Maja Lasić, Mostarka u Parlamentu Berlina

Razgovarao: Harun Cero

Mostarka s adresom u Njemačkoj Maja Lasić “pomela” je konkurenciju na izborima u gradskom kvartu Berlina Wedding, čime je ušla u Parlament Savezne pokrajine Berlin.

Rođena Mostarka, koja je zbog rata, sa 14 godina morala napustiti Bosnu i Hercegovinu, kao kandidatkinja Socijaldemokratske partije dobila je izbore u gradskom kvartu gdje živi skoro 84.000 ljudi, od čega 37.000 birača s pravom glasa. U Weddingu procentualno živi najviše Nijemaca, oko 40.000, dok su od manjina najbrojniji Turci, kojih je u tom kvartu oko 18.000.

Maja Lasić tvrdi da je za njenu izbornu pobjedu najvažnije bilo što je direktno stupila u kontakt s biračima.

“Ponudila sam im šta piše u programu SPD-a, ali to nije odlučujuće. Pitala sam ljude direktno koji su najveći problemi kvarta i šta se zakonski može promijeniti da bi se Wedding poboljšao. Dio toga što su mi rekli pokušat ću pretvoriti u zakone.”

Kaže da će se svim snagama boriti protiv ksenofobije, a osvojenih 31,5 posto glasova pokazuju koliko joj građani vjeruju u odnosu na ostale kandidate u tom kvartu. Jenny Neubert iz stranke Zelenih je osvojila 20,3 posto glasova, dok je Tobias Schulze iz Ljevice osvojio 17 posto. Ostali kandidati su ostali daleko iza vodeće trojke.

Za Al Jazeeru Balkans Maja Lasić govori o svojim planovima, izbjeglicama, desničarima i zemlji u kojoj se rodila.

• Zbog čega ste, kao doktorica nauka biologije, odlučili ući u politiku i koji su Vaši planovi nakon izbora?

– Moj posao u farmaceutskoj industriji je bio vrlo lukrativan [unosan]. Ali, spoznala sam da je ključno angažirati se za dobrobit društva. To godinama činim, kako tijekom posla u školi u Weddingu, tako i mojim političkim radom. Polazim od toga da ću preuzeti poziciju u Odboru za obrazovanje, gdje želim poboljšati situaciju škola u socijalno nestabilnim kvartovima.

• Sa zvanjem doktora nauka ste odlučili postati učiteljica u takozvanoj školi u teškoj situaciji – sve kako biste pomogli izbjegličkoj djeci, a također ste izjavili da ćete se, ako pobijedite na izborima, posebno zalagati za prava izbjeglica i azilanata. Šta konkretno planirate uraditi po tom pitanju?

– Za mene je odlučujući faktor borba protiv ksenofobije. Čitav red novih parlamentaraca iz stranke Alternativa za Njemačku će naš berlinski Parlament koristiti za “hajku” protiv svih nas koji ne odgovaramo klasičnom stereotipu Nijemca. Tu je ključno suprotstaviti se.

Isto tako, izbjeglička kriza još nije prošla. Ljudi u međuvremenu dolaze u manjim brojevima, ali nije dovoljno doći u zemlju da bi se postalo njenim dijelom. Mi [socijaldemokrate] se borimo za brze i efikasne tečaje jezika, priznavanje diploma, kao i podršku u potrazi za poslom. Jer je, na kraju, posao ipak ključ integracije.

• I sami ste ste bili izbjeglica, kada ste sa 14 godina bili primorani napustiti Bosnu i Hercegovinu. Kako biste uporedili današnje i tadašnje izbjeglice?

