Mađarski ledolomci spašavaju Dunav

Na Dunavu su već stradali brojni čamci, ribarski alati i slično što je led zatekao u vodi (Al Jazeera)

Od najdavnijih vremena ljudi su, birajući mjesto gdje će živjeti, redovito se odlučivali za lokacije uz rijeke.

Život uz rijeku oduvijek je donosio bezbroj blagodati ali i niz opasnosti kojih vrlo često nismo niti svjesni.

Jedna od njih je pojava leda koji je početkom 2017. godine, radi dugotrajnih polarnih temperatura, okovao brojne rijeke na Balkanu.

O tome kakve su temperature proteklih dana pogodile ovaj dio Europe govori i to da je zamrznuo čak i moćni Dunav.

Okovana moćna rijeka

Slika Dunava sredinom siječnja, ali i ostalih rijeka, više je sličila na prizore s Arktika ili iz Sibira, a ne na rijeke koje se nalaze u jugoistočnoj Europi. Naime, led na rijekama iz dana u dan se širio i bivao sve deblji i samim tim opasniji. Manje rijeke su se vrlo brzo zamrznule pa su ih građani, ne razmišljajući o opasnostima, čak koristile i kao klizalište ili za slične zabave. Iznimno niske temperature, koje više od tri tjedna niti po danu nisu otišle u plus, rezultirale su da se zamrznula i Dunav.

Na cijelom toku Dunava kroz Hrvatsku mogle su se vidjeti sante leda kako plutaju pri čemu su obje obale bile smrznute. Međutim, najkritičnije je bilo područje od Dalja pa do krivine u Borovu Selu. Radi se o dužini Dunava od desetak kilometara.

Na nekim mjestima led je bio debeo i četiri metra

Voditelj Centra odbrane od poplava Hrvatskih voda za područje Dunava i donje Drave Ivica Nađ pojašnjava kako je taj dio toka Dunava posebno zahtjevan jer se stvara ledostaj.

“Led nastaje cijelim tijekom Dunava i pluta rijekom. Dijelovi santi leda, koje se ne zaustave negdje ranije, ovdje se slažu jedna na drugu. Iz sata u sat ta površina leda je sve deblja, sve šira i duža ali i sve kompaktnija. Sve to dovelo je do toga da je površina Dunava, nekih 11 kilometara dužine i širine od obale do obale, bilo smrznuta”, rekao je Nađ.

Višednevno slaganje i nabijanje leda jedan na drugi dovelo je do toga da je na nekim mjestima led bio debeo i četiri metra. Građani koji žive uz rijeku kažu kako su jasno mogli čuti zvukove kako se led slaže jedan na drugi.

Nema pravila

“Posebno smo to mogli čuti noću jer je sve mirno i tišina je. Jasno je se moglo čuti to struganje, škripanje i udaranje dok se sante slažu jedna na drugu. Ne mogu reći da je bilo straha ali je ipak postojala nekakva nelagoda. Kada smo danju gledali što se događa na rijeci prosto se moglo golim okom vidjeti kako se led širi. Još više se čovjek uplaši kada vidi te komade leda kako onako oštri strše u zrak”, kaže nam Nenad Stanković iz Dalja dodajući kako se među mještanima Dalja pronio i glas da će biti angažirani pripadnici vojske da s eksplozivom riješe pitanje leda.

Govoreći na ovu temu nadležni iz Hrvatskih voda kažu kako zapravo pojava leda nije ništa novo te da su se takvi slučajevi događali i ranije. Prije ovoga ledostaja iz 2017. godine svi se još dobro sjećaju i ledostaja iz veljače 2012. godine. I tada se Dunav, uslijed višednevnih iznimno niskih temperatura, smrzao. Ipak, debljina leda prije pet godina nije bila ovako debela kao ove godine. Prije te 2012. godine zadnji ledostaj zabilježen je sada već daleke 1985. godine.

“Nema tu nikakvog pravila. Imali smo sada pet godina razmaka između dva takva slučaja. Ako se poklopi sve pojavu leda bi mogli imati svake slijedeće zime ili pak da ga opet nemamo 20-30 godina. Činjenica je da moramo biti spremni za takvo što jer nikad ne znamo što nam priroda sprema”, ističe Nađ.

Ledene poplave

Naime, uz samu pojavu leda, koji je opasan i može uzrokovati velike probleme i štete, dodatnu opasnost predstavlja mogućnost pojave tzv. ledenih poplava. Nađ pojašnjava kako led slažući jedan na drugi i šireći se po površini rijeke zaustavlja normalan protok vode. Na taj način stvaraju se svojevrsne brane koje bi, ako se ništa ne bi činilo po tom pitanju, moglo rezultirati velikim podizanjem razine Dunava uzvodno od tih brana i ledenim poplavama. U prilog tome govori i službeni podatak da je vodostaj Dunava uzvodno od brane porastao više od dva metra.

Tako nešto dogodilo se 1956. godine kada se na Dunavu, negdje na granici tadašnje Jugoslavije i Mađarske, stvorila ledena brana. Dunav se izlio i nanio velike štete u Mađarskoj i današnjoj Hrvatskoj i Srbiji.

