Mađarska bilježi enorman rast azilanata
Sve je veći broj ljudi koji traže azil i u kopnenom dijelu Evropske unije. Posebno zabrinjavaju podaci za Mađarsku – u zadnje dvije godine Budimpešta bilježi 776 posto azilanata više.
Budući da desničari imaju sve više pristalica, nevladine organizacije upozoravaju na to da se to loše odražava na došljake.
Nametullah je mladi Afganistanac i ponosi se svojom radnjom orijentalnih začina u centru Budimpešte. On je šiitski musliman i kaže da je pobjegao iz Afganistana zbog diskriminacije. U Mađarskoj je stekao izbjeglički status, ali put mu je bio mukotrpan.
“U decembru 2009. godine proveo sam pet mjeseci u zatvoru. Potom sam otišao u Austriju, gdje sam proveo godinu dana i onda su me deportirali nazad, u Mađarsku. Sada živim ovdje”, priča Nametullah.
‘Nismo imali ništa’
“Zatvor je bio veoma prljav i nismo imali dovoljno hrane. Nismo imali ništa”, dodaje on.
“Nametullah je samo jedan od nekoliko hiljada imigranata koji svake godine traže azil u Mađarskoj. Međutim, s rastućim desničarskim sentimentom u ovoj zemlji mnogi imigranti, ali i organizacije za zaštitu ljudskih prava, kažu da su ksenofobija i rasizam, također, u porastu. To ih zabrinjava”, izvještava iz Budimpešte reporter Al Jazeere Harun Karčić.
Svake godine hiljade azijskih i afričkih imigranata traže azil u Mađarskoj. Taj broj neprestano raste. Godine 2012. bilo ih je 2.157, a godinu dana kasnije ta cifra je skočila na 18.900, što je povećanje od 776 posto.
Jačanjem stranke desnog centra Fidesz, kao i desničarske stranke Jobbik, aktivisti za prava imigranata kažu da mađarska Vlada donosi drakonske zakone kako bi suzbila dolazak imigranata i demonizirala njihov imidž u društvu.
“Time što pritvaraju izbjeglice po centrima i smještaju ih u kampove s groznim životnim uslovima, oni u mađarskom društvu stvaraju sliku izbjeglica kao kriminalaca. I vjerujem da se to ciljano radi”, smatra Annastiina Kalius iz Migrant Solidarity Group.
Antiimigrantski sentiment nekada se pretvori i u fizičko maltretiranje.
Situacija može biti i gora
“Naročito iz centra u Debrecenu, čuli smo mnogo pritužbi da stražari kampa udaraju izbjeglice, ali se izbjeglice plaše to prijaviti, jer misle da će prijava negativno utjecati na njihov izbjeglički status. U nekim slučajevima čujemo da su ti stražari dobili otkaz, u drugima – ne. Međutim, ključni problem je što nemamo pristup tim centrima”, rekla je Annastiina Kalius.
Međutim, iz Državne direkcije za izbjeglice poriču da ima ozbiljnjih propusta.
“Morate imati na umu da je Evropski sud za ljudska prava u jednoj nedavno donesenoj odluci priznao da nema sistemskih propusta u mađarskom azilantskom režimu. Naravno da ima problema, problema ima svugdje, u svakom društvenom i administrativnom sistemu i to moramo ispraviti. No, sistemskih propusta nema”, kaže Arpad Szep iz ove direkcije.
Kakva god bila situacija u Mađarskoj, Nametullah priznaje da mu je ta zemlja pružila utočište od nesigurnosti u rodnom Afganistanu.
Ono na šta upozoravaju aktivisti nevladinog sektora je da, ako se dopusti rast desničarskih stranaka i popratnih antiimigrantskih sentimenata, situacija može postati mnogo gora.
Izvor: Al Jazeera