– Izbjeglice su u prvom redu ljudi, to važi za nas iz 90-ih, kao i za današnje. Dosta je sličnosti, počevši od broja izbjeglica, pa do ksenofobije, ali ima i par razlika. Uzrok je katastrofalna situacija u zemljama porijekla današnjih izbjeglica. Dok izbjeglice iz Sirije imaju sličnu socijalnu strukturu kao i mi u 90-im, što znači da dolaze ljudi sa svim stupnjevima obrazovanja, kod izbjeglica, primjerice iz Afganistana, imamo veliki problem s nepostojećim obrazovanjem [pismenošću] – iz čistog razloga što država tamo već decenijama ne funkcionira.

• Antimigrantska stranka AfD će vjerovatno imati 20 poslanika u Berlinu, čime je ušla u parlamente deset od 16 njemačkih država godinu dana uoči saveznih izbora. Kako ćete se Vi i Vaša stranka nositi s tom desničarskom strankom?

– AfD će imati čak 25 poslanika. Protiv njih se moraju voditi dvije strategije. S jedne strane, potrebno je pokazati u parlamentarnom radu da AfD ne nudi ništa dobro Berlinu, nego da se samo koncentrira na reklamne parole. S druge strane, ključno je prihvatiti činjenicu da je jedini način da se pobijedi AfD taj što će se birači na idućim izborima okrenuti drugim partijama.

Zbog toga je bitno da naša politička ponuda bude bolja nego u prošlosti. Moramo vratiti ljudima osjećaj da se demokratske partije brinu o njihovim problemima. Tek tada ćemo uistinu pobijediti AfD.

• U Bosni i Hercegovini trenutno teče kampanja za lokalne izbore. Političari opet obećavaju ‘kule i gradove’, a životni standard građana sve više opada. Pratite li situaciju u Bosni i Hercegovini i da li biste mogli uporediti te izbore s onima u Njemačkoj?

– Iskreno, već godinama ne pratim situaciju u Bosni i Hercegovini, tako da tu ne želim puno reći, osim jednog: političari svugdje imaju opciju da nude “kule i gradove”.

I u Njemačkoj imamo pragmatične partije, kao što je SPD, koje realno gledaju na situaciju, a imamo i populiste, koji se koncentriraju na govor, a ne na djela. Odlučujuće je šta će birači na kraju uraditi. Svaki birač koji se žali na korumpiranost politike, ali se na kraju na svakim izborima vrati političarima koji su mu do jučer bili krivi za sve, na kraju krajeva, sam je odgovoran za rezultate izbora.

• Zbog nastalih kriza u Evropskoj uniji, izazvanih Brexitom, priljevom izbjeglica i jačanjem desničara, političari i eksperti u zadnje vrijeme predviđaju njen nestanak. Kakav je Vaš stav o tome i kako bi svijet izgledao bez EU-a?

– Ti takozvani eksperti, kao često i sami mediji, čekaju svaku krizu da bi što gore pisali, a ne razmišljaju o efektu koji imaju na narod. Stvarno sam ubijeđena da nema razloga bojati se za budućnost EU-a. Odrasta jedna generacija koja se u istoj mjeri smatra Evropljanima kao i pripadnicima svoje nacije. Ta veza je dublja od svake ekonomske unije, a i sama ekonomska uvezanost je dovoljan razlog za ostanak.

• U martu je saopćeno da će Njemačka do 2020. godine uložiti 39,2 milijardi eura u modernizaciju vojske i oružja. Nedavno je predstavljena i nova ‘Bijela knjiga'…

– Svaka zemlja koja sebe smatra ekonomskom i vojnom silom ulaže relevantne sume novca u modernizaciju vojske. U poređenju s drugim zemljama, budžet Njemačke nije velik; naprimjer,  Kina, Saudijska Arabija ili SAD mnogo više investiraju. SAD, recimo, investira 10 puta više od Njemačke.

Smatram da je važnije koliki je budžet za vojsku u poređenju s drugim budžetima. Činjenica je da Njemačka ulaže skoro polovinu svog budžeta u potporu za rad, socijano osiguranje i penzije, što je veoma bitno za procjenu kvaliteta jedne socijalne države.

Izvor: Al Jazeera