Prema riječima Nađa postoji i dokumentarni film kako su mađarske vlasti pokušale riješiti tada problem leda na Dunavu. Prvi pokuša je bio postavljanje eksploziva u ledu koji je detoniran ali koji nije rezultirao većim uspjehom. Potom se uključila i vojska koja je s minobacačima najvećega kalibra granatirala površinu Dunava. Niti to nije uspjelo. Led je razbijen tek s trećom opcijom kada su počeli koristiti vojne avione koji su bacali bombe na zaleđeni Dunav.

“Tek na taj način su uspjeli razbiti led ali je već bilo kasno. Došlo je do ledenih poplava i ogromnih šteta”, ističe Nađ.

Tada su mađarske vlasti donijele odluku da moraju spriječiti neke nove slične slučajeve na Dunavu. Izgradili su flotu ledolomaca koji su i 2012. i ove 2017. godine korišteni za razbijanje leda na Dunavu. Nađ kaže kako su odmah nakon što su vidjeli u kome smjeru se razvija situacija s pojavom leda kontaktirali mađarske vlasti i zatražile pomoć ledolomaca. Ubrzo su dva broda naziva Jegtöröu (ledolomac u prijevodu) stigla ali su naišla na ogromne probleme na terenu.

Ledolomci u akciji

Zvonimir Dodig iz Hrvatskih voda kaže kako je to ne samo zahtjevan nego i opasan posao te da je za rad u ovakvim uvjetima neophodno veliko znanje ali i iskustvo. Prisjetio se i trenutaka kada se ove godine odlomila santa leda dužine jednoga kilometra i širine 400 metara.

“Kada takva santa krene na brod s njime je nemoguće upravljati. To je sila i ona vas svojom silinom gura nizvodno. U takvim uvjetima je neophodno znanje i iskustvo posade i kapetana”, istakao je Dodig koji je više dana od početka godine proveo na ledolomcu Jegtöröu XI.

Pojasnio je i kako ti brodovi rade na način da se zalete i nasjednu na ledenu površinu poslije čega počinju raditi njihova dva klatna od kojih je svako teško po 12 tona. Jedno klatno se nalazi na prednjem, a drugo na stražnjoj strani broda. Ubrzo poslije toga led počinje pucati i kidati se od velike sante.

“Klatna su osovinom spojena s motorima kojih ovaj brod ima dva. Nakon što brod nasjedne na ledenu santu u dužini od nekih 15-20 metara, motori pokrenu klatna tako da se prednje klatno najprije uspravi na lijevoj strani, a stražnje na desnoj strani i onda rade naizmjenično tako da ljuljaju brod koji svojom masom probija led i spušta se po vodi. Brod je snage 1490 kilovata”, pojasnio je Dodig.

Na taj način trebalo je proći svih 11 kilometara koliko je Dunav bio okovan pod ledom i osloboditi njegovu maticu kako bi voda i led mogli normalno prolaziti nizvodno i tako ukloniti mogućnost ledenih poplava.

U opasnosti i mostovi

Ledolomci rade krećući se uzvodno. Dodig kaže kako je to radi toga da led koji odlome ostaje iza njih poslije čega odmah može nastaviti plutati nizvodno. Međutim, ove godine su prvo morali probiti se krećući se nizvodno pa su tako u isto vrijeme dok su probijali led iza sebe se zatrpavali. I to su nekako riješili te se probili do Vukovara odakle su potom kretali na teren uzvodno.

Poučena s iskustvom posada broda spremna je na to da više dana neće odlaziti s broda. Govori to i podatak da u potpalublju ledolomci imaju kuhinju, blagovaonicu, spavaće sobe kao i da sa sobom na teren uvijek nose velike količine hrane. Na taj način osigurano im je da više dana mogu boraviti na vodi neovisni od bilo koga.

“Ti ljudi su obavili herojski posao. Da nije bilo njih pitanje što bi morali napraviti. Među ljudima se spominjala i mogućnost miniranja leda što je bila zadnja mogućnost o kojoj se nije ozbiljno razmišljalo”, rekao je Nađ.

Dodao je i kako je prilikom ovakvih kriznih situacija neophodno reagirati odmah kako štete ne bi bile još veće. Već su stradali brojni čamci, ribarski alati i slično što je led zatekao u vodi. Tijekom više dana na snazi je zabrana plovidbe Dunavom za sve brodove. Poznat je i slučaj da je led u Apatinu (Srbija) kada je krenuo odlomio jedan pilot koji je bio zabijen 10-15 metara u dunavsko dno i pričinio veliku štetu.

“U najgoroj opciji, ako se ne bi djelovalo na vrijeme i adekvatno, postoji čak i opasnost da bi led kada krene ugrozio i neke mostove. Kako se to ne bi dogodilo postoji trilateralni sporazum Hrvatske, Mađarske i Srbije kada zajedno radimo na smanjivanju mogućnosti od pojave ledenih poplava. U pomoć zovemo mađarske ledolomce čije troškove dijelimo na tri djela”, zaključio je Nađ.

Izvor: Al Jazeera