koje sad imamo tamo, koje očekujemo ulaskom Hrvatske u EU, vezani su za slobodan transport od Čapljine do Ploča. Tražit ćemo od Hrvatske da ne mijenjamo lokomotive, već da naši vozovi slobodno prolaze do Ploča. Drugi je problem pitanje carinjenja. To su dva problema koja se sad postavljaju kao goruća, koja želimo riješiti", kaže Izet Bajrambašić iz ovog ministarstva.

Za rješenje su zainteresirani i u Pločama, zbog jednostavnijeg i bržeg poslovanja.

"Nadamo se da će uskoro liberalizacija željezničke infrastrukture, operatera u Hrvatskoj, a vjerujem i u Bosni i Hercegovini, da će to doprinijeti poboljšanju usluga u željezničkom prometu", govori Batur.

Sve se treba ubrzati, jer se pitanje Luke Ploče za Bosnu i Hercegovinu i prolazak kroz Neum za Hrvatsku, prema dogovoru Zagreba i Sarajeva, rješavaju u paketu.

"Potvrdili smo još jednom da Bosna i Hercegovina pravi sporazum o naprednom korištenju Luke Ploče, a Hrvatska pravi sporazum o prolasku kroz Neum. Mi ćemo to rješavati, i jedan i drugi sporazum, istovremeno", kaže Bajrambašić.

Sporazum Tuđmana i Izetbegovića

Problem vezan uz Ploče i Neum rješavali su ranije predsjednici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, ali taj sporazum nikad nije zaživio, jer je u Hrvatskoj ocijenjen štetnim, zbog predviđenog zajedničkog upravljanja Lukom.

Danas se traže druga rješenja. Sporenja vezana uz Pelješki most, slobodan prolaz, planove gradnje luke u Neumu, pa i uz sporu gradnju koridora 5c govore o obimu problema.

Ploče su nazvane morskim vratima koridora 5c, njegov početak ili kraj tu je već izgrađen.

"Kada će uistinu povezati Luku s korisnicima u raznim zemljama gospodarsko je, ali očito, i političko pitanje, prije svega na relaciji Sarajevo - Zagreb", izvještava Pavković.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.