Makedonija na putu ka izolaciji

Makedonija na samit ulazi kao siguran gubitnik koji je sada još jedna izgubljena prilika. (AFP)

Piše: Sefer Tahiri

Sve je jasno kao dan. Nema više nikakve sumnje da Makedonija neće dobiti poziv za prijem u NATO na sljedećem samitu u Velsu. Ambasadori Sjedinjenih Država i Velike Britanije su ovu informacija saopćili u Skoplju, koja se i očekivala, bez mnogo diplomatije.

Makedonija na samit ulazi kao siguran gubitnik, koji je sada još jedna izgubljena prilika. Poruke za rješavanje spora o imenu poslane su tokom samita zapadnog Balkana u Berlinu. Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je rješenje problema u vezi s imenom, te identitetskog spora između Makedonije i Grčke. Poruke su sinkronizirano poslali Brisel, Washington i Berlin, koji želi igrati aktivnu ulogu u procesu.

Država ostaje pred vratima NATO-a zbog teške i rigidne politike u vezi s imenom.

Historija se ponavlja. Ista preporuka stajat će i nakon ovog samita, kao što je to bio slučaj u Bukureštu i Chicagu. U sažetku ona glasi: “Ime, zatim članstvo”.

Vlast bježi od odgovornosti. Vlada je samo deklarativno posvećena rješavanju spora o imenu države, jer se ništa konkretno i ne poduzima u tom smjeru. Čak nema ni signala da je rješenje na vidiku. Odgovornost o tom pitanju preuzeo je premijer Nikola Gruevski. Zvuči pretenciozno, čak i totalitarno činjenica da je tako važno pitanje u svoje ruke preuzeo jedan političar.

Neki analitičari nakon samita u Berlinu izjavljivali su da će narednih dvanaest mjeseci biti ključ za rješavanje problema.

Sudeći prema izjavama premijera i predsjednika Ivanova, ne treba se, međutim, nadati da će spor o imenu države biti riješen. Zvuči pesimistično, ali je krajnje objektivno.

Premijer je u više navrata nakon preuzimanja vlasti 2006. isticao da neće prihvatiti rješenje za ime, ni po koju cijenu.

Nakon toga mediji će ovjekovječiti podjelu između makedonskih političara i intelektualaca “patriota” i “izdajnika”.

U ove 23 godine nezavisnosti, politički establišment nije imao hrabrosti preuzeti odgovornost, a Makedonija se vrti ukrug.

Premijer i VMRO-DPMNE imaju apsolutnu vlast, ali ne preuzimaju odgovornost o imenu. Premijer je u svom stilu rekao da je spreman da ide u opoziciju, samo da ne prihvati rješenje koje će naštetiti nacionalnim interesima makedonskog naroda, što predstavlja čisti populizam, čak dodaje da Makedonija ima alternativu, a ne pokazuje koja je ona.

No, VMRO-DPMNE i Gruevski uživaju snažnu podršku glasačkog tijela i uživaju status “junaka” modernog doba kod Makedonaca.

Kompleksan problem

Naivnost je zaključiti da je to jednostavan problem koji prema makedonskoj vladi zadire u etnički, kulturni i jezički identitet makedonskog naroda.

Istina je da pregovori s Grčkom idu teško i da posrednik UN-a Matthew Nimetz nije ni blizu da dovede dvije strane do dogovora, također i da Makedonija stoji u mjestu. Umjesto boljeg životnog standarda i ekonomskog rasta, građani se suočavaju s krizom koja je očita. Kupovna moć je sve slabija, cijene rastu kontinuirano, kao i socijalno nezadovoljstvo. Različite društvene grupe ova raspoloženja pokazuju na različite načine. Krajem septembra očekuje se štrajk u obrazovanju, kulturi i znanosti.

Činjenica da Makedonija nije integrirana u NATO i EU utječe na unutrašnje prilike i ekonomiju zemlje.

Strani investitori, uprkos tome što im se nude velike pogodnosti, nerado ulažu jer zemlja nije članica globalnih sigurnosnih organizacija, a dvoume se i zbog nedostatka političke stabilnosti, pravosuđe je pod pritiskom politike, a mediji nisu slobodni.

Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala i dalje je politički prioritet, makar deklarativno. Vlada pokušava po svaku cijenu privući strane investitore, pa je u tim pokušajima, primjera radi, pružila odlične uvjete jednom od vodećih indijskih biznismena. Ali Subrata Roy, umjesto da investira u Ohridu, sad se nalazi u zatvoru u Indiji zbog nelegalnih aktivnosti.

Drugi stub koji je dobio velike udarce zbog neuspjeha u integracijama su međuetnički odnosi. Oni su konstantno krhki, a u posljednje vrijeme raste nepovjerenje. Etničke tenzije, poput tuče između učenika u javnom prijevozu, u posljednje dvije godine veoma su česte. Napetosti se osjećaju nakon presude na doživotni zatvor šestorici Albanaca zbog ubistva četiri makedonska mladića i jedne starije osobe kod Smilkovskoga jezera.

Očekuje se da će neuspjeh u integracijama utjecati ne samo na međuetničku razinu nego i političku. Demokratska unija za integraciju, albanska stranka u vlasti, prije ljeta preko lidera Alija Ahmetija prijetila je da će neuspjeh u rješavanju spora o imenu dovesti do prijevremenih izbora u septembru. Ali, Gruevski je neposlušan i imun na pritiske Ahmetija, kao i na one koji dolaze od EU-a i SAD-a. Prije izbora tražio je 62 zastupnika samo da ne bi trpio prijetnje Albanaca. Tu je brojku i osigurao u Skupštini.

Ahmeti je, čini se, zaboravio na tu svoju izjavu, nema ni riječi više o prijevremenim izborima niti o odgovornosti za neuspjeh o rješenje spora o imenu. DUI će i dalje biti dio vlasti, iako zemlja nije integrirana u NATO i EU. Dat će se i objašnjenja kako prijevremeni izbori nisu sada najbolja opcija i da DUI radi sve što je potrebno za rješenje spora s Grčkom – sve to da bi se amortizirao revolt Albanaca.

No, vlast je u rukama desničarske VMRO-DPMNE, a ona nije za rješenje. Ideali “osloboditelja DUI” i “vojvoda VMRO-DPMNE-a” dijametralno su suprotni. Oni su zajedno na vlasti samo zbog legitimnosti kod Makedonaca i Albanaca. Zato, se očekuje da će Vlada raditi s velikim poteškoćama.

Makedonija je dva puta žrtvovala NATO. Također, žrtvovat će se i Europska unija, unatoč činjenici da Makedonija skoro deset godina ima status zemlje kandidata za članstvo.

Ne postoji racionalan razlog da ne vjerujemo da će tako biti i u budućnosti. Makedonija, nekad čelnik država na Balkanu u reformskom procesu, danas je u istoj skupini s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Kosovom. Ispred nje je i Srbija. Hrvatska i Slovenija za Skoplje su već europske, a ne balkanske zemlje, kako ih nazivamo.

Dok zemlje balkanske regije koračaju naprijed, istomišljenici politike VMRO-DPMNE-a i dalje će vjerovati samo riječima popularne narodne pjesme: “Jedno ime imamo, u duši mi ga nosimo, za tebe život dajemo, o Makedonijo!”

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera